Jedinstveni izvor kredita za razvoj zemalja su do sada bili Svetska banka i Međunarodni monetarni fond, ali toj eri je došao kraj, jer Peking pokreće novu inicijativu za koju je dobio ogromnu podršku nekadašnjih ekskluzivnih saveznika Vašingtona.

Od Vašingtona finansijsku igru preuzima Peking i to kroz inicijativu stvaranja Azijske investicione banke kao alternative u razvoju ekonomije zemalja. To je banka koja je ozbiljno uzdrmala dominaciju SAD, a poznato je koliki uticaj Vašington ima na Svetsku banku i MMF.

Diplomatske i finansijske strukture su počele da se suprostavljaju nedavno iznetoj inicijativi Pekinga o stvaranju Azijske investicione banke (AIB), jer oni u takvoj banci vide veoma ozbiljno konkurenta.

Međutim, SAD su doživeli, po svemu sudeći, veliki poraz. Peking je bio uspešan, baš onoliko koliko su SAD bili neuspešni u ovom finansijskom ratu. Kina je dobila podršku za AIB od Evropske Unije, odnosno, vodećih članica EU.

Na prvom mestu je to bila Velika Britanija, a zatim su Francuska, Nemačka i Italija takođe izjavili da podržavaju stvaranje nove međunarodne finansijske organizacije.

Na kraju je to učinila i Australija i to je bio definitivan znak da Amerika gubi konce iz ruku i doživljava veliki ekonomsko-diplomatski poraz.

Južna Koreja je bila prva zemlja koja je kritikovala inicijativu Pekinga, ali je ubrzo promenila stav i otpočela pregovore sa Kinom podržavajući inicijativu stvaranja AIB ne obazirući se na pritiske diplomata Bele kuće.

SAD sasvim sigurno mora da se privikne na novi poredak u svetu, a to je multipolarni svet u kojem Vašington više nema poziciju koju je uživala u poslednjim decenijama.

Benjamin Netanjahu je izborni pobjednik. Grandioznom završnicom u izbornoj kampanji uspjelo mu je napraviti zaokret i donijeti Likudu impresivnu pobjedu. On je, doslovce u posljednjim satima, na sam dan izbora, uspio pridobiti birače na desnom krilu političkog spektra. Uspio je nadoknaditi i zaostatak u anketama koji je prognoziran posljednjih tjedana i izjednačiti rezultat sa svojim protukandidatom Izchakom Herzogom.

Herzog je oko ponoći već slavio navodnu pobjedu, zajedno sa svojom bliskom suradnicom, bivšom ministricom vanjskih poslova Zipi Livni i najavio formiranje nove vlade, ali se u tom trenutku situacija počela mijenjati. Kako je odmicala noć tako je postajalo sve jasnije da će Netanjahu ostvariti čak i izrazitu prednost. Time je on potvrdio opravdanost svog nadimka "čarobnjak".

Završnica sa širenjem panike

Na samom kraju predizborne kampanje, svjestan loših rezultata u anketama javnog mnijenja, izraelski premijer se, skoro uspaničen, nije libio ni prljavih trikova, pa čak ni kršenja izbornog zakona. Na sam dan izbora sazvao je konferenciju za novinare na kojoj je upozorio kako su "Arapi u masama navalili na izborne kutije", da bi spriječili njegovu izbornu pobjedu.

Mada takvi javni nastupi nisu dozvoljeni na dan izbora pa mediji nisu tu konferenciju ni prenijeli, njegova poruka brzo je doprla do javnosti. Sigurno je da je to doprinijelo da se mnogi birači u zadnji čas predomisle i glasaju za Likud. Naime, za mnoge židovske građane Izraela, nezamislivo je da Palestinci s izraelskim državljanstvom mogu presudno utjecati na izbore u "židovskoj državi". I zaista, palestinska manjina u Izraelu, koja čini 20 posto stanovništva i 14 posto birača, izašla je u velikom postotku na birališta. Ujedinjena arapska lista osvojila je 14 mandata, postavši tako treća po snazi politička grupacija u Knesetu.

Taj uspjeh neće puno promijeniti činjenicu da je Izrael duboko usidren u ultranacionalistički pogled na svijet prema kojemu ni palestinska manjina u Izraelu, ni Palestinci na okupiranim područjima nemaju ista prava kao ostali građani te zemlje.

