Analitičari kažu da bi SAD, prije zahtijevanja prava pristupa u Wuhanu, trebale podignuti veo u vezi svojih tajnih laboratorija za biološka oružja.

Optužbe SAD-a protiv Pekinga zbog takozvanog "zataškavanja" pretpostavljenog podrijetla COVID-a u Wuhanu, postavile su pitanja u vezi američke mreže tajnih bio-laboratorija, smještenih blizu granica Rusije i Kine, kao i desetljećima dug otpor Washingtona na stvaranje međunarodnog mehanizma transparentnosti za istraživanje biološkog oružja.

Institut za virologiju Wuhana (WIV) prvo je primio klinički uzorak nepoznatog virusa, koji je kasnije postao poznat kao SARS-CoV-2, što se dogodilo 30. prosinca 2019., rekla je Wang Yanyi, imunolog i direktoricq instituta, 23. svibnja, negirajući tvrdnje Trumpove administracije da je novi koronavirus pobjegao iz bio-laboratorija iz Wuhana, naglasivši da je to "čista izmišljotina".

Douglas Ross, ministar britanske vlade, podnio je ostavku zbog afere najbližeg savjetnika premijera Borisa Johnsona koji je prekršio mjeru samoizolacije u vrijeme karantene.

Kako se Dominic Cummings oglušio na pozive da podnese ostavku, to je danas učinio ministar u škotskoj vladi Douglas Ross. Prema njegovim riječima, Cummingsovo objašnjenje je utemeljeno na odlukama "koje ostalima nisu bile na raspolaganju".

"Neki moji birači nisu se mogli oprostiti od svojih najmilijih, imam obitelji koje nisi mogle zajedno žalovati, ljude koji nisi smjeli posjetiti bolesne rođake jer su slijedili naputke vlade. Ni u najboljoj vjeri im ne mogu reći da su bili u krivu, a da je jedan visoki dužnosnik vlade bio u pravu", kazao je Ross.

Dominic Cummings, najbliži savjetnik britanskog premijera Borisa Johnsona, danas je kazao da nije ponudio ostavku zbog bure koju je izazvao odlukom da za vrijeme karantene zbog covida-19 ode 400 kilometara iz Londona do vikendice u sjevernoj Engleskoj.

"Ne, nisam ponudio ostavku, nisam to razmatrao", rekao je Cummings, braneći pred novinarima svoju odluku da napusti London tijekom mjera izolacije.

Cummings je čvrsto uvjeren da je bio razuman te da nije prekršio mjere ograničenja kretanja.

"Učinio sam što sam mislio da je dobro. Mislim da sam se razborito ponašao", dodao je.

Premijer Johnson brani Cummingsa, rekavši da je ponašanje njegovog savjetnika bilo "razborito, zakonito i s integritetom" kad se odlučio na put od 400 kilometara od Londona do Durhama sa suprugom i sinom.

Naime, Cummings je vozio svog četverogodišnjeg sina koji je imao simptome covida-19 svojim rođacima jer, u slučaju da se razbole i on i supruga, za sina u Londonu nije mogao organizirati adekvatnu skrb. Bila je to, kako je kazao, "izvanredna situacija". Njegova obitelj živi u izoliranoj ladanjskoj kući na očevoj farmi.

Iako nije ponudio ostavku, taj 48-godišnjak je i dalje, usprkos današnjoj izjavi, pod salvom kritika. Njegov bi odlazak bio veliki gubitak za Johnsona.

Cummings je glavni arhitekt uspješnog referenduma 2016. na kojem se većina Britanaca odlučila za izlazak iz Europske unije.

Nije prevelika nepoznanica kako Izrael protupravno koristi libanonski zračni prostor za izvođenje bojevih akcija svojih zrakoplova na ciljeve smještene na teritoriju Sirije. Ti su se napadi intenzivirali nakon što je sirijska vojska proteklih cca dvije godine osnažila obranu svog zračnog prostora protuzračnim sustavima S-300 dobivenim od Rusije, čime se automatski i povećala opasnost za letove izraelskih zrakoplova nad Sirijom i njihovo, gotovo neometano vojno djelovanje koje je do tada bilo gotovo rutina.

