Valeri Bugat (Valerie Bugault) je odbranila doktorat na temu ličnog prava na univerzitetu Panteon Sorbon (Pantheon-Sorbonne), a po struci je advokat. Godine 2009. napustila je rad advokata, i počela da objavljuje rezultate svojih brojnih istraživačkih radova široj javnosti. Danas, ona je analitičar geopolitike (ekonomski, pravni i finansijski) i predavač. Njene istraživačke teme su institucije (nacionalne i međunarodne), novac, posao, pravo i načini rada globalne ekonomije.

Autor je četiri knjige, nedavno objavljene u izdanjima "Sigest":

1. "O novom duhu zakona i novca", koautor sa (preminulim) Jean Rémy (jun 2017.)

2. "Nova kompanija" (jul 2018.)

3. "Skriveni razlozi svetskog nereda", zbirka članaka (mart 2019.)

4. "Sutra u zoru... obnova" (septembar 2019.)

Ruski šef sigurnosti rekao je da su Sjedinjene Američke Države u posljednjih 20 godina Afganistan pretvorile u globalnu laboratoriju za zabranjene droge, te da Rusija neće postaviti nikakve preduvjete za potencijalno vojno prisustvo u toj ratom razorenoj zemlji.

Sekretar Vijeća sigurnosti Rusije Nikolaj Patrušev izjavio je to u srijedu u intervjuu za Izvestiu, rekavši da se proizvodnja opijata u Afganistanu povećala preko 40 puta u posljednje dvije decenije.

Istovremeno, ekonomski razvoj zemlje pogođene krizom decenijama kasni, dodao je on.

"Umjesto borbe protiv trgovine drogom, tokom dvije decenije vojno-političke uprave Afganistanom, Sjedinjene Države su sprovele projekat stvaranja tamošnje laboratorije za droge na globalnom nivou. Proizvodnja opijata povećala se više od 40 puta ", rekao je Patrušev.

Snage NATO-a predvođene SAD-om izvršile su invaziju na Afganistan nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine s deklariranim ciljem borbe protiv terorizma. Napad je okončao vladavinu talibana, koja je započela 1996.

Tragični epilog u Afganistanu nije iznenadio onih nekoliko analitičara koji su znali stvarnu dinamiku sukoba, ali su ih često ignorirali ili ismijavali. Nakon pada Kabula u ruke talibana, bilo je mnogo analiza o tome šta je pošlo po zlu.

Upravo objavljen, vrlo informativan izvještaj američkog specijalnog inspektora za obnovu Afganistana daje jasnu sliku. Nažalost, američki politički i vojni establišment i dalje je nepropustan za učenje osnovnih lekcija. SAD odlaze u haosu, približava se 20. godišnjica 11. septembra, čime je okončan ciklus imperijalnog nadmetanja koji je postao takozvani "rat protiv terora"; ciklus koji je jedan od vodećih naučnika u regionu, profesor Fawaz Gerges, nazvao "najvećom strateškom katastrofom u modernoj historiji Sjedinjenih Država".


Neki komentatori opravdano se pitaju označava li pobjeda talibana početak kraja zapadnog carstva? Rat protiv terora iznjedrio je više terorista nego što ih je eliminisao. Na kraju, to je bila zamka koju je Osama bin Laden dizajnirao i u koju su ušle SAD. Trebalo je 20 godina da se iz nje izađe, dvostruko više nego notorno nespretnim Sovjetima.

Svi su izgledi da će period 2015 -2020 biti istorijski zabeležen kao vreme kraja apsolutne američke hegemonije i - sistemski još relevantnije - kao vreme propasti neoliberalizma i globalizma kao totalizujuće ideologije. Paralelno, ovo je i vreme "kraja istorije" tj. njenog novog ponovnog rođenja i toka koje teorijski i praktično korespondira sa početkom kraja neokolonijalne dominacije širom sveta. Razume se, iako politički, ekonomski i društveni neokapitalizam postepeno stupa u fazu zalaska reč je o višeslojnom procesu i borbi na različitim ravnima zbog čega se još uvek ne može sa potpunom izvesnošću ustanoviti u kojoj meri će transfer biti sasvim miran. Jer, radi se upravo o promeni epoha, dakle, o nastanku nove svetske epohe i stoga o izuzetno turbulentnom vremenu koje potencijalno još uvek može doneti manje ili veće sukobe. Bez sumnje, ovo ponajviše zavisi od konačnog ishoda borbe globalista i suverenista u SAD ili, preciznije, od pitanja hoće li prevladati bilo šta nalik real-političkoj, zdravorazumskoj i patriotskoj opciji ili ne.

