Iako smo nakon šest meseci pandemije virusa korona shvatili da je kovid 19 uzeo kartu za put oko sveta, stigao do svih kontinenata i dokazao nam da od njega obolevaju svi - bez obzira na pol, uzrast, rasu, kulturu, religiju i socijalni status, najveći teret epidemije ipak su podnele žene. Pripadnice nežnijeg pola našle su se na prvoj liniji borbe protiv opakog virusa jer upravo one čine većinsku radnu snagu u zdravstvu, prosveti, socijalnom sistemu i trgovini. I dok stručnjaci Evrostata ističu da čak 78 odsto medicinskih radnika u celoj Evropi čine žene, podaci Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja govore da je čak 95 odsto zaposlenih u sistemu socijalne zaštite ženskog pola. Osim stručnih radnica, iza ovako visokog procenta žena stoje i negovateljice, spremačice, servirke, medicinske sestre, gerontološke domaćice...

- Sistem socijalne zaštite bio je angažovan 24 časa dnevno, sedam dana u nedelji, a brojne naše koleginice koje su zaposlene u domovima za stare ili ustanovama socijalne zaštite, ostavljale su svoje porodice i odlazile u četrnaestodnevni ili jednomesečni preventivni karantin, zajedno sa svojim štićenicima, kako bi se sprečilo da virus prodre u domove gde se nalaze najranjiviji. Žene koje rade u četiri staračka doma u Srbiji, od kojih se dva nalaze u Tutinu i Novom Pazaru, od 15. marta se nalaze u karantinu, što znači da više od 90 dana nisu videle članove svoje porodice - zaključuje Biljana Zekavica iz Ministarstva rada.

- Među njima su i majke dece mlađe od 12 godina, kao i samohrane majke, koje nisu imale tu privilegiju da ostanu kod kuće sa decom, jer su imale radnu obavezu. Iako je sistem socijalne zaštite osmišljen za reagovanje u kriznim situacijama, pa se može reći da je nama kriza - redovno stanje, sa ovakvom epidemijom se nikada nismo suočili. Danas sa ponosom možemo da kažemo da nismo dozvolili ni italijanski, ni španski, ni kanadski scenario koji je podrazumevao ostavljanje starih u domovima da umru, a najveći teret borbe podnele su pripadnice nežnijeg pola. Kao da su tri jača pola bila u jednom - primećuje Zekavica.

Izvršna direktorka UN agencije za rodnu ravnopravnost Phumzile Mlambo Ngucka skrenula je pažnju na činjenicu da 70 odsto žena na svetu radi u zdravstvenom i socijalnom sektoru, zbog čega su višestruko izložene infekciji i negativnim posledicama pandemije. Osim toga, one su te koje se i dalje češće bave decom i starijim članovima porodice, kao i samim domaćinstvom, u kome rade tri puta više muškarci. Jedna od pet žena na svetu radi u sektoru nege i pružanja ličnih usluga, a najveći broj osoba koje su imale radnu obavezu za vreme pandemije virusa korona takođe su žene, bilo da su lekarke, apotekarke ili kasirke.

- Vanredno je stanje, vrtići ne rade, a kada stignete na posao, samo vam kažu "ti si na rasporedu taj i taj dan". I nikoga ne zanima da li imate kome da ostavite dete i da li ste samohrana majka. Lekari i medicinske sestre iz unutrašnjosti dolazili su u kovid bolnice, a mnogi roditelji suočavali su se sa problemom čuvanja dece, jer nije bilo preporučljivo da ih ostave svojim roditeljima. Ukidanje gradskog prevoza takođe je predstavljalo veliki problem, za koji nije postojalo sistemsko rešenje na početku pandemije. Na sreću, naše kolege su međusobno solidarne, pa su mlađi lekari i sestre radili smene dok se mladi roditelji nisu snašli - priseća se Radica Ilić, predsednica Sindikata medicinskih sestara i tehničara Srbije, koja podseća da je više od 60.000 medicinskih sestara i tehničara u našoj zemlji bilo na prvoj liniji borbe protiv pandemije korone.

Farmaceutska kompanija Novartis i bivša služba za njegu očiju optužena je za korupciju i podmićivanje ljekara kako bi oni za uzvrat nudili njihove lijekove i hirurške proizvode.

Novartis je podmićivala doktore i klinike u Grčkoj i Vijetnamu da bi njihove lijekove prepisivali pacijentima i zbog toga je dobila kaznu od 346 miliona dolara.

Obzirom na to da je Novartis Grčka postigla nagodbu oni će platiti 225 miliona dolara. Pored toga Novartis mora da plati više od 112 miliona dolara za poravnanje troškova građanskih parnica i 8,9 miliona dolara na ime krivičnih kazni, piše Reuters.