Otklon od koncepta dviju država

Ishod izbora u Izraelu zabetonirao je međunarodnu izolaciju te zemlje. Birači su se izjasnili za nastavak dosadašnjeg kursa koji ne vodi nikamo i koji nema odgovor na hitna, egzistencijalna pitanja Izraela i regije. Netanjahu je, uoči samih izbora, najavio da će učiniti sve kako bi spriječio formiranje palestinske države. Taj jasan stav predstavlja provokaciju za međunarodnu zajednicu - ali mu je on pomogao da pobijedi. Međutim, to kako bi trebala izgledati budućnost, izraelski premijer nije objasnio. To od njega birači nisu ni tražili. Očigledno je da je većina Izraelaca i dalje spremna vladati drugim narodom i Palestincima ne dozvoliti pravo na samoodređenje. Drugačije rečeno: nakon pedeset godina, okupaciji se ne vidi kraj.

Za izraelsku demokraciju i za budućnost ljudi u toj regiji, ishod izraelskih izbora nije dobra poruka.

Lideri Italije, Grčke, Cipra, Španjolske, Austrije, Mađarske i Slovačke mogli bi istupiti protiv novih sankcija Rusiji, izvještava Bloomberg 18. ožujka.

Ranije su Moskvu posjetili predsjednik Cipra Nicos Anastasiades, talijanski premijer Matteo Renzi, očekuje se i dolazak grčkog premijera Aleksisa Ciprasa. Te tri države, a potom Mađarska, Slovačka, Austrija i Španjolska već su ranije istupali protiv pojačanja sankcija Rusiji.

''Događaji će se vjerojatno razvijati tako da se te države neće složiti s produljenjem sankcija i tu će odluku odgađati sve do zadnjeg trenutka, dok sankcije ne isteknu'', izjavio je Ian Bond, direktor za vanjsku politiku londonskog Centra za europske reforme.

"Rat je samo nastavak politike drugim sredstvima", poznata je izreka Carla von Clausewitza.

Ovim je citatom Ron Holland, poznati politički analitičar, autor brojnih knjiga i eseja, započeo uvodnik u kojem je za The Daily Bell naveo deset razloga zbog kojih bi američkim interesnim skupinama i eliti upravo u ovom trenutku odgovarao jedan "ograničeni rat". No, isto tako upozorava da planirati "ograničeni rat" znači upustiti se u rizik s neizvjesnim ishodom, jer sve teorije padaju u vodu onoga trenutka kada se na bojnom polju nađete oči u oči s neprijateljem i ne postoji jamstvo da jedan pravi rat, nakon što je pokrenut, može ostati ograničen.

Ron Holland: Deset razloga za ratnu groznicu Washingtona

Američke političke elite, FED i interesni lobiji koji upravljaju svim aspektima života, a skrivaju se iza Kongresa, predsjednika ili bilo koje stranke u Americi zatvorenoj u dvostranački monopol, čini se da su prilično preplašeni iz više razloga.

Oni s pravom strahuju za vlastitu političku budućnost, kao i za dobit i opstanak velikih međunarodnih korporacija i bankarskih konglomerata koji podržavaju sadašnje političko vodstvo i režim.

Nikada se američki narod, korporacije i enormno bogatih 1% nisu morali u jednom trenutku suočiti s toliko novih prijetnji njihovom bogatstvu i ugrožavanju njihove globalne moći. Iako krivce za greške ne treba tražiti okolo, za mnoge od tih prijetnji i ne moraju biti krivi američki politički i financijski moćnici, nego one dolaze same po sebi zbog vidljivih promjena koje sve brže mijenjaju svijet u kojem živimo.

Teoretičari zavjera vole vidjeti svijet crno i bijelo, bez sivih područja, a za svaki problem jednostavno kritizirati tajne skupine ili nečije snažne interese, ali je stvarna situacija ipak daleko složenijia.

Međutim, isto tako bi se svatko u Americi trebao pomiriti s činjenicom da je stara slobodna Amerika odavno mrtva i pokopana, a da su od nje ostale samo institucije i slogani kojima se uspavljuje javnost prisiljena na apatiju i pokoravanje. Američki čelnici nisu svemoćni i sigurno nemaju sve odgovore, ali čine sve kako bi se u konačnici odlučili za rat kao rješenje problema.