Službeni Damask je ne jednom upozoravao, uključno i u Vijeću sigurnosti UN-a, na ovu protuzakonitu izraelsku praksu - izvođenje napada na Siriju iz zračnog prostora druge suverene zemlje, koja se nije u stanju suprostaviti tehnološki superiornom izraelskom zrakoplovstvu.

U ponedjeljak, 25. svibnja, libanonska Nacionalna novinska agencija (NNA) priopćila je o novom velikom ulasku izraelskog zrakoplovstva u zračni prostor Libanona, koje je tijekom nekoliko sati obavljalo "provokativne letove na srednjim visinama" iznad južnog Libanona.

Ovi se letovi ne povezuju s namjerom izvođenja napada na susjednu Siriju, već imaju primarno obavještajno-izviđački karakter vezano uz baze libanonskog, šijtskog, proiranskog pokreta "Hezbollah" - najviše koncentrirane na jugu te zemlje s obzirom kako Libanon tim svojim dijelom graniči s Izraelom,

U tom je dijelu zemlje Hezbollah i najspremniji za vojni (uključno i raketni) odgovor na eventualnu izraelsku kopnenu intervenciju na Libanon. Upravo mogućnost Hezbollaha da svojim raketama napada izraelski teritorij najviše i zabrinjava izraelsko vojno zapovjedništvo, zbog čega ono smatra opravdanim letove svoga vojnog zrakoplovstva u toj zemlji.

Međutim, ako se to, zbog sigurnosnih razloga donekle i može razumjeti, teško je opravdati korištenje tuđeg zračnog prostora za napade na neku treću zemlju (Siriju), koliko god Izrael upozoravao na potencijalnu opasnost vojnog djelovanja proiranskih snaga iz Sirije na izraelski teritorij. Međunarodno pravo oko takvih je pitanja vrlo jasno, i ono Izraelu ne ide u prilog.

Američki predsjednik Donald Trump, kojega demokrati, permanentno, od njegove kandidature za čelnog čovjeka SAD-a u 2016. g. optužuju za zakulisnu suradnju s Rusijom i za izdaju američkih nacionalnih interesa, i dalje se teško nosi s optužbama takvoga karaktera, kojima nema kraja, i koje, zapravo, predstavljaju jedan od glavnih elemenata predizbornog programa demokratskog predsjedničkog kandidata Joe Bidena, što je samo po sebi apsurdno (jer američko društvo ima puno ozbiljnijih problema nego što je to "ruska ugroza").

Zato Trump postojano balansira između državne potrebe za normalizacijom odnosa s Moskvom (težnja za popravljanje loših odnosa između bilo kojih država je ne samo legitimna, već i poželjna od strane državnih vodstava osim ako se ne radi o suludim interesima, usmjerenim prema pokretanju ratova - što u sadašnjoj američkoj zbilji uopće ne treba a priori odbaciti ) i potrebe, da zbog spomenutih optužbi javno pokazuje i u praksi demonstrira svoju čvrstoću i odlučnost, čak i onda kada to uopće i nije potrebno. Pritome koristi svoje najbliže suradnike koji po pitanju Rusije igraju "toplo-hladno".

A ono posljednje "hladno" bilo je prošloga tjedna, kada je Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien izjavio ni manje ni više, već da je ruska baltička enklava Kalinjingrad "nož u srcu Europe", što je, naravno, izazvalo burne reakcije ruskih političara.

A u nedjelju, 24. svibnja, Trump je, vjerojatno opet za domaću publiku (tako treba shvatiti i spomenutu izjavu njegovog savjetnika) izjavio, kako smatra da se ruski predsjednik Vladimir Putin prema njemu odnosi dobro, ali da ne želi njegovu (Trumpovu) pobjedu na idućim izborima. "Ja sam najgore što se Rusiji dogodilo i Putin to razumije. Ja se mirim s Putinom, ali, vjerojatno, on ne želi moju pobjedu", kazao je američki čelnik, dodavši, kako niti Kina ne želi njegovu pobjedu.

