Diljem svijeta mjesec srpanj obilježile su nevjerojatne količine kiše unutar vrlo kratkog perioda vremena, pri čemu su tisuće poginule, milijuni raseljeni, te je uništeno još usjeva.

Kina, Južna Koreja, Indonezija, Filipini, Vijetnam, Južnoafrička Republika, Nepal, Pakistan, Indija, Švedska, Rusija, Italija i SAD bili su najviše pogođeni kišnim zavjesama i rezultirajućim bujičnim poplavama tijekom ovog mjeseca. Japan je također iskusio povijesnu poplavu koja je izazvala rasprostranjenu štetu i smrt 200 ljudi, te raselila tisuće.

Italija, Brazil i Južnoafrička Republika iskusile su nesezonske ili rijetko viđene snježne padaline, što je prilično iznenadilo lokalno stanovništvo.

Dok se s jedne strane "nebo otvorilo" nad mnogim područjima, s druge strane su visoke temperature, suše i divlji požari pogodili Kaliforniju, Švedsku, Norvešku i Grčku, a ova potonja je bila najgore pogođena s 94 poginulih, stotine raseljenih i na stotine onih koji su bježali na plaže, te poharanih 2500 kvadratnih kilometara.

Kaliforniju su pogodili veliki požari, ali nije srušen nikakav rekord jer požar iz 1937. godine i dalje drži prvo mjesto s izgorenih gotovo 90,000 kvadratnih kilometara. Čak ni svi hektari zajedno koji su izgorili u Kaliforniji u zadnjih 5 godina nisu dovoljni da bi srušili rekord iz 1937. Štoviše, od 1930-ih bilježi se smanjenje učestalosti požara u ovoj saveznoj državi.

Isto vrijedi i za požare u Europi, nijedan rekord nije srušen i postoji značajan pad učestalosti požara od 1980-ih godina, kako Adapt 2030 tvrdi. Visoke temperature koje su u srpnju zabilježene u Europi ne mogu se usporediti s onima iz 1930-ih, a da ne spominjemo ekstremnu vrućinu koja je doživljena u Europi i većem dijelu SAD-a kroz nekoliko godina krajem 19. stoljeća.

Ponovno vidimo kako se masovni mediji fokusiraju i uveličavaju pojavu lokaliziranih visokih temperatura i divljih požara - jedna naslovnica je čak ustvrdila da svijet nije iskusio takve temperature još od pojave naše civilizacije (prije 10,000 godina), tvrdnja koja je jednostavno lažna.

Zemljine površinske temperature zaista rastu zbog geološke i vulkanske aktivnosti te porasta solarnih zraka koje sve više prodiru zbog slabljenja magnetosfere. Međutim, ono što se zaboravlja je to da temperature u višim slojevima atmosfere drastično opadaju. Dokaz ovoga se pronalazi u porastu učestalosti sunčevih i mjesečevih 'haloa', noktilucentnih i višebojnih oblaka, olujnih tuča i naravno nesezonskih snježnih padalina. I nemojmo zaboraviti da smo imali rijetke snježne događaje na sjevernoj i južnoj hemisferi i u mjesecu lipnju i u srpnju ove godine.

Stoga se nemojte dati zavarati jer mnoge od Zemljinih promjena koje sada vidimo izazvane su niskom solarnom aktivnošću, slabljenjem magnetosfere, te maksimumom kozmičkih zraka. Sve te promjene nisu vezane samo za Zemlju, pronalazimo paralelne promjene i na drugim planetima našeg solarnog sustava. Kao što je netko rekao - "neće biti u vatri, nego u ledu..."

Pogledajte video sažetak (napomena: prijevod na hrvatski jezik je dostupan klikom na "kotačić" koji se nalazi dolje desno u prozoru video uratka, pri čemu odaberete Hrvatski među ponuđenim titlovima):

Obale Meksičkog zaliva u Floridi ovih dana na udaru su takozvane crvene plime.


Toksične alge koje se protežu na više od 200 kilometara mora izazvale su pravu katastrofu za morski život, ali mogu biti opasne i po ljude.

Zemljotres jačine 7,2 stepeni Rihterove skale pogodio je oblast u moru na oko 124 kilometra sjeveroistočno od ostrva Lombok u Indoneziji i to veoma plitko na dubini od samo jednog kilometra, javila je danas američka Agencija za geološka istraživanjaa (USGS).

Pacifički Centar za upozorenja na cunami nije objavio upozorenje za pojavu velikog talasa.

Nešto ranije se potres jačine 6,3 stepena Rihterove skale osjetio na ostrvu na kojem je početkom mjeseca poginulo više od 430 ljudi.

U posljednjem potresu koji je ostrvo pogodio 5. avgusta raseljeno je više stotina hiljada ljudi.

Indonezija se nalazi u seizmički aktivnoj zoni pod nazivom Vatreni pojas.

