Kineske vlasti optužile su brokere za manipulaciju cijenama dionica tokom nedavnog pada kineskih berzi. Paralelno s javnim optužbama, počeo je udar na nelicencirane kompanije koje su finansirale špekulacije na berzi.

Kinesko Ministarstvo unutrašnjih poslova u saopštenju tvrdi kako su istražitelji pronašli “dokaze za sumnju da su pojedine brokerske kompanije nezakonito manipulisale hartijama od vrijednosti ” i da je protiv takvih kompanija otvorena istraga.

Brokeri moraju prekinuti veze s nekim kreditorima

Državni finansijski regulator naredio je brokerima da prekinu sve veze s nelicenciranim kompanijama koje su kreditirale kupovinu dionica. Optužuju brokere da su odobravali klijentima da trguju anonimno ili da dijele račune kako bi više ljudi moglo trgovati na berzama.

“Dok se tržište stabilizuje, ove nezakonite pojave ponovo uzimaju maha i prijete da će se vratiti i još jednom ugroziti propisno funkcionisanje berzi” stoji u saopštenju regulatora. Državno tijelo za nadzor interneta naredilo je uklanjanje svih oglasa nelicenciranih kompanija koje nude kredite za trgovanje dionicama.

Mnogi ove poteze tumače kao pokušaj države da skine sa sebe odgovornsot za 3,8 biliona dolara gubitaka koje su pretrpjeli ulagači u Kini kad su berze sredinom juna počele padati da bi prošle nedjelje izgubile 30 posto vrijednosti.

Ulaganje u dionice kao opđtenarodni biznis

Bum kineskog tržišta dionica počeo je prošle godine kad je vlada predsjednika Xi Jinpinga putem državnih medija počela da tvrdi da su dionice jeftine, pa su ulagači zaključili kako će država intervenisati da podigne cijene ako bude trebalo. Umjesto toga, država je povukla niz poteza za sprečavanje rasta balona, poput uvođenja bitno strožije bankarske regulative, ograničenja za davanje kredita i sl.

Ulagači su zaključili da će cijene nastaviti da padaju i da neće biti državne intervencije i počeli rasprodavati dionice. Atmosfera se dodatno pogoršala kad je regulator pojačao kontrolu kreditiranja kupovine dionica, koje je u Kini bila masovna praksa. Najveće gubitke pretrpjeli su novi ulagači koji su na tržište uletjeli neposredno prije vrhunca.

Gotovo polovina kompanija obustavila je trgovanje

Više od 1000 od 2802 kompanija čijim se dionicama trguje na berzama u Šangaju i Šenženu, obustavilo je trgovanje i mali dioničari ostali su zarobljeni s dionicama kojima pada vrijednost a računali su da će ih prodati, isplatiti kredite koje su dizali za njih i zaraditi na razlici. Prije nego su indeksi kineskih berzi počeli da padaju, vlada je planirala da ohrabri građane da kupuju dionice državnih kompanija i tako im pomognu da plate dugove i postanu konkurentnije, ali ti su planovi sada propali.

Država je povukla neke drastične poteze da spriječi urušavanje, na primjer direktorima i velikim dioničarima kompanija zabranjeno je da prodaju dionice. Više od 12 milijardi dolara privatnog kapitala ubrizgano je na tržište i pad je zaustavljen. Cijene dionica se oporavljaju i zadnja dva dana su im najbolja od 2008. ali analitičari tvrde da su državne mjere bile prejake. Ne vjeruju da će se tržište stabilizovati bez daljih mjera i preporučuju ukidanje vještačkih prepreka prodaji dionica. Državna propaganda urušavanje berzi pripisuje short-sellingu, glasinama i kršenju propisa i insinuira da su u tome najviše učestvovali strani ulagači.

„Kulturološko čišćenje je nasilje nad ljudskom poviješću, nasilje nad ljudskim pravima stotina hiljada, ako ne i miliona, ljudi i njihovih zajednica.“

Po ocjenama čelnice UNESCO-a, uništavanje djela prastare, antičke kulturne, umjetničke i povijesne zaostavštine i tradicije koje u Iraku i Siriji čine militanti i teroristi pokreta za Islamsku državu ima dugoročne posljedice po sigurnost i mir na Bliskom i Srednjem Istoku. O toj vrsti kulturocida bilo je riječi u Londonu, na skupu koji je organizirala londonska Chatham House, neprofitna i nevladina organizacija koja promovira mir i razumijevanje u svijetu.

