Gospodari lutakaS


Arrow Up

Rusija i Iran potpisali sporazum o strateškom partnerstvu

putin
Sjedinjene Države i njihovi saveznici primijenit će sankcije ako Iran isporuči bespilotne letjelice (dronove) Rusiji, izjavio je 18. srpnja glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

"Već smo izrazili zabrinutost u svezi pružanja bespilotne tehnologije od strane Irana. Nastavit ćemo pratiti stanje. Sve naše sankcije ostaju na snazi. Svaka ovakva operacija rezultirat će nizom sankcija koje mi spremamo, a vjerojatno i nizom sankcija drugih zemalja svijeta", kazao je Price.

Nedavno je, svega dan uoči prošlotjednog odlaska na Bliski istok američkog predsjednika Joe Bidena, njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izjavio kako Iran planira Rusiji isporučiti oko 100 bespilotnih letjelica, uključujući i one udarne, za rat u Ukrajini.

Ruski i iranski državni vrh te su navode već idući dan odbacili kao neistinite, povezavši ih s propagandom Washingtona uoči Bidenivog dolaska u Saudijsku Arabiju - s namjerom strašenja iste Iranom i prikazivanjem Rusije kao iranskog saveznika.

Jučer je iransko Ministarstvo vanjskih poslova također ponovilo kako o isporuci dronova Rusiji nema riječi iako, kako su naveli, Iran i Rusija već dovoljno dugo surađuju i u obrambenoj sferi, i da to žele - ovakav aranžman ne bi bio ništa neobično. Međutim, stav je Irana da nikada ne isporučuje oružje bilo kojoj državi koja je u ratnom sukobu, naveo je Teheran u svom obrazloženju.

Komentar: MoA u svom članku: U multipolarnom svijetu Iran se više neće bojati američkih sankcija, ističe:
Najveća vijest za Iran je novi ugovor s ruskim Gazpromom koji je potpisan danas:
Iranska nacionalna naftna kompanija (NIOC) i ruski proizvođač plina Gazprom potpisali su u utorak memorandum o razumijevanju vrijedan oko 40 milijardi dolara, izvijestila je novinska agencija SHANA iranskog ministarstva nafte.

Ugovor su tijekom online ceremonije potpisali izvršni direktori obiju kompanija na dan kada je ruski predsjednik Vladimir Putin stigao u Teheran na summit sa svojim iranskim i turskim kolegama.

Gazprom će pomoći NIOC-u u razvoju plinskih polja Kiš i Sjeverni Pars te šest naftnih polja, navodi SHANA. Gazprom će također biti uključen u dovršetak projekata ukapljenog prirodnog plina (LNG) i izgradnju plinovoda za izvoz.

Iran se nalazi na drugim najvećim svjetskim rezervama plina nakon Rusije, ali su američke sankcije spriječile pristup tehnologiji i usporile razvoj izvoza plina.
Gazprom je snažan partner i ne mogu ga spriječiti američke sankcije. Iran će konačno moći izvoziti više svog plina u izobilju. Rusija će također imati priliku surađivati ​​s Iranom kako bi zadržala cijene na određenoj razini. S tako velikim poslom dolazi i zaštita. Iran će moći pozvati Rusiju ako netko protiv njega započne neprijateljstva.



War Whore

Kineska vojska uputila upozorenje SAD-u zbog prodaje oružja Tajvanu

tajvan
Ministarstva vanjskih poslova i odbrane u Pekingu dali su oštre izjave u ponedjeljak osuđujući odobrenje Bidenove administracije za novu prodaju američkog oružja Tajvanu. Posao je vrijedan 108 miliona dolara i uključuje dijelove oklopnih vozila i tehničku pomoć.

