• Na plan B: Elon Musk namjerava preuzeti kontrolu nad Twitterom u roku od 10 dana
• Twitter i MSM nervozni nakon što je Elon Musk postao najveći dioničar platforme
• Jack Dorsey parao je Twitter ploču kao 'disfunkcionalnu' u bitci protiv Elona Muska
• Ljevica je izbezumljena zbog Elona Muska jer Twitter namešta igru ​​za demokrate
• Elon Musk kontaktirao je The Babylon Bee prije nego što je napravio značajnu akviziciju na Twitteru

Tvrtke iz EU-a možda će moći zaobići zahtjev Rusije za primanjem plaćanja plina u rubljama bez kršenja sankcija, ako plate u eurima ili dolarima koji se zatim pretvore u rusku valutu, priopćila je Europska komisija (EK) u petak.

U savjetodavnom dokumentu poslanom zemljama članicama u četvrtak, Komisija je navodno rekla da prijedlog Moskve o 'plinu za rublje' ne sprječava nužno proces plaćanja koji bi bio u skladu sa sankcijama EU protiv Rusije.

U dokumentu se navodi da postoje opcije koje bi tvrtkama mogle omogućiti da nastave zakonito plaćati plin.

"Tvrtke iz EU mogu tražiti od ruskih kolega da svoje ugovorne obveze ispune na isti način kao i prije donošenja uredbe, odnosno polaganjem dospjelog iznosa u eurima ili dolarima."

Procedura za osiguranje izuzeća od zahtjeva uredbe još nije jasna, dodaje se.

Plan je identičan onome što je ruska vlada predložila ranije ovog mjeseca.

Bruxelles je također rekao da, prije plaćanja, operateri iz EU-a mogu dati jasnu izjavu da smatraju da su njihove ugovorne obveze ispunjene kada polože eure ili dolare u Gazprombanku - za razliku od kasnije, nakon što se plaćanje pretvori u rublje.

Prema dokumentu, režim sankcija ne zabranjuje tvrtkama otvaranje računa kod Gazprombanke ili angažman s bankom u pokušaju traženja rješenja.

Ujedinjeno Kraljevstvo je dalo dozvolu za nastavak plaćanja ruskoj Gazprombanci prije više od mjesec dana.

Londonski Ured za provedbu financijskih sankcija (OFSI) izdao je u četvrtak ukidanje sankcija u "svrhu stavljanja plina na raspolaganje za korištenje u Europskoj uniji", uz napomenu da licenca istječe 31. svibnja.

To se primjenjuje na ugovore dogovorene prije četvrtka s Gazprombankom i njezinim podružnicama, te dopušta "otvaranje i zatvaranje bankovnih računa" sve dok to pomaže osigurati dotok plina u EU.

Nakon niza drugih financijskih kazni nakon napada Moskve na Ukrajinu, vlada UK je stavila sankcije i na Gazprombanku krajem prošlog mjeseca, također ciljajući druge velike financijske tvrtke poput Alfa banke. Međutim, u najavi posljednjeg izuzeća, Ministarstvo financija je citiralo zakon iz 2019. koji dopušta izuzeća od kazni za Rusiju pod određenim okolnostima.

Unatoč nastojanjima da se kažnjava Rusija, brojne europske zemlje oklijevaju podržati pozive za izravnim embargom na plin, naftu i ugljen.

Gazprombank is among the largest banks in Russia by assets held, largely working in the corporate and investment sectors. The United States and a series of allies slapped penalties on the bank in February, imposing debt and equity restrictions after Russia attacked Ukraine, part of a coordinated effort to "isolate" and "cripple" Russia's economy.

Gazprombank je među najvećim bankama u Rusiji po imovini i koja uglavnom radi u korporativnom i investicijskom sektoru. Sjedinjene Države i niz saveznika su udarili penale banci u veljači, nametnuvši ograničenja duga i kapitala nakon što je Rusija napala Ukrajinu, kao dio koordiniranog napora da se "izolira" i "osakati" rusko gospodarstvo.

• Biden najavljuje još 800 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini

To je strašno, to je katastrofa. Rusija je objavila popis od 48 zemalja koje je označila kao 'neprijateljski raspoložene' i, zamislite, Švicarska je također na tome popisu. To je stvarno prekretnica za koju Švicarska mora preuzeti odgovornost. Švicarska je poznata po tome što je uvijek 'stajala u sredini'. Vodili smo dijalog sa svim zemljama i imali smo hrabrosti da budemo u sredini, ni na jednoj strani.

Još jedan veliki gubitnik jeste Švajcarska. Njeni zvaničnici ponosno na sva zvona ističu istorijsku brzinu kojom su ispratili uvođenje sankcija po zahtevu SAD i Evropske unije. Već ima poziva na ubrzano učlanjenje u EU i NATO. Vrlo dobro.

Nakon što je posrnula u poslovima oko jevrejskih fondova i po pitanju bankarske diskrecije, ovo je treći put za poslednjih dvadeset godina da je centralna vlada podlegla američkom diktatu: šta je ostalo od naših prava i našeg suvereniteta? Što je još gore, javno smo kapitulirali napuštajući neutralnost onda kada to niko od nas nije ni tražio. Nakon što smo izdržali dva veka, sad smo pokoreni bez borbe, za manje od pet dana!

Ovo napuštanje principa je opasno ne samo za identitet zemlje, već i za njen kredibilitet. To što se savezni odbornici klanjaju pred Zelenskim na Federalnom trgu (Bundesplatz) i mašu maramama u ukrajinskim bojama, još nekako i može da prođe. To je politički folklor. Ali žrtvovanje neutralnosti je ozbiljan udarac za zemlju, jer smo, ugledajući se na Zapad, izgubili svoj kredibilitet u očima ostatka sveta. Šta će se sada misliti o pouzdanosti naših banaka kada one nakon prve američke naredbe blokiraju račune?

Šta će biti sa međunarodnim karakterom Ženeve - koju trenutno bojkotuje Rusija, a uskoro verovatno i mnoge druge zemlje - i našom spoljnom politikom ako više ne budemo u stanju da je artikulišemo sami, bez pozivanja na Brisel i Vašington? Kako Ženeva može tvrditi da ostaje prestonica multilateralizma kada CERN i MOR (Međunarodna organizacija rada) suspenduju učešće Rusije, a Švajcarska, na tragu Evrope, bojkotuje Lavrovljeve govore u Savetu za ljudska prava?

Ovo odstupanje označava potonuće principa inkluzivnog multilateralizma koji su Švajcarska i Ženeva tvrdile da zastupaju, i ostaviće izuzetno ozbiljne posledice po našu humanitarnu politiku i Ženevsku konvenciju, o čemu svedoči alarmantno saopštenje za štampu MKCK-a (Međunarodnog komiteta Crvenog krsta) objavljeno u utorak, 29. marta. Time što smo se bezuslovno svrstali na stranu Ukrajine i Evrope, ugrozili smo neutralnost i nepristrasnost MKCK.

Te stvari su, u očima sveta, međusobno nespojive. I zato je MKCK morao energično da reaguje na pokušaje Ukrajine da sabotira njegovo delovanje optužbama o saradnji sa Rusima, premda je upravo neutralnost u samoj srži delovanja ove organizacije. Kako se može verovati instituciji čija je zemlja domaćin izdala duh, pa čak i slovo neutralnosti koja je sadržana u njenom ustavu, ne bi li se dopala zapadnim političkim liderima i javnom mnjenju koje je lobotomizovano antiruskom propagandom?