U prvom slučaju, Amerika bi, svesna ograničenja i rastućeg multipolarizma, zauzela svoje mesto kao jedna od velikih sila - koja razume da treba sarađivati i sa ostalim svetskim silama - dok bi prevlast druge opcije značila iracionalno srljanje prema eskalaciji sukoba jer se ne priznaje kraj imperijalne dominacije. Iracionalnost bajke o "američkoj izuzetnosti" (American exceptionalism) tj. stara paradigma konstrastrirana je ovde koncepciji čije je načelo "Amerika na prvom mestu" (America First) i koja prvenstveno teži sveobuhvatnoj unutrašnjoj obnovi zemlje a ne spoljnoj intervencionističkoj politici. Još uvek preostaje da se vidi ishod ovih procesa, iako brojni stručnjaci skreću pažnju na činjenicu da vojni rashodi SAD neprestano rastu te da se, shodno tome, mora račnati, u najmanju ruku, na seriju ratova regionalnog karaktera pre nego što se globalistički intervencionizam u potpunosti ne završi.

Informacije da ruskog blogera Alekseja Navaljnog finansiraju strane ambasade u Rusiji potvrđene su, a najviše donacija je išlo preko diplomatskih predstavništava SAD i Nemačke, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova na Telegramu.

"Pročitala sam informacije o tome da je među onima koji su sponzorisali projekte Navaljnog na desetine službenika stranih ambasada u Rusiji. Odlučila sam da razjasnim da li su to lažne vesti. Ispostavilo se da nisu. Sve je potvrđeno. Šema je sledeća: strane ambasade u Rusiji zapošljavale su ruske državljane, isplaćivale im novac, a oni su zatim prebacivali ta sredstva odgovarajućim strukturama. Pogađajte preko čijih ambasada je išla većina tih donacija? Tačno, preko diplomatskih misija SAD i Nemačke", napisala je Zaharova.

Istovremeno je precizirala da su u tome učestvovali i službenici ambasada Kanade, Francuske, Španije i drugih zemalja NATO-a.

"Mene, iskreno, zanima nešto drugo. Zamislite kakva bi histerija obuzela zapadni informativni mejnstrim ako bi službenici ruskih diplomatskih misija u inostranstvu prebacivali novac, recimo, republikancima u SAD ili Kataloncima u Španiji? Kuknjavu bi čula cela planeta", konstatovala je portparolka.

Takođe je podsetila da je na desetine ruskih diplomata proterano iz SAD nakon predsedničkih izbora u toj zemlji 2016. godine zbog nedokazanih optužbi za mešanje u izborni proces.

"Strašno je i zamisliti šta bi se dogodilo da su pronašli bar jedan dolar u korist jedne od političkih stranki od, na primer, atašea za kulturu, predstavnika 'Rossotrudničestva' ili dopisnika ruskog medija u SAD", zaključila je ona.

Portal "Odbor za zaštitu nacionalnih interesa" objavio je na svom sajtu istragu u kojoj se navodi da projekti Navaljnog dobijaju finansijsku podršku od službenika ambasada stranih država.

Američki zvaničnici su navodno prošlog meseca izvršili jednonedeljnu misiju koja je evakuisala stotine američkih građana, avganistanskih specijalnih snaga i članova njihovih porodica kroz tajnu bazu CIA-e izvan Kabula.

Njujork Tajms je u sredu prvi put izvestio da je baza CIA korišćena u tekućim evakuacijama američke vojske prošlog meseca, a Politiko je izvestio da su na osnovu dokumenata i razgovora sa visokim zvaničnikom administracije, zvaničnikom odbrane i zvaničnikom Kongresa u misiji bili američki državljani i ugroženi Avganistanci, uključujući avganistanske komandose.


Američki zvaničnik, koji je kao i ostali razgovarao sa Politiko pod uslovom anonimnosti da razgovara o osetljivim podacima, potvrdio je da je CIA umešana i "blisko sarađivala sa drugim agencijama kako bi na različite načine olakšao pristup aerodromu američkim građanima i Avganistancima u opasnosti", prenosi Hil.

Ukupno je SAD evakuisalo najmanje 1.000 avganistanskih komandosa i njihovih porodica, navodi Politiko.

Jednako važno, zašto regulator otpušta 20-25 % svoje radne snage usred globalne pandemije?

Vlada Velike Britanije objavila je 13. kolovoza odgovor na zahtjev za slobodom informacija u vezi s Regulatornom agencijom za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA), britanskim ekvivalentom FDA-e. Pitanje na koje je odgovoreno odnosilo se na to je li agencija dobila sredstva od Zaklade Bill i Melinda Gates. Odgovor je bio da:

Dobivamo sredstva od Zaklade Bill i Melinda Gates, kao i od drugih izvora izvan vlade, poput SZO-a. Ovo financiranje uglavnom podržava rad na jačanju regulatornih sustava u drugim zemljama...

Trenutna razina bespovratnih sredstava dobivenih od Zaklade Gates iznosi približno 3 milijuna dolara. Ovo pokriva brojne projekte, a financiranje se raspoređuje na 3-4 financijske godine. Izvršna smo agencija Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.

Priča u to vrijeme nije privlačila veliku pozornost. Zapravo, niti jedna novina ili televizijska kuća nije se potrudila to pokrivati, možda zato što u tome nije vidjela mnogo. Uostalom, 3 milijuna dolara ovih dana čak nije ni toliko novca. Zaklada Gates (GF) je dobrotvorna organizacija, najveća te vrste, s otprilike 60 milijardi dolara imovine, pa što bi moglo biti loše u tome što odobrava sredstva organizaciji koja je nadležna za odlučivanje koji će farmaceutski proizvodi i medicinski uređaji stići do tržište, a koje ne? Pa, zapravo, dosta toga.