Uslijed grmljavinskog nevremena koje je pogodilo područje Podstrane iza 18 sati, život je izgubio mlađi muškarac koji se u vrijeme nevere kupao u moru. Tragedija se dogodila na plaži u Mutograsu.

Kako doznajemo od svjedoka događaja, radi se o 25-godišnjem Sarajliji koji se nalazi na ljetovanju u Dalmaciji i koji se u vrijeme nevremena kupao u moru. "Munja je udarila u moru, čula sam krik i tada sam shvatila da se dogodila tragedija. Iako je cura bila do njega, ona nije stradala, i počela ga je izvlačiti iz mora. Spašavanju se odmah priključilo dosta ljudi, ali nažalost, nesretnom mladiću nije bilo spasa" - kazala nam je mještanka Mutograsa.

U Mutogras je ubrzo stigao tim Hitne medicinske pomoći. Od lokalnog stanovništva doznajemo da oni ne pamte ovakvu tragediju na njihovom području.

Tragičan slučaj može biti opomena svima da se za vrijeme nevremena sklone na sigurno i nikako nevrijeme ne čekaju u moru.

Potres magnitude 6,9 pogodio je u nedjelju indonezijski otok Lombok, nekoliko sati nakon potresa jakosti 6,3 i dva tjedna nakon potresa u kojem je poginulo najmanje 480 ljudi.

Zemljotres jačine 6,3 stepena po Richteru pogodio je indonezijsko ostrvo Lombok, a čije je stanovništvo početkom mjeseca pretrpjelo katastrofalno podrhtavanje koje je uzrokovalo smrt više stotina osoba.

Posljednji zemljotres registrovan je poprilično plitko, na dubini od sedam kilometara, saopćila je Agencija za geološka istraživanja SAD-a, a prenosi Sky News.

Snažan potres magnitude 8,2 pogodio je u nedjelju područje Tihog oceana blizu Fidžija i Tonge, ali je bio vrlo duboko pa nije pokrenuo tsunami niti je uzrokovao štete, izvijestili su Američki geološki zavod i Centar za upozorenje na tsunami.

Potres je bio na dubini od 559,6 kilometara što je prigušilo podrhtavanje na površini.

Američki centar za upozoravanje na tsunami priopćio je da je potres bio preduboko da bi izazvao tsunami.

Prvi izvještaji govorili su o tome da je bio magnitude 8,0, a zatim je povećan na 8.2, što je jačina koja bi mogla uzrokovati ogromne štete da nije bio tako duboko.

Epicentar se nalazio 270 km istočno od Levuke na Fidžiju i 443 km zapadno od Neiafua na Tongi.

Radi se o području sklonom potresima i vulkanskim erupcijama zvanom Pacifički vatreni prsten.

Jaki vjetrovi intenzivirali su požare širom australijske države Novi južni Vels, a Vatrogasna služba podigla je na visok nivo opasnosti za tri od ukupno 73 požara.

Stanovnicima Tabulama, grada na sjeveroistoku Novog južnog Velsa, udaljenog oko 780 kilometara od Sidneja, rečeno je da potraže skrovište u čvrstim strukturama jer je suvišne opasno da pokušavaju da pobjegnu od požara, prenosi Rojters.

Stanovnici Port Stivensa, na oko 180 kilometara sjeverno od Sidneja, upozoreni su da odmah napuste domove ukoliko su to namjeravali.

U gašenju požara učestvuje skoro 800 vatrogasaca, a Meteorološka služba je upozorila na veoma toplo, suvo vrijeme širom Australije u naredna tri mjeseca i mogućnost pojave El Ninja.

Zemljotres jačine šest stepeni Rihterove skale pogodio je jutros jug Kostarike nedaleko od granice sa Panamom, ali još nema podataka o eventualnoj šteti, javila je američka Agencija za geološka istraživanja (USGS).

Epicentar potresa bio je 19 kilometara sjeverno od grada Golfita na krajnjem jugu Kostarike gdje je omiljena destinacija surfera. Najbliži veći grad je David u Panami i udaljen je oko 87 kilometara jugozapadno.

Vatrogasna služba Kostarike saopštila je da je prijavljena manja šteta na poslovnim i privatnim objektima nedaleko od epicentra.

Potres je bio na samo 19 kilometara ispod površine Zemlje. Oko pola sata nakon zemljotresa uslijedio je potres usljed smirivanja tla jačine 4,9 stepeni Rihtera.

U Floreskom moru u Indoneziji, u blizini popularnog turističkog odredišta otoka Bali, u petak se osjetio potres magnitude 6.1 po Richteru. Epicentar potresa udaljen je 135 kilometara od grada Komodo u Indoneziji, javlja EMSC.

Prema dostupnim informacijama, ozlijeđenih nema, a ljudi koji su se zatekli na tom području javljaju da su osjetili podrhtavanje, te da im se 'kuća lagano zanjihala'.