Peking "zahtijeva" da Sjedinjene Države "odmah povuku gore spomenuti plan prodaje oružja Tajvanu", kao i da zaustave sve druge poslove naoružanja i prekinu vojne veze s otokom, rekao je glasnogovornik Ministarstva odbrane pukovnik Tan Kefei.
"U suprotnom, američka strana će biti jedina odgovorna za podrivanje odnosa između Kine i SAD-a i dvije vojske i mira i stabilnosti Tajvanskog moreuza."
"Kineska narodnooslobodilačka armija će poduzeti sve potrebne mjere za čvrstu odbranu nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, te odlučno osujetiti svaki oblik vanjskog uplitanja i separatističke pokušaje 'nezavisnosti Tajvana'", dodao je pukovnik.

Eye 1

EU si više ne može priuštiti nacionalni veto na vanjsku politiku, kaže njemački kancelar

šolc
© REUTERS/Fabrizio BenschNjemački kancelar Olaf Scholz nazočio zajedničkoj izjavi u Uredu kancelara u Berlinu, Njemačka, 12. srpnja 2022.
Evropska unija više ne može sebi priuštiti da dopustiti pojedinačnim državama članicama da imaju pravo veta na aktivnosti Unije ako želi zadržati vodeću ulogu u određivanju globalne politike, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz

Scholz je u članku objavljenom 17. jula u novinama Frankfurter Allgemeine rekao da je ruski rat u Ukrajini učinio evropsko jedinstvo hitnijim i povećao potrebu za prestankom "sebičnih blokada" evropskih odluka pojedinih država.
"Jednostavno si više ne možemo priuštiti nacionalni veto, primjerice u vanjskoj politici, ako želimo da nas se i dalje čuje u svijetu velikih sila koje se natječu", dodao je.
"Trajno nejedinstvo, trajno neslaganje među državama članicama nas slabi", upozorio je Scholz.

Komentar: To znači još daljnju centralizaciju moći u EU. Neki neizabrani birokrati imat će još veću moć donošenja važnih odluka koje će utjecati na naše živote.

Dok se ljudi bune protiv vladajućih "elita" diljem svijeta i njihove katastrofalne politike koja uništava ljudske živote i ekonomiju, oni pokušavaju autoritarnu vladavinu i policijsku državu učiniti još jačom. Dobrodošli u Orwellovu 1984 .

Pogledajte također:


Arrow Down

Švicarska odbila zahtjev NATO-a za Ukrajince

Švicarska hitna pomoć
© Getty Images/Robert HradilŠvicarska hitna pomoć
Savezne vlasti su odbile prijem ranjenih iz pravnih i praktičnih razloga pozivajući se na vojnu neutralnost

Švicarska savezna vlada usprotivila se zahtjevu NATO-a da se Ukrajinci ranjeni u ratu liječe u toj zemlji pozivajući se na vojnu neutralnost Švicarske, navodi Swissinfo.

Kako prenosi švicarski dnevni list Tages Anzeiger, određeni švicarski kantoni su u maju izrazili spremnost da prime ranjene na liječenje, ali su naišli na protivljenje iz vladinih krugova.

Zahtjev je prvobitno uputio odjel NATO-a - Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe. Ovo tijelo međunarodno koordinira medicinske evakuacije iz Ukrajine.

Ovaj zahtjev je pokrenuo istrage od koordinirane medicinske službe Švicarske, Saveznog ureda za javno zdravstvo i federalnog Ministarstva vanjskih poslova. Tri sedmice kasnije savezne vlasti su odbile prijem ranjenih Ukrajinaca iz pravnih i praktičnih razloga.

X

Zelenski smijenio šefa obavještajne službe i državnu tužiteljicu, mogao bi smijeniti još 28 dužnosnika

zelenski
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je dvoje visokih dužnosnika nakon što je velik broj slučajeva veleizdaje i suradnje s neprijateljima otkriven u njihovim odjelima. Kroz dva dekreta potpisana jučer, Zelenski je smijenio ukrajinsku glavnu tužiteljicu Irinu Venediktovu, koja je predvodila procesuiranje ruskih ratnih zločina i šefa državne sigurnosne agencije, poznate kao SBU, Ivana Bakanova.

