Možda i više nego bilo koja druga kriza posljednjih godina, trenutna ”imigrantska” kriza u Europi otkriva duboki bankrot morala zapadnog društva predstavljanog od strane muškaraca i žena na pozicijama političke i ekonomske vlasti. Ali možda je ”bankrot morala” neadekvatna fraza za opis biti ovog problema, zato jer sugerira da su oni koji kreiraju zapadnu politiku ikad posjedovali funkcionalni moralni kompas ili istinsku brigu za ”druge”.

Objektivni pogled na unutrašnju i vanjsku politiku zapadnih sila kroz posljednjih 100 godina, pokazuje repetitivni nagon ka eksploataciji, zlostavljanju, nezasitnoj pohlepi i masovnim ubojstvima, a sve to pod krinkom ”fiskalne odgovornosti”, ”čuvanja mira”, ”stranih investicija”, ”borbe protiv terorizma” ili drugih paramoralističkih koještarija. Ukoliko se ne slažete, vjerovatno ste autoritarni sljedbenik, emotivno ili ”spiritualno” nesposobni za probavljanje ovakve istine, jer ste možda već progutali previše ”istine” gledajući Fox ili BBC vijesti. Mogu jedino preporučiti strogu apstinenciju od televizije u tom slučaju.

Dobro obaviješteni izvor iz Ministarstva zdravstva Jemena je rekao danas da je državna bolnica El-Sebin zatvorena zbog velikih oštećenja tokom saudijskog bombardovanja.

Međunarodna televizija Sahar, pozivajući se na El-Jeumu el-Sabea javlja da je ovaj jemenski izvor rekao da su bolesnici premješteni u druge bolnice dok su uposlenici ostali u kućama zbog straha od novih bombardovanja. Jemenski bolnički izvori su saopćili da je Ministarstvo zdravstva te zemlje zbog povećanja broja žrtava agresije saudijskih bombardera na različite regije, proglasilo vanredno stranje. Trenutno je nemoguće odrediti tačan broj žrtava agresije Saudijske Arabije i njenih saveznika na Jemen koja ulazi u šesti mjesec, zbog nastavka, žestine i opsežnosti napada.

Saudijska Arabija u okviru koalicije sa 9 arapskih zemalja izuzev Omana i zajedno s Amerikom, od marta tekuće godine počela je opsežne napade na Jemen u cilju povratka na vlast odbjeglog jemenskog predsjednika u egzilu Abdurabe Mensura Hadija, te uzimanje vlasti iz ruku jemenskih snaga otpora u čijim rukama se nalazi sigurnost ove zemlje. Prema mišljenju mnogih analitičara, zločini Kraljevine Saudijske Arabije u Jemenu druga je strana pristupa i ponašanja cionističkog režima u Gazi. Do sada, rezultat morske, kopnene i zračne blokade te napadi agresorskih koalicijskih snaga, usmrtili su i ranili na hialjde nevinih Jemenaca.

Američki državni sekretar Džon Keri istakao je danas u telefonskom razgovoru svom ruskom kolegi Sergeju Lavrovu zabrinutost SAD zbog izveštaja o povećanom vojnom prisustvu Rusije u Siriji, saopštio je Stejt department.

“Državni sekretar je jasno stavio do znanja da bi, ukoliko su ti izvještaji tačni, ove akcije mogle da dovedu do dalje eskalacije konflikta, većeg gubitka nevinih života, da povećaju priliv izbeglica i rizik od konfrontacija sa koalicijom protivnika IS koja operiše u Siriji”, piše u saopštenju Stejt dipartmenta.


Keri i Lavrov su se složili da se diskusije o konfliktu u Siriji nastave u Njujorku kasnije ovog mjeseca, saopštio je Stejt department.

Proglašavajući prijevremene izbore grčki premijer Alexis Tsipras ugušio je grčku pobunu, barem u obliku u kojem je dosad postojala. Čak i prije nego je Syriza - prva lijeva vlada u Europi od Španjolske pred Drugi svjetski rat - došla na vlast u siječnju ove godine, centralna sila u EU već je isukala noževe.

Odmah nakon pobjede Syrize na izborima, eurokrate su zatvorile slavinu protoka novca od Europske centralne banke ka Grčkoj banci. Uz to su otpočeli kampanju ”bjega kapitala” povlačeći milijarde eura iz grčke ekonomije, što su pratili i privatni investitori. Nakon toga su postavili ”kontrolu kapitala” kako bi ublažili efekte ”bijega kapitala” koji su sami izazvali, a koji su podigli cjelokupni grčki dug za jednu trećinu, na 312 milijardi eura koje je nemoguće ikada vratiti. Grčka ekonomija se smanjila za 30% otkad je prvi put ušla u recesiju prije 8 godina. Ovo smanjivanje ekonomije, kako po trajanju tako i po intenzitetu puno je gore of američke velike depresije iz 30-tih godina prošlog stoljeća.

Ovom kampanjom financijskog terorizma, Eurokrate su onemogućile sve napore grčke vlade da uspostavi reforme koje bi olakšale život grčkom narodu te omogućile rast ekonomije. Ovo je učinjeno zato jer žele baciti Grčku na koljena, a zatim uspostaviti mjere štednje koje je kako vidimo grčka vlada prihvatila, u jednom zalogaju i bez ikakvog otpora. Za one od vas kojima je poznata Doktrina šoka od Naomi Klein, radi se o šok terapiji 101: ”Jedino kriza, prava ili percipirana može izazvati istinsku promjenu”, rekao je Milton Friedman, šizoidni financijski glavešina. Tijekom ove akcije, ideja da je Europska zajednica zasnovana na socijalnoj pravednosti i solidarnosti raskrinkana je kao ništa drugo nego cinična i manipulativna retorika. Europske centralne sile pokazale su perifernim europskim državama članicama istinska pravila koja vladaju u EU: "Mi vladamo, vi slušate. Mi pljačkamo, vi ste pokorni."

Tijekom krize, prkosni Grci potegli su pitanje reparacija nacističkog rata, otvoreno pričali protiv sankcija prema Rusiji, ali ni jednog momenta nisu zvanično spomenuli tzv. "Grexit" (izlaz Grčke iz zajednice, op.prev.); glasine o tome isključivo su širile eurokrate i bankari. Kao što psihopate efektom plinskog svjetla (op.prev.: po filmu A. Hitchcocka) učine žrtvu da počne sumnjati u svoj razum, predočili su Grexit kao grozomorni scenarij i onda ga nemilosrdno iskoristili da financijski teroriziraju grčku populaciju i mentalno muče njene lidere.

Britanski mediji i zvaničnici saopćili su da je Velika Britanija za vojnu opciju protiv pripadnika terorističke grupe DAIŠ u Siriji, te da su za početak vazdušnih napada na njihove položaje.

Novinska agencija Tasnim prenosi da je Džordž Osborn, ministar finansija Velike Britanije tokom sjednice ministara finansija GRupe 20 koja je održana u Turskoj u intervjuu za Reuters rekao: "Velika Britanija i Europska unija treba da pronađu rješenje sirijske krize i trenutne izbjegličke krize." On je u nastavku dodao da se radi o velikom izazovu, ali da europske zemlje ne smiju dozvoliti da se situacija u Siriji pogorša. On je istakao da europske zemlje treba da se aktivnije uključe u rješenje sirijske krize.


Istovremeno sa ovim izjavama britanskog ministra finansija, sedmičnjak Sunday Times, objavio je da britanski premijer Dejvid Kameron, početkom slijedećeg mjeseca u parlamentu želi započeti glasanje o početku vazdušnih napada na položaje DAIŠ-a. Ranije francuski list Le Monde objavio da francuski zvaničnici trenutno razmatraju opciju zračnih napada na položaje terorističke grupe DAIŠ u Siriji.

Australska ministrica vanjskih poslova, Julie Bishop, pozvala je europske zemlje da se uključe u borbu protiv ISIL-a s izvođenjem zračnih napada ističući kako će to smanjiti izbjegličku krizu. No, u isto vrijeme Australija nije prihvatila sama sudjelovati u zračnim napadima na ISIL u Siriji mada im je takav zahtjev stigao iz SAD-a.

Julie Bishop ističe kako 40% izbjeglica koje stižu u Europu stižu iz Sirije te kako bi veći broj zračnih napada na ISIL pomogao smanjiti tu brojku. "Europske zemlje bi mogle više učiniti po pitanju podržavanja zračnih napada koji su se pokazali učinkoviti protiv ISIL-a u sprečavanju njihovog širenja teritorija", rekla je.

"Izbjeglička kriza koja se odvija u Europi je bez presedana. Za rješavanje biti će potrebno političko i vojno rješenje u Siriji i u Iraku", zaključila je australska MVP.

Dugogodišnji spor oko Kurilskih ostrva izaziva nove tenzije u rusko-japanskim diplomatskim odnosima.

Rusija je zbunjena reakcijom Japana na nedavne izjave zamenika ruskog ministra inostranih poslova Igora Morgulova po pitanju Kurilskih ostrva, rekao je medijima izvor u ruskoj ambasadi u Japanu.

Morgulov je nedavno izjavio da je pitanje spornih Kurilskih ostrva rešeno 1945. godine i odbacio je mogućnost bilo kakvog dijaloga sa Tokijom po tom pitanju.

