Znanost o duhuS


Brain

Različiti načini razmišljanja

mali princ
Posljednjih godina filozofija je sve popularnija kao školski predmet zahvaljujući korisnosti logike i rasuđivanja kojima podučava. U nekim slučajevima predmet filozofije se gotovo u potpunosti ograničio na samo jedan cilj: kritičko mišljenje. To je vrlo zanimljivo zato što se, čini se (prema AskPhilosophy1), filozofija u školama ranije čak izbjegavala, jer je preispitivala valjanost svega i na taj način "poticala revoluciju".

Međutim, tužno je da se i filozofija i razmišljanje svode na nešto toliko jednodimenzionalno kada su zapravo i jedno i drugo vrlo bogati i višestrani. Albert Einstein, jedan od najvećih fizičara svih vremena, dao je brojne izjave o različitim načinima razmišljanja. Kada je riječ o važnosti koju pridajemo racionalnom umu, rekao je: "Intuitivni um je sveti dar, a racionalni um - vjerni sluga. Stvorili smo društvo koje poštuje slugu, a zaboravlja na dar."

Bulb

Puno brinete? Znanstvenici imaju par savjeta za vas

brige
© Pixabay
Stres i brige, kao i ubrzani način života sve više zadaju probleme ljudima. Bilo da se radi o zabrinutosti za posao, obitelj ili zdravlje, takve negativne misli ozbiljno utječu na naše zdravlje i sposobnost da se suočimo s problemima.

Prof. Hans Nordahl s norveškog Sveučilišta za znanost i tehnologiju dao je savjet kako se prestati brinuti. On smatra kako bi ljudi trebali shvatiti da je briga zapravo gubitak vremena i energije, a brinući se ne možemo riješiti naše probleme. Tvrdi i kako ljudi često miješaju pojam brige s rješavanjem ili analizom problema. Briga donosi samokritiku i povezana je s negativnim životnim iskustvima.

Kako bi bolje objasnio svoju teoriju, prof. Nordhal daje jedan primjer. "Zamislite da držim čašu vode u ruci. Većina ljudi bi rekla da je to lako, ali ako držite čašu dva sata bez prestanka, ona će postati teška. Ista stvar se događa s našim brigama. One nisu toliko teške ako ne traju dugo. Međutim, otežaju ako se događaju kroz duži period vremena", rekao je prof. Nordhal.

Alarm Clock

Stres i san su povezani - kakvo je njihovo međusobno dejstvo

Nedovoljno spavanja može uzrokovati negativno raspoloženje, nizak nivo energije, poteškoće u koncentraciji i nemogućnost normalnog funkcionisanja

Stres i spavanje
© ShutterstockStres i spavanje su usko povezani, a manjak sna može da izazove brojne psihičke i i fizičke probleme.
Stres često utiče na kvalitet i trajanje sna, a nedovoljno sna može povećati nivo stresa. Stres i nedostatak sna mogu imati ozbiljan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje svakog od nas. Stručnjaci preporučuju da ljudi spavaju sedam do devet sati noću, u zavisnosti od starosti i drugih faktora.

Uloga sna u prevenciji stresa

Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 35,2 posto odraslih u Sjedinjenim Državama spava manje od 7 sati svake noći. To može dovesti do nedostatka sna koji rezultira trajnim fizičkim i mentalnim zdravstvenim problemima.

Tačna uloga sna nije jasna, ali istraživanja su pokazala da on olakšava širok spektar telesnih procesa. To uključuje fizičke promene, kao što je jačanje mišića i mentalne, kao što je koncentracija.

Nedovoljno spavanja može uzrokovati negativno raspoloženje, nizak nivo energije, poteškoće u koncentraciji i opštu nemogućnost normalnog funkcionisanja.

Komentar: Za bolji san, dodatno pročitajte:


Brain

SOTT Fokus: Ključna veza između misli i osjećaja

Promjenom naših misli možemo promijeniti sve

lake
S jedne strane, korisno je razlikovati ono što mislimo od onoga što osjećamo.