Da podsjetimo, militanti Islamske države pokazali su svijetu, stavljajući na internet snimke uništavanja eksponata iz antičkog doba izloženih i pohranjenih u muzeju u Mosulu, do kojih granica seže njihov ekstremizam i netolerancija prema svemu onome što se ne uklapa u njihovu viziju tradicija i vrijenosti islama. Reakcije na uništavanje svjetske kulturne i povijesne baštine bile su dvostruke - oštre osude i zgražanje pratile su i ocjene da su životi desetina hiljada ubijenih i povrijeđenih u naletima militanata i terorista Islamske države neuporedivo groznija posljedica.

Na skupu u organizaciji Chatam House generalna direktorica UNESCO-a, agencije Ujedinjenih nacija za brigu o svjetskoj zaostavštini, Irina Bukova istakla je da je uništavanje kulturnog, graditeljskog i povijesnog naslijeđa mnogo više od pukog razaranja:

"Zaštita i čuvanje kulturnog naslijeđa je sigurnosni imperativ i mjera gradnje mira."

Po njenom uvjerenju uništavanje zaostavštine iz drugih vremena i drugih naroda uveliko otežava pomirenje svih onih uvučenih i gurnutih u sukobe i ostavlja ih ranijivijim za kasnija iskušenja. Za ono što čine estremisti Islamske države Irina Bukova kaže:

"Sve je to, vjerujem, dio iste strategije koju nazivam kulturološko čišćenje. Kulturološko čišćenje je nasilje nad ljudskom poviješću, nasilje nad ljudskim pravima stotina hiljada, ako ne i miliona, ljudi i njihovih zajednica. Takođe podriva mogućnosti budućeg dijaloga, gradnje mira i pomirenja."

Osim uništavanja kulturnog i povijesnog naslijeđa čelnica UNESCO-a je istakla da militanti prodaju ilegalno, na crnim tržistima, mnoge vrijedne umjetnine, eksponate i dokumente da bi finasirali pokret za Islamsku državu. Da spriječi takvu trgovinu i učesnike privede pravdi UNESCO može vrlo, vrlo malo da uradi. Militanti i teroristi pokreta za Islamsku državu će nastaviti da uništavaju sve ono što se ne uklapa u njihovu ideologiju i što odudara od njihovog ekstremizma sve dok ne budu poraženi.

Kubanski predsjednik Raul Castro najavljuje kako je spreman okrenuti novu stranicu i započeti suživot sa SAD-om, no mnogi u kubanskoj administraciji i dalje su skeptični kada je riječ o naglom približavanju između Havane i Washingtona.

Gustavo Machin, zamjenik direktora za američka pitanja pri kubanskom ministarstvu vanjskih poslova, ističe kako nije uvjeren da su SAD prestali s pokušajima rušenja kubanske Komunističke partije s vlasti bez obzira što je američki predsjednik Barack Obama rekao kako ne želi "smjenu režima" u Havani.

"Cijenimo njegove riječi... ali trebamo vidjeti što će se dešavati u praksi", rekao je.

Dakako, nakon svih američkih napada i pokušaja destabilizacije Kube, Havana bi itekako trebala biti na oprezu.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin, kancelarka njemačke Angela Merkel, predsjednik Francuske Francois Hollande i ukrajinski lider Petro Poroshenko u telefonskom razgovoru su naglasili potrebu strogog, sveobuhvatnog poštovanja Minskog sporazuma, saopštila je pres-služba Kremlja.

Kako se navodi, na inicijativu njemačke strane održan je telefonski razgovor u normandijskom formatu. Prema informacijama pres-službe, lideri su razgovarali o razvoju situacije na jugoistoku Ukrajine u kontekstu realizacije Minskog sporazuma od 12. veljače 2015. godine. "Naglašena je potreba za strogim i sveobuhvatnim poštovanjem u cilju deeskalacije konflikta", kaže se u priopćenju.

U priopćenju se kaže da je "Putin još jednom naglasio da je najvažniji uvjet za rješenje situacije uspostavu izravnog dijaloga kijevske vlasti s predstavnicima Donjecka i Luganska, između ostalog i unutar Kontaktne skupine". Posebna pažnja je bila posvećena pitanjima provođenja ustavne reforme u Ukrajini i organizaciji lokalnih izbora u Donbas, kao i socijalno-ekonomskoj obnovi Donjecka i Luganske oblasti, što, kako je naveo predsjednik Rusije, ozbiljno ometa fizička blokada ovih regija.