Novartis u Grčkoj je od 2012. do 2015. godine podmićivao zaposlene u državnim bolnicama i klinikama za kupovinu lijeka među kojima je i Lucentis koji liječi jedan oblik gubitka vida vezan za starost, dok je jedinica Alcon iz Vijetnama optužena da je od 2011. do 2014. godine koristila se korupcijom kako bi povećala proizvodnju intraokularnih sočiva koji se koriste za liječene katarakte.

Ovoj kompaniji će za iste optužbe biti suđeno i u SAD-u.

Petnaest policajaca ozlijeđeno je u neredima na nedopuštenom glazbenom okupljanju na ulicama londonske četvrti Brixton, objavila je danas policija.

Londonska policija poslana je na taj događaj, a gomila je odbila surađivati s policajcima.

"Događanje se nastavilo, došlo je još policajaca i skupina je postala neprijateljska prema njima", rekla je policija.

Napali policajce i njihova vozila

Fotografije na društvenim mrežama pokazuju gomilu kako se suprotstavlja policajcima i napada policijski automobil. Reuters nije mogao potvrditi autentičnost tih fotografija.

Velika eksplozija dogodila se istočno od Teherana u četvrtak navečer, ali ostaje nejasno što ih je prouzročilo.

Saudijski ured Al Arabiya izvijestio je da se eksplozija dogodila u vojnoj bazi istočno od Teherana, međutim, špekulacije oko incidenta pojačale su se, te neki tvrde da je eksplozija bila posljedica prekida elektrane ili pogrešnog odlaganja municije.

Mjere koje su uvedene protiv pandemije virusa korona predstavljaju prijetnju po ljudska i politička prava, a to se odnosi i na demokratske države, upozorilo je danas u otvorenom pismu više od 500 potpisnika, među kojima su i dobitnici Nobelove nagrade.

"Čak i neke demokratski izabrane vlade vode borbu protiv pandemije preuzimanjem vanrednih ovlaštenja koja ograničavaju ljudska prava i povećavaju nadzor koji vrši država bez obzira na pravna ograničenja, ulogu parlamenta ili vremenski okvir za obnovu ustavnog poretka", navodi se u pismu.

U tekstu se dodaje da "nije koincidencija da je aktuelna pandemija počela u zemlji u kojoj je protok informacija ograničen i gdje vlasti kažnjavaju one koji upozoravaju na opasnost od virusa, jer su upozorenja shvaćena kao širenje glasina koje je štetno po ugled države".

Među potpisnicima je 13 dobitnika Nobelove nagrade, uljučujući Poljaka Leha Valensu i bjelorusku istraživačku novinarku Svetlanu Aleksijevič, dobitnicu Nobelova nagrade za književnost 2015. godine, prenijela je agencija DPA.

"COVID-19 je alarm i poziv na buđenje, urgentno upozorenje da je sloboda koju uživamo ugrožena i da je ne smijemo uzeti zdravo za gotovo", piše u otvorenom pismu.

Bez obzira na burnu povijest odnosa Teherana i Tel Aviva od 1979. godine, Islamska Republika ostaje dom najveće zajednice Židova na Bliskom Istoku, izvan samog Izraela, a skupina uživa vjersku zaštitu i čak rezervirano mjesto u parlamentu zemlje.

U Iranu je čak 25.000 Židova, a ne 8.000-15.000, što se ponekad procjenjuje, no oni se osjećaju sigurnijima u Islamskoj Republici nego što je to slučaj u Europi, sugerirao je rabin Yehuda Garami, glavni iranski rabin.

"Imamo potpunu slobodu vjeroispovijesti. Sve su sinagoge otvorene i tamo se održavaju tečajevi Tore. Imamo i sve vrste obrazovnih ustanova, uključujući osnovne i srednje škole", rekao je Garami u razgovoru za Al-Monitor.

Prema rabinu, Židovi su u Iranu zaštićeniji više nego u nekim europskim državama, gdje su židovske zajednice bile izložene napadima hladnim i toplim oružjima, bombaškim napadima, prijetnjama smrću i diskriminacijom.

"Naši muslimanski susjedi puno nas poštuju kao Židove koji žive u Iranu. Na primjer, za razliku od Europe, mi nemamo čuvare izvan svojih sinagoga i škola, a naša osobna sigurnost je na odličnoj razini", rekao je Garami.

"Naravno da ponekad susrećemo ljude koji su antisemiti, ali to se događa svugdje. Većina stanovništva nas poštuje i živi u miru s nama. Ono što je važno je da u Iranu ne postoji koncept organiziranih napada na Židove", objasnio je, dodavši da židovska zajednica u Iranu ima "vrlo jake veze sa zemljom, dok njihovi preci žive ovdje tisućama godina".

Dok vandali uništavaju i ruše "problematične" kipove širom SAD-a, gomila ljudi u Madisonu, državi Wisconsin,svoj je bijes iskalila na gotovo pa nevjerojatnoj meti: spomen-kipu podignutom Hansu Christianu Hegu, imigrantu koji je umro boreći se protiv Konfederacije.

Heg je rođen u Norveškoj 1829. godine, a u SAD je stigao 11 godina kasnije. S vremenom se pridružio Republikanskoj stranci i postao poznat kao aktivist protiv ropstva, kao i vođa milicije koja se borila protiv robovlasnika. Boreći se za Uniju tijekom Građanskog rata, Heg je smrtno ranjen u bitci kod Chickamauge, a u njegovu čast 1924. godine postavljen je kip.

Isti je kip zakvačen lancima i srušen u neredima koji su se dogodili u utorak navečer. Nakon što je kip srušen na zemlju, vandali su ga bacili u obližnje jezero; u isto vrijeme ostatak gomile gledao je to i s oduševljenjem podržavao.

Kršćanstvo postaje sve popularnije širom SAD-a, no ne radi se o nekom velikom buđenju vjere kod Amerikanaca. Radi se o uplašenim vjernicima koji se boje da će njihova vjera iduća biti na udaru gnjeva "kulturocida".

Izraz, kojeg je na Twitteru objavila članica tima predsjednika Donalda Trumpa Jenna Ellis, označio je stav i poziv na zajedništvo s drugim kršćanima. Ellis je napisala: "Zabilježit ću ovo. Ako pokušaju zabraniti kršćanstvo, ako me budu pokušavali prisiliti da se odreknem vlastite vjere, neka znaju da neće uspjeti. Neću se pokoriti. Neću pokleknuti. Neće me slomiti"!

Pravnica je dodala to što je "ponosna na svoje američko podrijetlo, čime je njezina objava na Twitteru dodatno dobila na popularnosti, čemu i svjedoči broj od 65.000 oznaka sa "sviđa mi se". Isto tako, objava je potaknula na reakcije mnogih. Na njezinu objavu uslijedilo je 25.000 odgovora.

Twitter je mjesto gdje mnogi žele iskazati svoju frustraciju načinom na koji predsjednik Trump vodi SAD. Ellis je bila napadnuta zbog toga što radi za predsjednika. Osim toga, njezina objava potaknula je na rasprave o kršćanstvu, jer je na ovu temu ispod objave, objavljeno još 100.000 poruka.

Bura na Twitteru samo se nastavila. Reagirao je aktivist za prava građana, Shaun King, koji je rekao da su Isusovi kipovi "rasistička propaganda". King je nastavio i optužio Ellis da je "rasistkinja koja mrzi crnce".

"Ako tvoja religija zahtijeva od tebe da Isus bude plave kose i plavih očiju, onda tvoja religija nije kršćanstvo, već je to mržnja prema crncima", rekao je King. "Kršćansko bjelilo, ne bijelo kršćanstvo jest ono što je bilo primarna religija u ovoj zemlji stotinama godina", dodao je.

Starački domovi širom SAD izbacuju stare i nemoćne korisnike i šalju ih u prihvatilišta za beskućnike i u motele, piše Njujork Tajms.

Prema navodima, starački domovi naložili su zaposlenima da pokušaju da izbace manje profitabilne stanare kako bi napravili prostor za novu klasu mušterija koja će ostvariti veći prihod: pacijenti sa kovid 19.

Stari i nemoćni stanovnici prebacuju se u prihvatilišta za beskućnike, zapuštene motele i druge nebezbedne objekte, navode na desetine advokata za starije osobe, socijalni radnici i bivši rukovodioci staračkih domova.

Čini se da mnoge deložacije, poznate kao nenamenski otpusti, krše federalna pravila koja zahtevaju da starački domovi smeštaju stanovnike na sigurne lokacije i da im daju rok od najmanje 30 dana da se isele.

Više nego bilo koja druga ustanova u Americi, starački domovi postali su simboli smrtonosnog uništenja krize izazvane korona virusom.

Preko 51.000 stanovnika i zaposlenih u staračkim domovima i ustanovama za dugotrajno zbrinjavanje je umrlo, što predstavlja više od 40 odsto ukupnog broja smrtnih slučajeva u SAD.

Federalna služba bezbednosti (FSB) saopštila je da je priveden načelnik policijskog odeljenja jednog od okruga Kurske oblasti zbog sumnje da je počinio akt državne izdaje.

Kako se navodi, radi se o potpukovniku Dmitriju Aleksandroviču Borzenkovu koji je rođen 1981. godine.

Prema podacima kontraobaveštajne službe, njega je u zavrbovala Služba bezbednosti Ukrajine, a šef policije je za njih "prikupljao i prenosio saopštenja koja predstavljaju državnu tajnu".

Na osnovu člana o državnoj izdaji, njemu preti i do 20 godina zatvora.

Iz uprave navode i da će Borzenkov biti uklonjen sa funkcije i procesuiran u skladu sa zakonodavstvom.

Mediji navode da je Borzenkov radio na svojoj funkciji od 15. aprila 2020. godine, a pre toga je rukovodio jednim policijskim odeljenjem, takođe u Kurskoj oblasti.