Razmišljanje o svijetu razlikuje se od osjećaja boli nakon ozljede; pravljenje planova; razlikuje se od osjećaja radosti pri pogledu na prvo cvijeće koje cvjeta na početku proljeća.

Ali iz druge perspektive — one se međusobno ne isključuju — moglo bi biti korisno promatrati misao i osjećaj kao jedinstvo.

Možda oboje možemo zamisliti kao pokrete uma: na taj naćin, mišljenje i osjećaji ujedinjeni su prvenstvom uma.

Osjećaj uvijek ide ruku pod ruku s percepcijom nečega od strane uma, čija priroda ovisi o našem cjelokupnom "svijetu misli" — svjesni um se ne smatra pukim "filterom", već nečim aktivnim što je u određenom smislu i izazvano osjećajem i izaziva osjećaje.

Komentar: Čitajte i ostale članke autora na njegovom Substacku LucTalks.

Pojedini članci su i prevedeni na hrvatski jezik:


Cassiopaea

Svijest

target
Kada u svakodnevnom govoru kažemo "svjestan sam toga", obično mislimo na svjesnost doživljavanja određene situacije, osjećaja, misli ili postupaka. Otprilike u tim okvirima tumačenja svijesti kreću se definicije suvremene psihologije. No, u drevnim tradicijama svijest je shvaćana puno kompleksnije: istovremeno kao ishodište, proces i cilj evolucije svakog živog bića. U tom kontekstu, snaga svijesti je stupanj dostignutog razvoja u procesu evolucije živih bića.

Svijest čovjeka čine sva iskustva osviještena tijekom evolucije čovječanstva i njegovog individualnog razvoja koja mu omogućavaju da živi i djeluje upravo kao čovjek, a ne kao neko drugo biće. Isto je tako i kod ostalih živih bića. Ono što ih razlikuje je stupanj dostignutog razvoja, tj. razina svijesti.

Music

Glazba, društvo, duh

music
Za mnoge koji danas žive u zapadnom svijetu, ideja glazbe odnosi se na vrlo specifičan pop-zvuk koji se čuje s raznih ekrana, uređaja i u reklamama. To je svojevrsno miješanje glazbenih tropova koji su se pojavljivali od sredine do kraja 20. stoljeća (hip-hop, disco, punk, gangsta rap, stadionski rock, grunge, electro itd...), osmišljenih i prerađenih u niz hitova koji uvelike slično zvuče. Radi se o tehnološki potpomognutom pisanju pjesama potkrijepljenom robusnom marketinškom strukturom, koja olakšava prijelaz od studija do vodećih medija i određuje većinu onoga što ćemo vjerojatno čuti u svakodnevnom životu. Postoje, naravno, i primjetne iznimke, ali glazba je danas pretežno proizvod, a ne umjetnost.

Fenomen "milenijskog woopa", za koji je termin "skovao" glazbeni bloger Patrick Metzger 2016. g., glazbena je fraza koja se kreće od 5. do 3. note ljestvice i ponovo natrag, u svojevrsnom "ah oh ah oh" slijedu. Sastoji se od samo dva tona, što znači da ju se ne može autorski prisvajati, te kantautori i producenti imaju slobodu ovu dopadljivu frazu koristiti unedogled.

Brain

Najbolje od Weba: Važnost nevezivanja

non-attachment
"Nevezanost" zvuči pomalo zastrašujuće, zar ne?

Nažalost, većina ljudi povezuje ovu duhovnu frazu s emocionalno hladnoćom i bezosjećajnošću. Ali prava nevezanost je sasvim suprotna: omogućuje nam da živimo u ovom svijetu u potpunosti, bez vezanja za ljude, stvari ili misli koje stvaraju patnju.

Kao što je Dalaj Lama jednom rekao:
Vezanost je podrijetlo, korijen patnje; stoga je uzrok patnji.