Oko 100 000 ljudi prema policijskom izvješću se okupilo u blizini Crvenog trga u Moskvi u srijedu kako bi proslavilo obljetnicu ujedinjenja Krima s Rusijom. Predsjednik Putin se pridružio događaju i otpjevao rusku nacionalnu himnu na pozornici.

Gala priredba, pod nazivom "Zajedno smo", je obilježena velikim okupljanjem i koncertom, a organizirala ju je moskovska Gradska vijećnica. Predsjednik Putin je osobno čestitao svima koji su se okupili kako bi obilježili ovaj događaj.

"Prije godinu dana, ruski narod je demonstrirao nevjerojatno zajedništvo i domoljublje u podršci ljudima s Krima i Sevastopolja u njihovom povratku svojoj matičnoj zemlji. Svi smo zajedno tada shvatili i osjetili u našim srcima i umovima koliko je važna veza između povijesti i generacija", rekao je, dodajući da takve povijesne i duhovne veze čine narod ujedinjenom nacijom.

Građani Krima i Sevastopolja, grada koji ima poseban status na poluotoku, su referendumom glasali za neovisnost od Ukrajine 16. ožujka 2014.. Regija je dom etničkoj većini Rusa i 97 posto stanovništva (1,2 milijuna) je odbilo prepoznati novu ukrajinsku vladu koja je došla na vlast poslije Maidan prosvjeda, te je glasalo za ponovno ujedinjenje s Rusijom.

Nakon 25 godina rada, novinar „Slobodne Evrope“ otpušten je zbog objavljivanja snimka ekshumacije tela četvoro ljudi u Donbasu, koje su navodno ubili pripadnici bataljona Ajdar.

Radio „Slobodna Evropa“ otpustio je ratnog reportera Andreja Babitskog, nakon što je objavio snimak tela civila koje su navodno ubile ukrajinske oružane snage, pišu češki mediji.

„Snimio sam ekshumaciju četiri tela, dva civila i dva vojnika. Lokalni stanovnici su rekli da oni nisu bili pristalice nezavisnosti, već civili koji su živeli u selu Novosvitlivka. Ubili su ih volonteri ukrajnskog Ajdar bataljona“, rekao je Babitski češkim novinama, dodajući da je snimak nastao u septembru 2014.

Novinar tvrdi da na snimku nije iznosio nikakve komentare pre nego što ga je poslao u redakciju „Slobodne Evrope“ u Moldaviji.

„Video je objavljen na veb-sajtu. Odmah nakon toga, nacionalisti koji sede u ukrajinskoj redakciji radija ‘Slobodna Evropa’ su postali histerični. Izbio je strašan skandal“, rekao je Babitski.

Andrej Babitski bio je 25 godina zaposlen u radiju „Slobodna Evropa“.

SAD će izraditi plan u svrhu smanjivanja broja američkih vojnika na avganistanskom tlu za 5.500 do kraja decembra meseca. Ova je izjava došla nakon što su američki komandanti počeli zahtevati dodatne snage.

Bela kuća će u sledećih nekoliko dana održati sastanke kako bi doneli konačnu odluku - to će se verovatno dogoditi kada se sastanu avganistanski predsednik Ashraf Ghan i američki predsednik Barak Obama u Vašingtonu sledeće nedelje, prenosi spacewar.com.

„Nije još ništa zaključeno, ali će se nešto sigurno morati menjati“, izjavio je američki zvaničnik za AFP.

Danas je u Avganistanu, oko 10 000 američkih vojnika. Taj bi se broj trebao smanjiti na 5.500 do kraja godine, a 2016. bi se trebao i zadnji vojnik vratiti u SAD, pre nego što Barak Obama napusti kancelariju.

Nije još jasno koliko će tačno vojnika ostati u Avganistanu tokom decembra, a prema novom planu zadržaće se oko 8.000 vojnika.

Američki službenici objavili su da nema nikakvog znaka da će Obama prekršiti svoje obećanje o povlačenju vojnika u SAD do kraja mandata. Najveći razlog nepovlačenja američkih snaga je ISIL. Vojni komandant koji je povezan sa ISIL-om ubijen je u napadu prošli mesec, a njegov naslednik Hafiz Waheed ubijen je od strane avganistanskih snaga u nedelju, izjavili su zvaničnici u Kabulu.

