Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako je potreban globalni sporazum o "cyber" sigurnosti koji bi bio obvezujući, kako bi se suzbili hakerski napadi.

Putin je, na sastanku sigurnosnog vijeća Rusije, kazao da

"globalni digitalni prostor često postaje platforma za žestoke okršaje u informacijskoj sferi - za nepravedno natjecanje i cyber napade".

"Digitalno okruženje koriste međunarodni teroristi i organizirani kriminal. Jednom riječju, postoje mnoge potencijalne prijetnje općoj, globalnoj sigurnosti i pojedinačnim zemljama, uključujući njihov suverenitet i nacionalne interese", kazao je Putin, prenosi RT.

Zato je, smatra ruski predsjednik, potrebno dogovoriti se o

"univerzalnim međunarodnim pravnim sporazumima za sprječavanje sukoba i izgradnju obostrano korisnog partnerstva u globalnom informacijskom prostoru, za održivi razvoj svake države".

Kina otvoreno ulazi na Bliski istok - više ne isključivo kao ekonomska sila koja s lokalnim igračima sklapa ugovore o investicijskim projektima, kreditnim aranžmanima i sl., ne uplićući se previše u tamošnja politička zbivanja i međusobne netrpeljivosti tamošnjih država - već kao novi globalni geopolitički igrač na kojeg će u buduće svi morati računati, uključno (i prije svih) Sjedinjene Države. To je posve jasno nakon što je 27. ožujka u Teheranu sklopljen kinesko-iranski "strateški pakt", o čemu na našem portalu uskoro slijedi posebna analiza.

Neposredan uzrok snažnog političkog nastupa Kine u regiji, prije svega u odnosu na zemlje koje Washington nema pod svojom kontrolom, jesu njegovi snažni politički i sankcijski pritisci na Peking i pozicioniranje Kine od strane Washingtona kao glavnog američkog globalnog suparnika kojeg se, prema njegovim zamislima treba obuzdati nekakvim sinkroniziranim potezima tzv. svjetskih demokracija, protiv autoritarnih država - gdje Washington, osim Kine, smješta i Rusiju, uz pojedine druge zemlje među kojima su i spomenuti Iran i Sjeverna Koreja.

Peking je svjestan započete američke igre i spreman ju je prihvatiti. Zapravo, ništa mu drugo niti ne preostaje ukoliko ne želi "potpisati kapitulaciju" i postati drugorazredna sila koja će u svim ključnim elementima - političkim i gospodarskim - morati slušati zapovjedi američkih administracija tj. ne iskakati iz okvira američkih interesa. Naravno da je tako nešto bilo iluzorno za očekivati: osim što je globalna ekonomska i vojna velesila, koja u mnogim parametrima ubrzano sustiže SAD a u nekima ih je već i prestigao, Peking već dugo Ameriku smatra kao silu u padu, a sebe kao nezaustavljivu lokomotivu ukupnog razvoja svijeta, uključno i u smislu osiguravanja sloboda onima koji se žele otrgnuti iz "okova", kako to nazivaju - "zapadnog imperijalizma".

Da se Kina na Bliskom istoku neće zaustaviti samo na Iranu u smislu stvaranja strateških savezništava, svjedoči i najnovija vijest koja se tiče Sirije. I ta je država, nakon što se njezin predsjednik Bashar El-Assad neočekivano i neplanirano uspio održati na vlasti nakon ruske vojne intervencije na njegov poziv od 30. rujna 2015. g. i od kada je uspio osloboditi najveći dio zemlje zapadno od rijeke Eufrat gdje se nalaze i svi ključni sirijski gradovi i većina njenog stanovništva - poput Irana postala "trn u oku" i "gorak zalogaj u ustima" SAD-a.

Bivši američki predsjednik Donald Trump pojavio se na vjenčanju u svom ljetovalištu Mar-a-Lago na Floridi, a dok je nazdravljao mladencima, iskoristio je priliku da prokomentira trenutnog predsjednika Josepha Bidena, Kinu i Iran.

Na vjenčanju održanom tijekom vikenda osvrnuo se i na situaciju na granici s Meksikom te postavio još nekoliko pitanja o predsjedničkim izborima u studenom koje je izgubio, prenosi Guardian.

"Dobivam sve ove šokantne izvještaje i govore mi o granici, govore mi o Kini, govore mi o Iranu", rekao je Trump u videu koji je objavila zabavna web stranica TMZ.

"Nedostajem li vam već?", Pitao je Trump, nakon čega su se čule ovacije, izvijestio je Tanjug.