Europska unija uporno nastavlja s donošenjem proturuskih strategija sukladno američkim zahtjevima, time formalno dokazujući svoju privrženost euroatlantskom partnerstvu i savezništvu, a u biti svoju servilnost, nemoć i strah od budućnosti. Kako da će se, skrivajući pod skute velikog prekoatlantskog saveznika (koji je upravo doživio fijasko u Afganistanu) svi problemi Europe riješiti sami od sebe.

Takav servilni pristup, gotovo automatizmom u prvom redu prihvaćaju države tzv. istočnog krila EU, dok veće i utjecajnije zemlje Unije ovoj deklariranoj strategiji Bruxellesa ipak prilaze s puno većom dozom opreza. Naime, one prije svega polaze od svojih nacionalnih interesa koje nastoje zaštititi u najvećoj mogućoj mjeri u danom trenutku, ali i od mogućnosti spoznaje kuda nas svih skupa vodi daljnje zaoštravanje sukoba s Rusijom u kontekstu potpuno poremećenih globalnih odnosa i novonastalih kriza.

Jedna od takvih ideja, za koju ruski državni vjeruje kako iza nje stoji Velika Britanija s jasnim ciljem daljnjeg "trovanja odnosa" između Rusije i Zapada, nedvojbeno je bila i nedavna međunarodna konferencija u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu - tzv. Krimska platforma, na kojoj je sudjelovalo 40-ak zemalja i koja je imala neskriveni proturuski karakter, što se već odavno prije i znalo.

Njome se sada neću baviti ali samo iz razloga što predstavlja drugorazredni politički događaj - nedostojan ozbiljne geopolitičke analize, s obzirom kako se unaprijed znalo kako neće, niti može u praksi riješiti ono najvažnije zbog čega je i utemeljena - vratiti Ukrajini izgubljeni Krim. Drugim riječima - ta manifestacija predstavljala je klasičnu PR operaciju u korist ukrajinskog državnog vrha, potpuno dezorijentiranog u novonastalim globalnim geopolitičkim procesima i dotučenog nakon prošlomjesečnog potpisivanja američko-njemačkog sporazuma kojim se de facto dalo "zeleno svjetlo" za omogućivanje rada ruskog plinovoda "Sjeverni tok 2" čemu se Kijev godinama otvoreno protivio - dobivajući čvrsta jamstva Washingtona kako taj plinovod nikada neće biti dovršen.

Talibanski borci zadat će "konačni udarac" oporbenim snagama koje se nalaze u klisuri Panjshir, a ofanziva će početi 2. rujna navečer ili u noći 3. rujna, objavljuju RIA Novosti.

Prema novinarskim izvješćima, talibani su u regiju doveli svoje najbolje postrojbe i veliku količinu vojne opreme.

Već je ranije postalo poznato da su mirovni pregovori između talibana i vođa pobunjenika propali, jer je oporbeni čelnik Ahmad Massoud iznio uvjete neprihvatljive za talibane koji nadziru sve ostale dijelove Afganistana. Konkretno, Massoud je zahtijevao da se predstavnicima pobunjenika dodijeli do 30% mjesta u budućoj afganistanskoj vladi.

U klancu Panjshir već se nekoliko dana vode borbe. Talibani navode kako su već zauzeli 11 nadzornih točaka, dok oporbene snage ove informacije negiraju i prijavljuju smrt 350 talibanskih militanata.

Američki i ukrajinski predsjednici Joe Biden i Vladimir Zelensky razgovarali su jučer u Washingtonu.

Kao i uvijek, nas prije svega zanima geopolitički kontekst, odnosno elementi koji na njega mogu značajnije utjecati. Ali njih jučer jednostavno nije bilo, što se, uostalom, moglo i očekivati. Drugim riječima, nije bilo nikakvih senzacionalnih ili neočekivanih izjava, a sve se temeljilo na već dobro poznatim frazama i retorici o međusobnom prijateljstvu, američkoj potpori suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, borbi protiv, kako se navodi, ruske agresije, protivljenju Sjevernom toku 2, i td.

U zajedničkom priopćenju Sjedinjenih Država i Ukrajine o strateškom partnerstvu navodi se da će Kijev i Washington nastaviti raditi na tome da Ruska Federacija bude odgovorna za agresiju, smatrajući kako je Moskva prekršila pravilo da se granice ne mijenjaju silom.

"Ukrajina i Sjedinjene Države imaju slične sustave vrijednosti i snažno se zalažu za nadu da ćemo krenuti naprijed. I zalaganje za Europu ujedinjenu, slobodnu i mirnu", izjavio je Biden.

Nakon otvorenog dijela sastanka (za javnost) uslijedili su stvarni pregovori koji su trajali oko dva sata. Nakon njih nije bilo zajedničke konferencije za medije dvojice čelnika, već je izdano zajedničko priopćenje.