Američki vojni analitičar, general DŽek Kini predlaže da SAD trajno prebace svoje baze iz centralne Evrope prema ruskim granicama, jer je Rusija "previše očvrsnula", a preduzete mere, uključujući sankcije i brojne vojne vežbe, nisu efikasne.

Kini ocenjuje da je Rusija "dodatno očvrsnula" te da na poteze Zapada uzvraća sve brojnijim vežbama, poput iznenadnih velikih manevara na severu zemlje i na Arktiku.

On zato predlaže da se američka vojska prebaci bliže Rusiji, tj. da se američke vojne baze iz centralne Evrope trajno prebace u istočnu Evropu.

"Činjenica je da su bezbednosna pitanja sada na prostoru istočne Evrope, pa bismo svoje baze trebali prebaciti iz centralne Nemačke na Istok", rekao je američki general za "Foks njuz".

Kini priznaje da će to izazvati dodatne troškove, ali će se, kako kaže, na kraju isplatiti, jer će Zapad pokazati Vladimiru Putinu "koliko su bitne baltičke zemlje".

Lideri Estonije, Litvanije i Letonije već mesecima tvrde da se osećaju ugroženo, dok iz Moskve odbacuju bilo kakce spekulacije o planiranoj "ruskoj agresiji".

Pokušaj prekrajanja i falsifikovanja istorije Drugog svetskog rata usmereni su na podrivanje autoriteta i snage savremene Rusije, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

„Ponekad se ne ustručavaju da iznesu besramne zaključke, gledišta koja nemaju ništa zajedničko sa istinom. Njihov cilj je jasan — potkopati snagu i autoritet savremene Rusije i lišiti je statusa zemlje-pobednice sa svim međunarodno-pravnim posledicama koje proizilaze iz toga, podeliti i posvađati narode i iskoristiti istorijske spekulacije u geopolitičkim igrama‟, rekao je Putin na sednici Organizacionog komiteta za proslavu 70. godišnjice pobede.

Više od 30 šefova država će doputovati u Moskvu da obeleži Dan Pobede u Velikom Otadžbinskom ratu, saopštava list „Izvestija‟, pozivajući se na izvor u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova.

Do kraja januara 2015. godine svoje učešće u prazničnim manifestacijama potvrdilo je 20 lidera, početkom marta bilo ih je već više od 30.

Prema tom listu očekuje se dolazak najviših zvaničnika Tadžikistana, Belorusije, Kazahstana, Jermenije, Azarbejdžana, Kirgizije, Kine, Vijetnama, Severne Koreje, Holandije, Grčke, Egipta i Izraela. Predsednik Francuske Fransoa Oland za sada nije odgovorio.

Na paradu u Moskvu će doputovati i neki poslanici Vrhovne rade Ukrajine, a takođe ovoj svečanosti nameravaju da prisustvuju i predstavnici samoproglašene Donjecke i Luganske narodne republike.

Ranije je objavljeno da kancelarka Nemačke Angela Merkel i predsednik Evropske komisije Donald Tusk neće doputovati 9. maja u Moskvu. Kako je izjavio zvanični predstavnik Vlade Nemačke Štefan Zajbert, umesto toga Merkelova i Putin će 10. maja zajedno položiti vence na Spomenik neznanog junaka u Moskvi.

Sekretar za štampu ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je da će jubilarni Dan pobede biti opštenarodni praznik, nezavisno od prisustva lidera drugih zemalja.

„Priprema za praznik teče punom parom. Razume se, Moskva visoko ceni strano prisustvo, ali to nije glavno, podvukao je Peskov. „To je praznik čitave Rusije, čitavog ruskog naroda, svih veterana“.

Jedan arapski analitičar je u napisanom članku opisao Katar kao amričku marionetu na Bliskom istoku, poručivši da je 155 CIA-nih operativaca prisutno u katarskoj obavještajnoj službi.

Dandravi Havari, je za časopis Al Jamu Al Sabe Katar opisao kao američku marionetu u regionu, kazavši: Ne čudi neprijateljski stav Katara prema Egiptu, posebno kada znamo da je ova kvazi zemlja 51-va američka savezna država, samo smještena na Bliskom istoku, dok su kraljevi iz Dohe marionete kojima upravlja Bijela kuća.

Dandravi dodaje: Kada se uzme u obzir da 155 CIA-nih obavještajaca prima velike svote novca za sprovođenje plana podjele regiona, onda nije teško priznati da je Katar američka savezna država.