U napadu je ubijeno desetero, od kojih sedmero djece.

Vojska SAD-a priznala je da je prošlog mjeseca, u glavnom gradu Afganistana, izvela napad bespilotnom letjelicom u kojem su greškom ubili civile umjesto boraca ISIL-a. U napadu je ubijeno desetero, od kojih sedmero djece. Visoki komandant američke vojske izvinio se zbog, kako je rekao, "tragične greške".

Francuska je opozvala svoje veleposlanike u SAD-u i Australiji na konzultacije potaknute "iznimnom ozbiljnošću" Canberrine iznenadne odluke da otkaže narudžbu za podmornice francuske proizvodnje i stvori obrambeni pakt s Washingtonom i Londonom (AUKUS), koji uključuje stvaranje drugačijih podmornica, piše The Guardian.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian rekao je da je naredba o vraćanju veleposlanika u Pariz "smjesta" donesena na zahtjev francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

"Ova iznimna odluka opravdana je zbog iznimne ozbiljnosti najava koje su 15. rujna dale Australija i Sjedinjene Države", rekao je Le Drian u priopćenju kasno sinoć.

"Napuštanje projekta podmornice koji je povezivao Australiju i Francusku od 2016. te najava novog partnerstva sa SAD-om oko podmornicama s nuklearnim pogonom predstavljaju neprihvatljivo ponašanje između saveznika, čije posljedice utječu na samu koncepciju naših saveza, naših partnerstava i na našu politiku prema Indo-pacifičkoj regiji ", dodao je Le Drian.

Ranije je isti ministar opisao potez njihovih navodnih saveznika kao zabadanje "noža u leđa."

Novi izvještaj razotkrio je odnos između Silicijumske doline i američke države i trilione dolara koje je zaradila od 11. septembra.

Rat protiv terorizma stvorio je pravu pomamu za radnicima privatnog obezbjeđenja, a ovaj sektor je kolektivno profitirao u bilionima. Međutim, to nije jedina industrija koja je zaradila novac - kako otkriva novi izvještaj tri grupe američkih kampanja, "domaća tehnološka imena poput Google, Amazon i Microsoft požnjeli su milijarde od prodaje tehnologije ratnoj mašini".

Sve u svemu, 86 % državnih ugovora dodijeljenih Amazonu i 77 % Googleu do sada se odnosilo na Rat protiv terorizma. Taj prihod je odigrao ključnu ulogu u pretvaranju ovih organizacija iz malih preduzeća, koja doslovno posluju iz podruma, u globalne gigante. Štaviše, ciljevi ovog napora sada su okrenuti prema unutra, u svemu, od baza podataka do bespilotnih letjelica koje su prepravljene za domaću upotrebu.

Od pet saveznih agencija koje su potrošile najviše na usluge velikih tehnoloških kompanija u posljednje dvije decenije, četiri su centrala za ili su osnovane kao rezultat rata protiv terorizma - Ministarstvo odbrane, domovinska bezbjednost, pravosuđe i država. Od 2004. najmanje 44,5 milijardi dolara je otišlo iz ovog kvarteta u Big Tech.

Izvještaj je izračunao da je ta suma mogla 15 puta pružiti pomoć u hrani i potrebama cjelokupnom stanovništvu Avganistana, 26 puta osigurati pristup skloništu, zdravstvenoj zaštiti, hrani i vodi cijeloj populaciji Iraka, ili podijeliti preko 50 milijardi kilograma hrane u Jemenu. Umjesto toga, finansirani su poduhvati kao što je Google program Maven, koji je koristio vještačku inteligenciju kako bi napadi dronovima bili ubojitiji. Analizirani podaci pokrivaju i javno dostupne informacije, pa su navedene brojke "vrlo vjerovatno nedovoljno zastupljene".

Po pitanju donošenja prethodno nekoordiniranih odluka Biden sve više sliči na onoga kojemu sličiti nikako ne želi - svog omrznutog prethodnika Donalda Trumpa. Povukao je Amerikance iz Afganistana (što je bila Trumpova ideja), jača vojne efektive u kineskom "dvorištu" (što je također Trumpova ideja), europske saveznike sve češće dovodi pred svršen čin (Trumpova česta praksa), kao po pitanju plinovoda Sjeverni tok 2 i američko-njemačkog sporazuma o njemu od sredine srpnja ove godine, sinoćnjeg stvaranja novog "trojnog pakta" (tzv. AUUKUS) između Australije, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, iz kojeg su izgurani francuski interesi

Europski parlament (EP), čiji je sadašnji saziv u većinskoj mjeri otvorenog proturuskog garda i sukladno tome često donosi rezolucije (istina, pravno neobvezujuće) upravo takvog karaktera, česta je meta kritika Moskve koja tvrdi kako spomenute rezolucije samo dodatno "truju" ionako složene odnose između Moskve i Bruxellesa proteklih godina.