Mediji su juče preneli informaciju da je japansko Ministarstvo spoljnih poslova uložilo protest kod ruskog ambasadora u Tokiju zbog izjave Morgulova.

„Japanska strana nije izrazila protest, već žaljenje zbog izjave. Sa druge strane, mi smo zbunjeni takvom reakcijom Japana. Sve što je Morgulov rekao je naš zvanični stav, koji bi trebalo da bude dobro poznat japanskoj strani“, rekao je izvor u ruskoj ambasadi u Japanu.

Moskva i Tokio se spore oko Kurilskih ostrva koja su pod upravom Rusije od kraja Drugog svetskog rata. Ova ostrva Rusi zovu Južnim Kurilima, a Japan Severnim teritorijama. Sovjetski lider Nikita Hruščov nudio je Japancima dva ostrva kako bi došlo do konačnog rešenja tog teritorijalnog spora, ali je zvanični Tokio insistirao na vraćanju sva četiri ostrva.

Zli Rusi, banditski obračuni, čudni običaji, špijuni i prostitutke, specijalci i glupe lepotice, agresija i neprijateljstvo, siromaštvo i porok — redak je zapadni film u kojem se Rusija spominje bez ovih neprijatnih klišea.

Lik agresivne Rusije i dalje se prikazuje u filmovima, serijalima i, naravno, u medijima. Rusofobija je novi trend informacionog prostora i stvaralačkih traganja.

„Učtivi ljudi“ okupiraju Norvešku?

I dalje nas iznenađuju likovi Rusa u holivudskim filmovima, naslađujemo se preterivanjima, „lapsusima“ u pisanju reči i čudnim akcentima glumaca. Ali razbibrigu zamenjuje uznemirenost, kao u slučaju norveškog serijala „Okupirani“.

Premijera će biti krajem septembra, a serijal se već smatra najskupljim u istoriji Norveške: svaka epizoda je koštala oko milion dolara.

Politički triler „Okupirani“ govori o napadu Rusije na Norvešku u ime spasavanja Evrope od energetske krize.

Ruski predsednik Vladimir Putin opisao je događaje u Republici Tadžikistan kao pokušaj da se destabilizuje unutrašnja situacija u zemlji i izrazio svoju podršku rukovodstvu Tadžikistana.

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je u telefonskom razgovoru sa predsednikom Tadžikistana Emomalijem Rahmonom da su nedavni događaji u Tadžikistanu pokušaj da se destabilizuje zemlja.

Ranije tokom dana, jedan policajac je ubijen, a nekoliko ranjeno nakon napada nepoznatih napadača na bezbednosni punkt u Dušanbeu.

„Ruski lider je opisao događaje u Tadžikistanu kao pokušaj da se destabilizuje unutrašnja situacija u zemlji i izrazio svoju podršku rukovodstvu Tadžikistanu“, saopšteno je iz Kremlja.

Putin i Rahmon su se dogovorili da održe poseban sastanak 15. septembra tokom predstojećeg Samita CSTO (Kolektivne organizacije bezbednosti Ugovora) u Dušanbeu.

CSTO je vojni savez koji okuplja šest postsovjetskih država, uključujući i Rusiju i Tadžikistan.

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je nakon neformalnog sastanaka evropskih šefova diplomatije da će EU, ako želi da povrati makar delić izgubljene konkurentnosti svoje ekonomije, morati da se vrati politici pragmatične, strateške saradnje sa Rusijom.

„Sankcije će se ponovo naći na dnevnom redu tek krajem ove godine, a ja se iskreno nadam da će konflikt biti rešen i da će moći da počne novo poglavlje u našim odnosima, jer je Evropi potrebna pragmatična saradnja sa Rusijom“, rekao je Sijarto.

Mađarski ministar spoljnih poslova dodao je da „ako ne uspemo da obnovimo pragmatične i strateške odnose sa Rusijom, izgubićemo veoma značajan faktor naše snage i konkurentnosti“.

Sijarto je potvrdio da Rusija nije bila predmet razgovora tokom današnjeg sastanka. „Što se tiče Rusije, složili smo se da sve strane moraju dosledno da sprovode sve tačke Minskog sporazuma“.

On je takođe istakao da je veoma jasno stavio do znanja koja je pozicija Mađarske po tom pitanju, dodajući da je „rešavanje krize u Ukrajini u interesu Rusije, Ukrajine, članica Zajednice nezavisnih država i zemalja Evrope“.

Mađarski ministar naglasio je da je ukrajinska kriza rezultirala velikim izazovima za Evropu. „Na primer, Mađarska je izgubila približno 50 odsto izvoza u Rusiju u prvoj polovini godine, a naš gubitak čak nije ni najveći.