Kako je iz meksičkog Alkatraza pobegao Čapo, najmoćniji narko-bos na svetu?

Holivudski spektakularno. Samo što je u ovoj meksičkoj fabrici snova država pretvorena u košmar narko-terorizma sa desetinama hiljada kolateralnih žrtava, bez šanse da iko izađe pred domaći ili međunarodni sud i da ga sustigne pravedna kazna. Ako kojim slučajem zlikovac zaglavi u tamnici, tu je uvek neki narko-tunel, osvetljen, s ventilacijom, bezbedan, asfaltiran, opremljen bočnim kupatilima i svim pogodnostima koje pruža ogromni kapital narko-biznisa. Baš se tako - lako - Kratki (Čapo je dobio ovaj nadimak zbog niskog stasa) dokopao slobode, dok se Meksiko po ko zna koji put suočio sa surovom javom da državom suvereno upravljaju narko-karteli.


Dok traje potera za najpoznatijim mafijašem svih vremena, ako se ne računa kolumbijski Pablo Eskobar, ubijen još 1993, dokazuje se ono što su svi znali i prošle godine, kada je Hoakin Gusman Kratki (58) ponovo uhapšen dvanaest godina posle prvog spektakularnog bekstva iz zatvora - i ovog puta će mu se progledati kroz prste i rešetke.

Više od 300 kamiona moralo je čitavu godinu danonoćno da radi da bi se iskopao tunel koji polazi od improvizovanog tuš kupatila njegove zatvorske ćelije do imanja i nove kuće, udaljene kilometar i po od najbolje čuvanog zatvora u Meksiku. Ko je u tunelu pod zemljom izgradio motociklističku stazu sa šinama, ko ga je osvetlio, ko je uneo motorizovano vozilo, ko je projektovao ovo remek-delo građevinarstva koje se u milimetar poklapa sa praznim prostorom ispod zatvorske ćelije i ne remeti nijednu njenu instalaciju? Begunac je u tunel ušao pravo iz ćelijskog kupatila, seo na motor i za nekoliko minuta bio na imanju, van zidina zatvora, u novoizgrađenoj kući, odakle je verovatno helikopterom odleteo u nepoznatom pravcu.

Oguglali na kriminal, Meksikanci prave viceve na račun države, koja ni ovoga puta nije uspela da se suprotstavi narko-kartelu. Bolje bi bilo da zaposlimo krijumčare drogom da izgrade meksičku infrastrukturu nego da to radi vlada, kaže jedna od najnovijih gorkih pošalica. Meksikanci traže da se izgradnja nove linije metroa u Sijudad Meksiku, koja je u zastoju, poveri Hoakinu Gusmanu i njegovim inženjerima. Jer ako su bili u stanju da tako precizno i brzo izgrade tunel po svim bezbednosnim merilima, uspeće da reše i podzemnu železnicu.

Primirju u Ukrajini je, izgleda, došao kraj, jer je danas ukrajinska vojska ispalila više od 50 projektila na Donjeck, javili su predstavnici Donjecke narodne republike (DNR).

Po rečima portparola DNR Eduarda Bašurina, bombardovan je gusto naseljeni deo grada, gde su sve civili, u kojem nema pripadnika proruskih pobunjeničkih snaga.


Po nekim nezvaničnim informacijama, pogođena je i bolnica u centru grada, odeljenje za kardiologiju i ranjeni su lekar i devetoro pacijenata.

Tri požara su izbila u gradu kao posledica bombardovanja.

Sjedinjene Države su spremne da pojačaju pritisak na Rusiju u slučaju eskalacije sukoba u Donbas, izjavila je pomoćnica američkog državnog tajnika Victoria Nuland u razgovoru s ukrajinskim novinarom u programu "Šuster uživo".

"Dali smo jasno do znanja da će sankcije ostati na snazi ​​sve dok Minski sporazum ne bude u potpunosti implementiran ... Također, jasno je da smo u slučaju eskalacije nasilja spremni pojačamo pritisak na Rusiju", rekla je Nuland, prenijele su RIA Novosti.