Bakanov je predsjednikov dugogodišnji prijatelj i bivši poslovni suradnik. Ovo su otpuštanja na najvišem političkom nivou otkako je Rusija napala Ukrajinu krajem veljače i naglašavaju izazove s kojima se Ukrajina suočava kako bi osigurala da vladine agencije nisu infiltrirane od strane Rusa.

Govoreći o otpuštanjima u kasnoj noćnoj video poruci u nedjelju, Zelenski je rekao da je više od 60 dužnosnika u uredima Bakanova i Venediktove radilo protiv Ukrajine na teritoriju pod ruskom okupacijom. Sveukupno do sada Ukrajina je zabilježila 651 slučaj izdaje koji su do sada otvoreni protiv službenika za provođenje zakona u Ukrajini. Broj otkrivenih slučajeva izdaje postavlja "vrlo ozbiljna pitanja o relevantnom vodstvu", dodao je.

Komentar: Ukrajinski predsjednik bi mogao smijeniti još 28 dužnosnika
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da bi mogao smijeniti još 28 dužnosnika ukrajinske sigurnosne službe.

Suspenzije su uslijedile dan nakon što je smijenio dvoje visokih dužnosnika zbog optužbi da njihove agencije skrivaju "saradnike i izdajice".

U videoobraćanju, Zelenski je rekao da je u toku "kadrovska revizija" Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) i da se odlučuje o smjeni 28 dužnosnika.

"Različiti nivoi, različita područja fokusa. Ali razlozi su slični - nezadovoljavajući rezultati rada", rekao je.
Zelenski je pogrešnim potezom pokazao kakvo je trenutno stanje morala u Ukrajini. On je to uradio u panici pod pritiskom zapada, ocenio je Nikola Antić stručnjak za globalnu bezbednost.
Antić je istakao da to pokazuje kakav je moral u Ukrajini trenutno i da je to bila greška predsednika Volodomira Zelenskog koji je pod pritiskom zapada to uradio.

- Ovaj potez Zelenskog govori o trenutnom stanju morala u Ukrajini. Izazvan je kada je u mestu Vinica, jedna ruska raketa prekinula sastanak grupe ljudi koja je bila zadužena za logistiku i dopremanje naoružanja.


Zelenski misli da ruski GRU ima svoje ljude u obaveštajnoj službi Ukrajine i to je razlog smene. Mislim da to nije istina i da je ovaj potez izazvan pritiskom zapada, a Zelenski je na to odgovorio tako zbog panike u kojoj se sada nalazi - smatra Antić.



Chess

Lavrov: Ukrajinska kriza je “velika igra” Zapada o kojoj je govorio Brzezinski još 90-tih

šahovska ploča
Općenito, ukrajinska kriza dio je "velike igre" Zapada protiv Rusije prema scenariju koji je izložio pokojni Zbigniew Brzezinski koji je bio američki savjetnik za nacionalnu sigurnost 1977.-1981., rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u danas objavljenom intervjuu za ruske novine Izvestia.

"Ako se sadašnja događanja promatraju kroz prizmu povijesti, onda je jasno da je cijela ukrajinska kriza "velika igra" prema scenariju koji je svojedobno promovirao Zbigniew Brzezinski. Iako govore o dobrim odnosima i o spremnosti Zapada da prihvati prava i interesa onih Rusa koji su se nakon raspada SSSR-a našli u neovisnoj Ukrajini i drugim postsovjetskim zemljama pokazalo se da to nije ništa više od praznih obećanja. Još početkom 2000-ih Washington i Europska unija počeli su otvoreno zahtijevati da Kijev odluči je li sa Zapadom ili s Rusijom", istaknuo je prvi diplomat.

Inače, Lavrov misli na koncept kojeg je Zbigniew Brzezinski objasnio u knjizi "Velika šahovska ploča" objavljenoj 1997. Tada je Brzezinski objasnio da, u post-sovjetskom dobu, SAD treba onemogućiti dominaciju bilo kojoj sili na području Euroazije. Predstavljajući svijet "kao veliku šahovsku ploču", Brzezinski konstatira da je "Amerika zapravo jedina supersila", dok na prostoru Euroazije, koja je, po Brzezinskom "glavna američka nagrada", postoji pet ključnih geostrateških igrača i pet geopolitičkih stožera. Francuska, Njemačka, Rusija, Kina i Indija su, po njemu, glavni i "aktivni igrači", dok su nešto manje važni UK, Japan i Indonezija.