Ali bez obzira na to, kao i na prekjučerašnje izjave visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Jospea Borrella (izrečene upravo zastupnicima u EP) o tome kako je "Rusija najveći susjed Europske unije i važan globalni igrač", koji neće nestati niti se, kako se izrazio sa žaljenjem, "promijeniti preko noći", čini se kako Europski parlament i dalje namjerava samouvjereno kročiti svojim zacrtanim putom konfrontacije s Moskvom.

Zapad je, napuštajući teritoriju Avganistana, tamo ostavio celokupan arsenal savremenog naoružanja i u tome nema ničeg dobrog, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.

"Zapad je odlazeći ostavio celokupan arsenal savremenog naoružanja, vojne tehnike i municije. Što se tiče oružja, to je jedina stvar kojom su se talibani (teroristička organizacija zabranjena u Rusiji) obogatili, jer su ga dobili nakon 20 godina prisustva zapadne koalicije u Avganistanu. Međutim, u tome nema ničeg dobrog", rekao je Putin u obraćanju na samitu lidera država ŠOS i ODKB.

Putin poručio ŠOS-u: Situacija u Avganistanu nakon "bega" vojske SAD iziskuje naš usaglašen stav"

Naša organizacija sada ima hitan zadatak da zauzme zajednički i usaglašen stav zbog ozbiljnih rizika koji mogu nastati usled zaoštravanja situacije u Avganistanu, a nakon ishitrenog povlačenje, da ne kažemo bega, vojske SAD i njenih NATO saveznika", rekao je Putin.

U okrugu Cook, državi Illinois, sudac James Shapiro dosegao je novu granicu covid-tiranije zabranivši Rebecci Firlit druženje sa svojim 11-godišnjim sinom sve dok ne primi cjepivo protiv Covida-19. Sudac Shapiro nije usamljen u zlouporabi sudske ovlasti kako bi natjerao pojedince na cijepljenje. Suci diljem zemlje naredili su optuženima da se cijepe protiv COVID-a, ponekad kao uvjet izbjegavanja zatvora. Ova izbijanja pravosudne tiranije simptom je pandemije autoritarnosti koja je prava prijetnja Americi.

Korporacije nameću zahtjeve, uključujući i to da zaposlenici pokažu dokaz o cijepljenju, plaćaju više za zdravstveno osiguranje ako nisu imali cjepivo protiv COVID-a i podvrgavaju se redovitim, u nekim slučajevima tjednim, testovima na COVID. Sve veći broj državnih i lokalnih vlada zahtijeva od svojih zaposlenika, pa čak i ljudi koji rade na nekim privatnim poslovima, primanje cjepiva protiv COVID-a, kao i općenito nametanje zahtjeva za putovnicu za cjepivo.

Predsjednik Biden pozvao je poslodavce na provedbu mandata za cjepiva, a vlada radi sa svojim velikim tehnološkim saveznicima na razvoju "uzornih" putovnica za cjepiva.

Vladini zahtjevi za model cjepiva u kombinaciji s vladinim dužnosnicima koji potiču njihovo usvajanje šalju poruku tvrtkama da je nametanje zahtjeva za cjepivo njihovim zaposlenicima, a možda i njihovim klijentima, dobar način kako i dalje dobivati naklonost političara i birokrata.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije pozvalo je u petak američkog ambasadora Johna Sullivana zbog navodnih napora Washingtona da se miješa u predstojeće parlamentarne izbore u Rusiji. Američka ambasada tvrdi da je Sulliven posjetio zgradu Ministarstva spoljnih poslova u Moskvi kako bi razgovarao o stabilizaciji rusko-američkih odnosa.

Moskva ima dokumentovane dokaze u vezi sa nastojanjima SAD da se miješaju u unutrašnje stvari Rusije i izborne procese i predstavila je te dokaze američkim zvaničnicima, rekla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

"Izložili smo situaciju koristeći specifične činjenice koje prikazuju internetske platforme koje se nalaze na teritoriji SAD i koje su u vlasništvu i koje moderiraju američki internet monopoli, i da postoje očigledni, dokumentovani činovi intervencije u naše interne procese - političke procese, izborne procese", rekla je Zaharova, obraćajući se u subotu ruskim medijima. Prema riječima portparolke, SAD tek treba da komentarišu ili reaguju na optužbe koje je iznijela Moskva.

Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je u petak američkog ambasadora Sullivana, obavjestivši ga da su napori Amerike da se umiješa u predstojeće izbore u Rusiji "kategorički neprihvatljivi". Američka strana objavila je svoj izvještaj o sastanku sa ruskim zvaničnicima, tvrdeći da se Sulliven sastao sa zamjenikom ruskog ministra spoljnih poslova Sergejem Rjabkovom kako bi razgovarali o pristupu predsjednika Joe Bidena stabilizaciji bilateralnih odnosa.

Komentarišući oprečne izvještaje o sastanku Sullivena i ruskih zvaničnika, Zaharova je sugerisala da je "saopštenje za javnost koje je dala ambasada Sjedinjenih Država nakon poziva ambasadoru Sullivanu, najveći dokaz da oni sve savršeno razumiju. Činjenica je da uopšte nisu pomenuli zašto je ambasador pozvan u ministarstvo spoljnih poslova".

Novi izvještaj iz projekta Costs of War (troškovi rata) daje zapanjujuće procjene ljudskih i finansijskih troškova globalnih vječnih ratova.

Globalni rat protiv terorizma koji predvode SAD ubio je skoro milion ljudi širom svijeta i koštao je više od 8 biliona dolara od svog početka prije dvije decenije. Ove zapanjujuće brojke potiču iz značajnog izvještaja koji je u srijedu objavio projekat Costs of War Univerziteta Brown, istraživački napor da se dokumentuje ekonomski i ljudski uticaj vojnih operacija nakon 11. septembra.

Izvještaj - koji se bavi brojevima u ratovima koji su vođeni u Iraku, Siriji, Avganistanu, Pakistanu, Somaliji i drugim regionima u kojima su SAD vojno angažovane - posljednji je u nizu koji je objavio Projekat "Cost of War". Dosadašnje javno izvještavanje o posljedicama otvorenih američkih sukoba na Bliskom istoku, u centralnoj Aziji i Africi, koji se danas nazivaju "vječni ratovi".

"Od ključne je važnosti da na pravi način objasnimo ogromne i različite posljedice mnogih američkih ratova i protivterorističkih operacija od 11. septembra, dok zastajemo i razmišljamo o svim izgubljenim životima", rekla je ko-direktorka projekta Neta Crawford u saopštenju za javnost koje prati izvještaj. "Naše računanje prevazilazi brojke Pentagona jer su troškovi reakcije na 11. septembar probili čitav budžet."

Višegodišnje ekonomske sankcije i politički napori Washingtona nisu urodili plodom, a radovi na plinovodu Sjeverni tok 2 sada se bliže završetku, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Govoreći na sastanku u ponedjeljak u Sankt Peterburgu, diplomatski veteran najavio je da se vrše posljednje pripreme za dovršavanje plinovoda. Plinovod bi naime trebao povezati plinska polja Sibira s potrošačima u Zapadnoj Europi. "Bit će dovršen za nekoliko dana i počet će s radom", rekao je.

Prema njegovim riječima, napori američke vlade da potopi naftovod sada nemaju šanse za uspjeh, unatoč uvođenju novih sankcija posljednjih dana. "Usprkos svemu, još uvijek postoji frontalni napad na Sjeverni tok 2", rekao je, unatoč činjenici "svi znaju da su Amerikanci shvatili da će plinovod biti dovršen".

Lavrov je to izjavio nakon što je ruska državna energetska tvrtka Gazprom objavila da se posljednja cijev drugog niza Sjevernog toka 2 zavaruje. "Sljedeći korak bit će povezivanje dionice plinovoda s obale Njemačke", navela je tvrtka koja stoji iza projekta.