Ona je podsjetila da SAD pružaju vojnu pomoć Ukrajini i naglasila da je ovoj zemlji odobreno 150 milijuna dolara u okviru pomoći u vojnoj obuci.


"Nadamo se da smo izvršili pritisak i da će Rusija ispuniti svoje obveze. U suprotnom, cijena za njih biće povećana ", rekla je Nuland.

Na pitanje da li to znači povećanje cijena u ekonomskom i vojnom smislu, ona je odgovorila: "Ne isključujemo nijednu mogućnost".

Kurdski militanti u Siriji koji ratuju protiv terorističko-tekfirijske grupe DAIŠ, u subotu su saopćili da su teroristi DAIŠ-a 28. i 29. juna u svojim napadima na provinciju Hasake na sjevero-istoku Sirije, koristili otrovni gas.

Prema izvještaju internacionalne SAHARTV, strani stručnjaci su počeli istragu na lokaciji gdje se to desilo. Portparol odrambenih jedinca Halj (JPG) koje su formirane od kurdskih militanata, saopćio je da je esencija ovog gasa još uvijek tačno ne-utvrđena. Isti izvor je podsjetio: ''Nijedan od kurdskih militanata nije izgubio život zbog korištenja ovog otrovnog gasa, jer su svi oni koji su bili u opasnosti od trovanja, odmah podvrgnuti ljekarskom pregledu.

Internet portal novinske agencije Ramadi news je pozivajući se na novinsku agenciju Reuters, objavio da su napadi gasom nezapamćeni za JPG-e. Ovaj grupa kurdskih militanata u nastavku podsjeća: ''Unazad nekoliko mjeseci otkrivene su gas-maske terorista DAIŠ-a, koje po riječima ove grupe, potvrđuju da su oni bili opremljeni na ratnoj liniji za korištenje hemijskog oružja.

John Kerry, ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država je u razgovoru u emisiji ''News Hour'' na američkom tv kanalu PBS, priznao da je Iran nemoguće poraziti sankcijama, i to je već dokazano.

Prema izvještaju internacionalne SAHARTV, američki državni sekretar John Kerry je u programu ''News Hour'', rekao: ''Kritičari me pitaju, zbog čega sankcijama ne porazite Iran?'' ''Kazat ću vam razlog. Zbog toga što ih je nemoguće poraziti sankcijama, to je već dokazano''-odgovorio je John Kerry.

U nastavku on je kao drugi razlog naveo neučinkovitost sankcija, te dodao: ''Zbog toga što smo izgubili druge osobe koje nam pomažu u kreiranju ovih sankcija.'' Američki državni sekretar je u nastavku ukazujući na izjave kritičara o rezultatima nuklearnih pregovora Irana i svjetskih siala koji su kazali da je postojala mogućnost postizanja boljeg sporazuma s Iranom, rekao: ''Postoje mnoge iluzije na ovu temu.''

Zbog insistiranja na „merama štednje“ i zbog jakog pritiska na Grčku, Nemačka sve više stiče imidž „okrutne zemlje“, ocenjuje danas „Vašington post“.

Nakon godina u kojima se odmicala od nacističke prošlosti i poistovećivala sa globalnim pacifizmom, borbom protiv klimatskih promena i kulturom mladih, ponašanje nemačke države opet dobija negativne konotacije.

Na Tviteru su nakon postignutog sporazuma evrogrupe i Grčke osvanule karikature „Angele Lektor“, koja po uzoru na Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“ - proždire EU.

Loš imidž ima i ministar finansija Volfgang Šojble, jedan od najžešćih „tvrdolinijaša“ u pregovorima sa Grčkom. Karikatura koja prikazuje Šojblea kao teroristu Islamske države, spremnog da nožem presudi Grčkoj, dominira društvenim mrežama.

Britanski „DejlI mejl“ navodi da su Grci prihvatili mere štednje „uz nemački pištolj prislonjen na čelo“, a francuski dnevnik „Figaro“ ocenjuje da bi uslovi nametnuti Grčkoj u nekim drugim vremenima doveli do „govora oružja“.

„Gardijan“ objavljuje komentar u kome osuđuje „okrutnost radi okrutnosti“ tokom pregovora o nastavku finansijske pomoći Grčkoj, a nemački nedeljnik „Špigel“ mere štednje nametnute Grčkoj naziva „katalogom okrutnosti“.