Komentar:


Oil Well

Gazprom proglasio višu silu, zaustavit će dotok plina Njemačkoj na neodređeno vrijeme. Zašto se netko čudi?

Plinsko polje Zapolyarnoye
© Wikipedia - Government.ru Novy Urengoy CC BY 3.0Plinsko polje Zapolyarnoye
Ruski Gasprom proglasio je "višu silu" (force majeure) u isporuci gasa u Evropu najmanje jednom velikom kupcu, navodi se u pismu ove kompanije koje će dodatno povećati strahove na starom kontinentu od nestašice goriva.

Pismo je datirano 14. jula a Rojters je imao uvid u njega u ponedeljak, 18. jula, i ima za cilj da zaštiti Gasprom od plaćanja kompenzacije za prekinute isporuke, ali rizikuje eskalaciju tenzija između Rusije i Zapada zbog invazije na Ukrajinu koju Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom".

U pismu se navodi da Gasprom, koji ima monopol na izvoz ruskog gasa, ne može da ispuni svoje obaveze snabdevanja zbog "vanrednih" okolnosti.

Rečeno je da je klauzula o "višoj sili", na koju se Gasprom poziva, omogućava prekid ugovorne obaveze zbog faktora izvan njegove kontrole, koja retroaktivno važi od 14. juna.

Rojtersov izvor, koji je tražio da bude anoniman, rekao je da se pismo odnosi na gasovod Severni tok 1, glavni put snabdevanja Nemačke i šire.

Komentar: Nakon svih gluposti s pokušajima dobivanja ključnog dijela za plinovod Sjeverni tok 1 od Kanade, Rusiji je dosta. Ima mnogo drugih kupaca koji su daleko manje problematični. Njemačka je igrala na rubu između NATO-a i vlastitih potreba svoje zemlje.

Evo stanja njemačko-ruskih odnosa u prosincu 2021.:
Uz nepopustljivu ratobornost NATO-a u Ukrajini; Njemačka blokada Sjevernog toka 2 unatoč velikom rastu cijena plina kod kuće; njemačko protjerivanje ruskih diplomata; misteriozna smrt ruskog diplomata u Berlinu; Njemačka zabrana ruskih medija; i, kao odgovor, ruska sve frustriranija i iskrenija retorika - da spomenemo samo neke od nedavnih novinskih izvješća - čini se da je Zapad vraški odlučan dalje pogoršavati odnose s Rusijom (i Kinom), pa je svaka nada da će situacija poboljšati u skorije vrijeme čini se malo vjerojatnim.



Bullseye

Njemačka i Francuska 'ubile' Minske sporazume - Rusija

lavrov
© Global Look Press/Rusko Ministarstvo vanjskih poslovaRuski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov
Njemačka traži da Rusija garantuje teritorijalni integritet Ukrajine, ali je takav sporazum ranije potpisan, da bi ga Berlin i Pariz "ubili", rekao je u ponedjeljak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
"Kada [njemački kancelar] Olaf Scholz zahtijeva da se Rusija prisili da potpiše sporazum kojim se Ukrajini daju garancije teritorijalnog integriteta i suvereniteta, svi njegovi pokušaji su uzaludni. Već je postojao takav dogovor - sporazumi iz Minska - koji su ubili Berlin i Pariz. Štitili su Kijev, koji je otvoreno odbijao da se povinuje", napisao je on u tekstu za ruski list Izvestija.
Rusija, Njemačka i Francuska posredovale su u sporazumima iz Minska između Ukrajine i Donbasa iz 2015., koji su bili osmišljeni da prekinu neprijateljstva. Ali prema Lavrovu, Berlin i Pariz nisu uspjeli osigurati poštivanje Kijeva.