S ovom posljednjom Trumpovom konstatacijom, u svezi Kine, složili bismo se svi - vjerojatno bez ikakvog problema. Ali s onom prvom, vezano uz Putina, već je puno teže.

Putinu bivša desna ruka Baracka Obame u vrijeme njegove administracije - Joe Biden, američki potpredsjednik i kurator američke politike u postrevolucionarnoj Ukrajini od 2014.-2016.g., teško može biti bolji izbor od Donalda Trumpa. Ali da ipak u potpunosti ne negiram ili "demistificiram" spomenuto Trumpovo razmišljanje, najjednostavnije mi je ipak kazati (a što nije daleko od istine), da je Putin po pitanju, tko će iduće 4 godine sjediti u Bijeloj kući potpuno indiferentan.

Predsjednik Bjelorusije je u septembru 2019. godine izjavio da će preduzeti korake ka saradnji sa svojim ukrajinskim kolegom Vladimirom Zelenskim kako bi Minsk stvorio sopstvenu raketu.

Predsjednik Bjelorusije Alexandar Lukašenko izrazio je želju da sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom razgovara o mogućoj saradnji u izradi raketa. Prethodno sugerišući mogućnost izgradnje kineskih projektila u Bjelorusiji, Lukashenko je insistirao na tome da ne bi trebalo biti "zavisnosti" od stranih aktera.

"Dozvolite mi da to pregovaram na svom nivou. Spreman sam da pregovaram o tome sa Xi Jinpingom, mislim da to neće biti problem", rekao je predsjednik.

Izjava je uslijedila nakon što je Lukašenko informisan o stanju raketnog razvoja u Bjelorusiji i izgradnji kineskih raketa.

Konkretno, rečeno mu je za uspješne korake ka razvoju i eventualnom postavljanju sopstvenih raketa u zemlji, koji bi mogli uništiti ciljeve udaljene i do 300 kilometara.

Ranije je Lukašenko rekao da Rusija ne želi da sarađuje sa Bjelorusijom na razvoju raketa i odbila je da obezbijedi poligone, te komentare je Moskva označila kao "neutemeljene optužbe", rekavši da Rusija nema takve poligone, već da ih iznajmljuje u Kazahstanu.

Japan priprema protokole za moguće susrete sa neidentifikovanim letećim objektima, izjavio je japanski ministar odbrane Taro Kono.

Prema ministrovim rečima, protokolima će se objasniti kako da se reaguje na takve susrete i kako da se evidentiraju u izveštajima.

Kono je rekao da japanska avijacija nije imala susrete sa NLO, ali da je važno imati takve protokole u svetlu nedavno objavljenih snimaka Pentagona.

Američka mornarica objavila je tri video snimka neidentifikovanih letećih objekata iz 2004, i 2015. godine snimljenih sa mlaznjaka američke vojske.

Dok američka ekonomija posrće pod efektima pandemije koronavirusa, Senatski odbor za spoljne odnose pristao je da Izraelu daje najmanje 3,8 milijardi dolara vojne pomoći godišnje. Očekuje se uskoro potpuno glasanje o poklonu.

Stopa nezaposlenosti u SAD sada iznosi 14,7 posto, što je najgora brojka od kada su počele evidencije. Skoro 39 miliona Amerikanaca izgubilo je posao otkako je koronavirus stigao do obala SAD krajem januara, a Kongresni ured za budžet upozorio je u utorak da se američka ekonomija neće oporaviti od trenutne kontrakcije do sljedeće godine. Štaviše, paketi finansijske pomoći savezne vlade do danas su opteretili državni dug sa preko rekordnih 25 biliona dolara.