Ruski predsjednik Vladimir Putin objasnio je zašto nije slijedio primjer nekih svjetskih čelnika i nije se javno cijepio protiv kovida 19: ne treba se majmunisatii, ako netko želi da lažira, nije teško to učiniti prikazivanjem cijepljenja pred kamerama.

"Zar treba da se majmunišemo?" Da obavezno radimo ono što netko drugi negdje radi? Ne bih rekao", rekao je Putin u intervjuu za televiziju Rusija 1, odgovarajući na pitanje zašto nema nijednog snimka njegova cijepljenja, dok su mnogi čelnici zemalja tijekom cijepljenja" dogovarali gotovo foto i video sesije".

"Napokon, ako na takvoj razini netko tamo želi nešto falsificirati, nekoga prevariti, nije teško to učiniti. Možete pokazati ovu injekciju i zapravo ubrizgati fiziološku otopinu ili bilo što drugo - kefir, nekakav sok od naranče ... Šalim se, naravno, samo vitamine. Ali to po mom mišljenju nije ozbiljno ", dodao je ruski predsjednik.

Nakon što je američka ambasada pohvalila Bjelorusku narodnu republiku 1918. godine, vlada u Minsku uzvratila je poželjevši Vašingtonu srećan dan ustava Konfederacije i dodavši komentare o izborima, slobodi i demokratiji.

Poželjevši Belorusiji sretan "Dan slobode" u četvrtak, američka ambasada izrazila je podršku "borbi Bjelorusa za slobodu i demokratiju" i rekla da mnogi u zemlji "plaćaju visoku cijenu dok režim pribjegava zastrašivanju, nasilju i smrtonosnoj sili da održi svoju moć".

Američke obavještajne agencije upozorile su vladu predsjednika Joea Bidena da bi talibani mogli zauzeti veći dio Afganistana unutar dvije do tri godine ako se američka vojska povuče prije nego što se postigne sporazum o raspodjeli moći među zaraćenim stranama.

Takvo preuzimanje potencijalno bi dopustilo Al-Kaidi da se ponovno ukorijeni u Afganistanu, izvijestio je New York Times, citirajući anonimne američke dužnosnike.

Predsjednik Joe Biden odlučuje treba li 1. svibnja povući 3500 američkih vojnika, što je rok dogovoren u sporazumu s talibanima u veljači 2020., pod administracijom njegova prethodnika, Donalda Trumpa.

Iz Bijele kuće još nema komentara.

Neki američki dužnosnici koji se zalažu za ostanak američke vojske u Afganistanu koriste obavještajna izvješća kao argumente da bi vojnici trebali ostati u Afganistanu i nakon tog roka, rečeno je u Timesu, a prenosi Reuters. Bijela kuća odbila je komentirati.

Povjerljiva obavještajna procjena pripremljena je prošle godine u svrhe Trumpove administracije.

Biden je u četvrtak na svojoj prvoj konferenciji za medije u Bijeloj kući rekao da će biti teško ispuniti zadani rok, što također podrazumijeva odlazak oko 7000 vojnika zemalja saveznica.

Američki državni sekretar Antony Blinken napadnut je nakon što je pohvalio naslijeđe Madeleine Albright, koja je jednom čini se opravdavala smrt iračke djece, rekavši da je zemlju učinila "globalno poštovanijom".

Blinken je u petak na Twitteru pozdravio Albrightovu, bivšu američku ambasadorku u UN i američkog državnog sekretara pod predsjednikom Billom Clintonom, kao "ženu hrabrost".

"Tokom njene diplomatske karijere kao američke ambasadorke u UN i prve žene državnog sekretara, njena postojanost i efikasnost učinile su SAD jačim i poštovanijim na globalnom nivou", tvitovao je Blinken, dodajući da mu je Albrightova "uzor" kao i " mnogim našim diplomatama ".

Mnogi dokumenti o prvim godinama "proljeća" u Siriji kazuju kako u američkom vrhu tada nije bilo potpune saglasnosti šta je dugoročni interes i veća opasnost po SAD.

Minulih dana, uz zbivanja u Siriji, vrlo često se sjetim jedne usputne a beskrajno simbolične tamošnje epizode. Jednostavne, slučajne, naoko potpuno nebitne, a zapravo sada provokativne u naknadnom razumijevanju i objašnjavanju smisla upravo zaokružene decenije od početka sirijske drame. Da druge u tom dijelu svijeta za sada ostavimo po strani u mučnoj i kako-kome-odgovara tumačenoj priči. Znamo da je na "zapadu" uglavnom pročitana kao spontana pobuna potlačenog naroda protiv režima.