Komentar: Scholzov pokušaj da se Rusiju prisili na dogovor o jamstvima teritorijalnog integriteta Ukrajine je uzaludan, kaže Lavrov


Cut

Ruski prekid isporuka plina osakatio bi njemačko gospodarstvo

slika
© Wikimedia Commons
U kontekstu aktualnih energetskih previranja na tlu Europske unije i nezavidne situacije u kojoj se po pitanju opskrbe prirodnim plinom našla Njemačka, posljednjih smo dana i tjedana obasuti vijestima o strahovima savezne vlade u Berlinu od energetske krize, kao i potezima koje ona poduzima s ciljem njenog sprječavanja ili barem ublažavanja.

Naime, sezona grijanja se približava, a europska i njemačka plinska skladišta su poluprazna, pri čemu je još veći problem, taj, što alternative za ruski plin još uvijek nema, ili, preciznije, on ne može u kratkoročnom vremenu spriječiti nedostatak ruskog plina odnosno spriječiti posljedice koje bi prekid isporuke istoga prouzročio na europskom i njemačkom tržištu, prije svega po pitanju njihove ekonomije.

Tako je Njemačka prošli tjedan de facto priznala svoj poraz i kao jedan od spomenutih poteza najavila vraćanje korištenju omrznutog energenta - ugljena, što je pravo "svetogrđe" u odnosu na toliko proklamiranu "zelenu energetsku tranziciju" u kojoj je ugljen često nazivan i "crnim zlom" s obzirom na njegovu najveću emisiju CO2 od svih fosilnih goriva.

Pritom je Njemačka čak i prošle godine (usprkos velikim energetskim problemima s kojima se tada suočavala EU, još puno prije ruske invazije na Ukrajinu, zbog visokih cijena plina zbog zaigranosti Bruxellesa s njegovim prebacivanjem (kao strateškog energenta, što je nedopustivo), s dugoročnih ugovora na spot tržište (čime se nisu mogle spriječiti spekulacije privatnih tvrtki - dobavljača, i njihovo pravo na golemi profit kada im je on već omogućen) potvrdila svoju privrženost zatvaranju i svih preostalih nuklearki na svom teritoriju.

Compass

Ukrajinski mirovni pregovori u planu?

Robno skladište u Kalinjingradu
Robno skladište u Kalinjingradu, ruskoj eksklavi koja je postala sve izoliranija od početka rata u Ukrajini
Ministri finansija su pangolini u svetu međunarodne diplomatije, usamljeni predatori, a ministri spoljnih poslova više liče na svice, očaravajuće i prelepe životinje koje svojim repom stvaraju svetlost. I dok je američki državni sekretar Entoni Blinken napustio sastanak ministara spoljnih poslova G-20 u Baliju u trenutku kad je Sergej Lavrov prišao govornici, američka ministarka finansija Dženet Jelen prosto je nastavila da sedi dok je ruski ministar finansija Anton Siluanov govorio na sastanku šefova centralnih banaka i ministara spoljnih poslova u Baliju.

Jelen je rekla svoje - nazvala je ruski rat u Ukrajini "najvećim izazovom" globalnoj ekonomiji, a za to vreme zamenik ruskog ministra finansija Timur Maksimov je mirno sedeo i slušao. Međutim zajedničko saopštenje G-20 je malo verovatno, budući da SAD pritiskaju druge članice da se obavežu na ograničenje cene ruske nafte, o čemu nije ostvaren konsenzus. Međutim, umerenost u ponašanju Dženet Jelen privukla je pažnju. Ona je verovatno shvatila da više nije u situaciji da diktira globalnu agendu.

Čak i bliski američki prijatelji, poput bivšeg izraelskog ministra spoljnih poslova Šlomo Ben-Amija, smatraju da je "Rusija generalno uspela da ukroti ukrajinski talas", te da se "trenutno odvija sličan geopolitički zaokret u rusku korist", što znači da bi "posledice istrajavanja na aktuelnom kursu (za Zapad) mogle biti daleko gore."