Ako pitate senatora Marca Rubio-a tu ne postoji ništa loše. Republikanac sa Floride i njegove kolege u Senatskom odboru za spoljne odnose tiho su u četvrtak usvojili prijedlog zakona kojim se garantuje Izraelu minimalno 38 milijardi američkih dolara vojne pomoći tokom narednih deset godina, uprkos ekonomskoj svađi kod kuće.

Usvojen jednoglasno, prijedlog zakona ide u Senat na krajnje glasanje.

Iako je autor Rubio republikanac - prijedlog zakona ima za cilj zakonski verifikovati obećanje bivšeg predsjednika Baracka Obame iz 2016. Pod uslovima koje su dogovorili Obama i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, jevrejska država neće tražiti nikakva dodatna sredstva iznad godišnjih 3,8 milijardi dolara. Zaista, kad je Kongres glasao za raniju verziju Rubiovog zakona za 2018. godinu, ta cifra je postavljena kao gornja granica. Prijedlog zakona za 2018. godinu na kraju je pretvoren u drugi zakon o sigurnosti na Bliskom Istoku sljedeće godine, koji je ostavljen da umre u Senatu pod kontrolom demokrata.

Sada, kada je Rubio još jednom pogurao prijedlog, čep potrošnje uklonjen je. U verziji koju je u četvrtak usvojio Komitet za spoljne odnose, SAD će u narednoj deceniji svake godine slati "najmanje 3,3 milijarde dolara direktne vojne pomoći i 500 miliona dolara finansiranja programa protivraketne odbrane".

Prvi od ukupno pet iranskih tankera uplovio je u venecuelanske teritorijalne vode, uprkos opštim upozorenjima Vašingtona i gomilanju vojne opreme na obalama Atlantika.

Na oko 200 nautičkih milja od obala Venecuele, iranski tanker su dočekali venecuelanski ratni brodovi i avioni, koji su tovar nafte dopratili do luke.

Pošiljka koja je stigla do Venecuele prva je isporuka iranske nafte nekoj od južnoameričkih država. Amerikanci su oštro protestovali zbog izvoza iranske nafte Venecueli, pošto su obe države obuhvaćene kaznenim merama koje je uvela administracija Donalda Trampa.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji održao je godišnju konferenciju za novinare na kojoj je, između ostalog, istakao značaj saradnje Kine i Amerike bez obzira na razlike i ukazao da u Pekingu nije prošlo nezapaženo da neke političke snage u Americi guraju dve zemlje na ivicu novog Hladnog rata.

Kako je rekao, Kina i Amerika moraju da nađu put za mirnu koegzistenciju, bez obzira na razlike u sistemima i kulturi.

"Kina i SAD treba da nađu put za mirnu koegzistenciju i uzajamno korisnu saradnju, da dokažu da je to moguće među zemljama sa različitim sistemima i kulturama", rekao je Vang novinarima.

Kao zemlje koje se najviše ravijaju Amerika i Kina, prema njegovim rečima, snose odgovornost za globalni mir i razvoj. "Kina nema nameru da menja ili zameni SAD, došao je trenutak da SAD prestanu sa pokušajima da menjaju Kinu", poručuje kinski ministar.

Kina poziva Ameriku da prestane da gubi vreme na nesuglasice i da počne aktivnu saradnju u borbi protiv virusa korona.

"Za žaljenje je činjenica da se, u trenutku kada epidemija još nije završena, u SAD širi i politički virus i neki ljudi koriste svaku priliku da napadnu Kinu", rekao je ministar i dodao da neki američki političari ignorišu činjenice i fabrikuju laži i teorije zavere protiv Kine.

"Registrovali smo da neke političke snage u SAD koriste kinesko-američke odnose kao taoca i guraju dve zemlje na ivicu novog Hladnog rata", ocenio je on.

Istovremeno, poručuje Vang, Peking je otvoren za saradnju s međunarodnom zajednicom kako bi se utvrdio izvor virusa korona, ali taj proces treba da bude oslobođen politike.