U medijskom pranju uma, u laganju i podmetanju kojima se odavno masovno vjeruje po svijetu, ta epizoda što fascinantno osvjetljava minulu deceniju Sirije postaje smislenija od gomile poznatih i kupljenih objašnjenja o dugom trajanju surove zime koja se evo punu deceniju naziva "proljećem". I nikakav medijski jad ne može obesmisliti tu dirljivu jednostavnost slučaja u prolazu, nepostojećeg u objašnjavanju tamošnje zbilje u kojoj "proljeće" u Siriju i unaokolo nije došlo, ali nova "zima" sa mnogim obilježjima hladnog rata lupa na vrata.

Slučajna priča odjednom povelikog smisla začeta je u tipičnoj maloj tradicionalnoj kafeteriji sa desetak stolića, u uskoj a prometnoj ulici Medhat Basha što iz srca starog grada sa Hamedije sukom, žilom kucavicom Damaska, izbija na Bab Toumu, jednu od sedam kapija u zidinama koji su nekada opasavali grad. U proljeće 2011. kada je počinjao "građanski rat" u Siriji, u izlogu kafeterije osvanuo je veliki poster na kojem namrgođeni Marlon Brando, Don Corleone iz "Kuma", uz podignuti prst izgovara legendarnu poruku: "Čuvajte svog prijatelja blizu sebi, a svog neprijatelja još bliže..."

Misao je bila poznata kao i film, ali nama odavde tamo, u tom ambijentu, pomalo neobična, egzotična i čudovišno drugačija. I pored svega, svatio sam ubrzo, pripadala je uvijek sokacima tog starog grada.

Potpredsednica SAD Kamala Haris učestvovala je na virtuelnoj konferenciji o osnaživanju žena koju je organizovala fondacija Bila Klintona, na kojoj je pored nje, učestovovao bivši predsednik. Zbog toga je izazvala bes na društvenim mrežama, jer je Klintona više žena optužilo za seksualno zlostavljanje.

Već posle najave događaja, društvene mreže su se usijale zašto je prva žena na mestu potpredsednika SAD pristala da učestvuje u razgovoru o ženama sa Klintonom, koji je u više navrata optuživan za seksualno zlostavljanje, pa čak i silovanje, piše Njujork post.

Te optužbe protežu se od 1978. godine, pa sve do najpoznatijeg slučaja Monike Levinski, kada je Klinton bio u Beloj kući i posle kog je usledio impičment u Predstavničkom domu.

​Tokom virtualne konferencije, Harisova i Klinton razgovarali su o tome kako je pandemija virusa korona uticala na žene širom sveta.

Harisova je, između ostalog, rekla i da je važno živeti u sadašnjosti, a ne u prošlosti, što je Klinton podržao, podvlačeći da se može "oprostiti sebi za greške iz prošlosti".

Na razgovor Klintona i Harisove o "osnaživanju žena" reagovali su mnogi na društvenim mrežama.

Sukob Kine i zapadnih zemalja zbog Ujgura, turkijskog naroda koji većinom živi u pokrajni Xinjiangu, zaoštrio se u petak nakon novih kineskih sankcija protiv istaknutih britanskih državljana i stranih robnih marki, prenosi Hina.

"Sjedinjene Države osuđuju kampanju koju kineska država vodi na društvenim mrežama te bojkot tvrtki i potrošača koji pogađa američka, evropska i japanska poduzeća zbog odluke da ne upotrebljavaju" pamuk iz "Xinjianga zbog prisilnog rada", rekla je novinarima glasnogovornica američke diplomacije Jalina Porter, izrazivši "potporu" Washingtona tim markama.

Istraživanja koja su objavili američki i australski institut, a Peking ih ne priznaje, pokazuju da je najmanje milion Ujgura smješteno u "logore" u Xinjiangu, na sjeverozapadu Kine gdje neki "prisilno rade" na poljima pamuka. Washington upozorava da se progon te muslimanske manjine može ocijeniti "genocidom".

Bojkot kineskog pamuka

Više tvornica tekstilne konfekcije poput švedskog H&M-a, američkog Nikea, njemačkog Adidasa i japanskog Unigla lani su odlučili bojkotirati pamuk iz Xinjianga, područja koje osigurava gotovo petinu svjetske proizvodnje i opskrbljuje mnoge velike modne kuće.

U srijedu su s glavnih kineskih mrežnih stranica za internetsku prodaju povučeni proizvodi H&M-a, prve tvrtke koja se našla na meti bojkota. No njezine su trgovine i dalje otvorene.