Šta povezuje Čarlsa Lindberga, Adolfa Hitlera, Josifa V. Dž. Staljina, Mahatmu Gandija, Anvara el Sadata, Ruholaha Homeinija, Bila Klintona, Vladimira Putina, papu Jovana Pavla II, Marka Cukerbega, žene koje su digle glas protiv seksualnog uznemiravanja i borce protiv ebole? Na prvi pogled, ništa, sem što se radi o ličnostima koje su na ovaj ili onaj način ostavile vidan trag u istoriji čovečanstva. Međutim, ono što je svima zajedničko jeste - naslovna strana. Naslovna strana američkog nedeljnika "Tajm" ("Time") i titula "ličnost godine", koju ovaj časopis dodeljuje od 1927. godine. Plejadi pomenutih (a i mnogih drugih) poznatih ljudi koji su menjali svet ove godine pridružila se šesnaestogodišnja Šveđanka Greta Turnberg. Ko je ova mlada dama? Kako je postala globalno popularna? Čime je zadužila svet i zaslužila laskavo priznanje "ličnosti godine"?

Greta Turnberg potiče iz renomirane, dobrostojeće porodice. Otac joj glumac Svante Tunberg, a majka operska pevačica Malena Ernman. Pored Grete, imaju još jednu kćerku, Betu. Međutim, i pored notabiliteta i zavidne finansijske situacije, sudbina ih nije mazila. Njihove kćerke pate od više ozbiljnih zdravstvenih problema (Aspergerov sindrom, opsesivno-kompulzivni poremećaj, selektivni mutizam), što je njihov život okrenulo potpuno na drugu stranu. Po njihovim rečima, zapostavili su karijere da bi brinuli o svojoj deci. Roditelj k'o svaki roditelj, rekao bi naš narod. Međutim, to je samo jedna strana medalje. Ovde počinje drugi deo priče.

Otkud mi uopšte znamo za malu Gretu? Otkud znamo za to "sveto dete" zapadnih mejnstrim medija? Otkud znamo za tinejdžerku čistog, nevinog lica, razjarenog pogleda, karakterističnih facijalnih ekspresija? Pre svega, zahvaljujući novinarima koji su o njoj počeli da izveštavaju kada je poznanik njene majke Ingmar Rentog na svom Fejsbuk profilu objavio prvu fotografiju njenog protesta protiv klimatskih promena ispred švedske narodne skupštine. Gospodin Rentog je, inače, čovek biznisa i politike (bavi se marketingom i "zelenim aktivizmom", odnosno borbom za zaštitu životne sredine). Činjenica da se radi o pi-ar ekspertu navelo je mnoge na teoriju da je ceo scenario sa Gretinim protestima Rentog osmislio zajedno sa njenom majkom Malenom kako bi se Malenina knjiga o problemima njene porodice bolje prodavala. Bilo to istina ili ne, od tada kreće fascinacija, prvo švedskih, pa skandinavskih, a onda i globalnih medija Gretinim "likom i delom".

Ona se, po njihovim napisima, za probleme iz domena klimatologije počela interesovati kada je imala osam godina (?!?); tri godine kasnije zapala je u depresiju (usled zabrinutosti zbog promene klime); potom je postala vegan (kako bi smanjila emitovanje ugljen-dioksida (?!?)) i svoje roditelje naterala da postanu to isto; prošle godine počela je petkom da beži iz škole kako bi ispred švedskog parlamenta držala protest pod nazivom "Školski štrajk za klimu" ("Skolstrejk för klimatet"); posredstvom medija ubrzo je postala "virilna"; stekla je svoje sledbenike širom sveta; krajem septembra 2019. godine dospela je za govornicu Ujedinjenih nacija; od tog momenta postala je svetska zvezda.

U tom, sada već opštepoznatom nastupu, nije bilo ničeg specijalnog ni bogzna kako pametnog. Pravo govoreći, to je više bio jedan histerični ispad, nego nekakav smislen govor. "Moja poruka glasi da vas posmatramo. Ovo je sve pogrešno. Ljudi pate. Ljudi umiru. Naš ekosistem je u kolapsu (...) Kako se usuđujete? Ukrali ste moje snove i detinjstvo svojim praznim rečima", poručila je ljutito-plačevnim glasom svetskim liderima. Narodski rečeno, smuti pa prospi. Ipak, ova beseda uzdignuta je na pijedestal epohalnosti, kao da se radi o novom "I have a dream" govoru. Holivudske zvezde počele su da joj se dive; dobila je ogroman mural u centru San Franciska; marširala na čelu nekoliko stotina hiljada ljudi u Montrealu; sastajala se sa najuticajnijim personama planete; novootkriveni insekt dobio ime po njoj; radio Bi-Bi-Si nudio joj da bude voditeljka za Božić; dobila je "alternativnog Nobela". Jednom rečju, postala je predmet obožavanja. Postavlja se pitanje - zašto?