Komentar: Urednici Sott.net preporučuju kompletan program meditacije, otpuštanja stresa i boljeg mentalnog zdravlja - Éiriú Eolas (Rast Znanja), tehniku kojim:
  • Trenutačno kontrolirate stres i situacije koje zahtjevaju velike količine energije
  • Detoksirate svoje tijelo što rezultira ublažavanjem boli
  • Opuštate se i nježno prolazite kroz prošle emocionalne i psihičke traume
  • Regenerirajte se i pomlađujete svoje tijelo/um
Dodatno o prigramu, pročitajte Éiriú Eolas je znanstveni program kontrole stresa, detoksikacije i pomlađivanja.

O dobrobitima Éiriú Eolas programa za meditaciju i disanje možete pročitati iz svjedočanstava ljudi koji su ga iskusili.


Kliknite na postavke (kotačić dolje desno) i izaberite odgovarajući tekst prijevoda.




Brain

SOTT Fokus: Kada zdrav razum nadmudri Znanost

Zašto trebamo ozbiljno shvatiti svoju intuiciju

Napomena: Ovaj post je djelomično inspiriran člankom Johna Cartera, Why don't conservatives trust science (Zašto konzervativci ne vjeruju znanosti), i nekima od komentara koji je isti izazvao.

katedrala
I ovaj je uvid nešto što već morate imati - ako ga nemate, ne mogu vam pomoći.
~ Iain McGilchrist
Do sada su svi trebali shvatiti da je po pitanjima istine, Znanost (s velikim Z) na mnogo načina zamijenila religiju kao najviši autoritet.

Komentar: Čitajte i ostale članke autora na njegovom Substacku LucTalks.

Pojedini članci su i prevedeni na hrvatski jezik:


Family

Odrastanje u siromaštvu mijenja strukturu dječjeg mozga

poor child
© Pixabay
Dugotrajna analiza nekoliko stotina adolescentskih mozgova pokazala je da socioekonomski status (SES) obitelji može igrati bitnu ulogu u razvoju ključnih područja mozga odgovornih za učenje, jezik i emocionalni razvoj.

Da bi proučili efekte dohotka i razine obrazovanja roditelja i kognitivnog razvoja njihovog djeteta, znanstvenici Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje skenirali su mozgove više od 600 osoba tijekom njihovog života u dobi od 5 do 25 godina.

Zatim su usporedili neuro-slike u odnosu na podatke o obrazovanju i zanimanju njihovih roditelja, kao i IQ svakog sudionika.

Kad je u pitanju veza između anatomije mozga i SES-a, malo se toga mijenja od djetinjstva do rane odraslosti. To je navelo znanstvenike da vjeruju kako je predškolski život ključno vrijeme u kojem se počinju razvijati prve veze između socijalno-ekonomskog statusa (SES) i organizacije mozga.

Komentar: Planovi elite, da otjeraju što više ljudi u bijedu i siromaštvo, svakim danom se pokažu sve više makijavelijskima.


Nebula

Živjeti u suživotu

Razvijajući svijest na svom životnom putu, postajemo svjesni istine - koja nas postupno i s puno ljubavi obasjava poput prvih zraka izlazećeg Sunca - da smo svi mi Jedan Život, duboko povezani jedni s drugima na zagonetne i tajanstvene načine.
suživot
Različite tradicije su koristile razne riječi, znakove, simbole i druge egzoterijske izraze kako bi izrazile tu ideju jedinstva. Drevna vedska tradicija tu međusobnu povezanost naziva pranajeeva, Kybalion je naziva zakonom jedinstva, Maye su je prikazivale kao stablo života koje ujedinjuje čovječanstvo s božanstvom, nichirenski budizam1 govori o načelu esho funi, prema kojem su život (sho) i njegova okolina (e) nerazdvojni (funi). Funi znači "dva bez dvojnosti". Iako stvari oko sebe doživljavamo kao odvojene od sebe, na suptilnijoj razini života nema razdvajanja između nas i okoline.