Očekivati od atlantističke anglo-američke koalicije da verodostojno i nepristrasno predstavi događaje koji se tiču naročito osetljive i mračne epizode sovjetske i ruske istorije bilo bi ravno (naivnom) verovanju da će hrvatska državna televizija jednog dana snimiti objektivan, iskren i dobronameran dokumentarni film o stradanju Srba u logoru Jasenovac
"Koja je cena laži?", glasi prva rečenica koju čujemo u prvoj epizodi nove HBO serije Černobilj. Nju u magnetofon izgovara Valerij Legasov, vodeći sovjetski stručnjak za atomsku energiju svog doba i jedan od kreatora mera za suzbijanja štete u kriznom štabu nuklearne elektrane Černobilj. Nakon što završi svoju ispovest, vidno uznemireni i osećanjem krivice opterećeni Legasov sakriva trake u kesu za đubre, iznosi ih iz svog stana i ostavlja na tajnom mestu, kako bi zavarao KGB agente koji ga drže pod prismotrom, a zatim se vraća u stan i, pošto je poslednji put nahranio svoju mačku, izvršava samoubistvo vešanjem.
Dakle, već od bukvalno prvih kadrova autori serije nam jasno stavljaju do znanja u kom će se pravcu priča dalje razvijati i iz kog ugla ćemo posmatrati i tumačiti događaje. Akcenat će, odlukom tvoraca ove dramatizacije, biti na komunističkoj paranoji, na zataškavanju istine, na zaverama, na nekompetentnosti i netransparentnosti sovjetskog (ruskog) državnog aparata. To naravno ne treba da nas previše čudi, jer je petodelna televizijska serija Černobilj plod saradnje američkog kablovskog giganta HBO i britanske "Skaj Atlantik" produkcije.
Nije sasvim jasno zašto je bilo potrebno da se baš sada snimi ova serija, i to bez učešća ruske strane, imajući u vidu činjenicu da je simbolična tridesetogodišnjica černobiljske katastrofe propuštena pre tri godine, osim iz očigledne želje da se pridoda još jedan glas u vrlo bučnom antiruskom propagandnom horu koji na Zapadu već godinama uporno peva svoju pesmu. Od trenutka kada je Rusija - nakon majdanskog puča - putem referenduma vratila Krim pod svoje okrilje i rešila da vojno interveniše u Siriji, čime je probudila svoje davno uspavane imperijalne ambicije, svedoci smo sve histeričnijih propagandnih napora da se ožive stari hladnoratovski narativi i stereotipni prikazi Rusa iz sovjetskih vremena.
BRITANSKA ŠKOLATako i ova britanska serija, iako formalno govori o sovjetskom vremenu i komunističkom državnom aparatu, zapravo suštinski "cilja" današnju, putinovsku Rusiju. Istorija nas uči da su, u kontekstu britansko-ruskih odnosa, ideologije prolazna stvar, dok su geopolitičke i imperijalne netrpeljivosti i sukobljavanja oko resursa i zona uticaja večna kategorija. London je nesporna svetska prestonica rusofobije već duže od dva stoleća, a britanska propagandna mašinerija pokazala se kao daleko sofisticiranija i perfidnija od američke, koja često poseže za pojednostavljenim i trapavim rešenjima, što je posledica duboko ukorenjene vestern psihologije kauboja i Indijanaca.
Komentar: Pogledajte i: