© Andrea RodríguezMuškarac hoda pored starog taksija prije nego što kubanska vlada predstavi dalekosežne ekonomske mjere koje bi mogle označiti najznačajniji pomak prema tržišnom gospodarstvu od revolucije 1959., u Havani, Kuba, 17. lipnja 2026.
Cilj 176 mjera je daljnja decentralizacija kubanskog državnog gospodarstva, koje je teško pogođeno pooštrenim embargom pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Prema trenutnom ekonomskom modelu otoka, vlada uvelike određuje što se proizvodi, tko to proizvodi, cijene po kojima se roba prodaje i kako se raspoređuju resursi zemlje.
Plan uključuje više prostora za privatna poduzeća, uvoz i izvoz bez državnog posredovanja, slobodno zapošljavanje osoblja, ovlaštenje za privatne banke i ulaganja Kubanaca u inozemstvu. Čak dopušta i lancima brze hrane da se uspostave na otoku.
"Elementi koji su desetljećima navedeni kao stupovi revolucionarnog gospodarstva, poput državnog monopola na vanjsku trgovinu i centralizacije proizvodnih snaga, uklonjeni su", rekao je Luis Carlos Battista, kubansko-američki politolog i odvjetnik koji je doktorand na Sveučilištu u Salamanci.
Kubanski čelnici poput bivšeg predsjednika Raúla Castra - koji još uvijek ima značajnu moć na otoku - u prošlosti su nastojali potaknuti ograničenije reforme kubanskog gospodarstva, ali su napori naišli na birokratske prepreke. Prilikom donošenja reforme, kubanske vlasti upozorile su da bi provedba mogla biti spora te su napomenule da mjere neće biti održive ako SAD ne ukinu energetski i financijski embargo na otoku.
Od siječnja Kuba je pod oštrim energetskim i financijskim embargom koji su nametnule SAD, čime je Kuba učinkovito blokirana od goriva, njezinog glavnog izvora energije, a kriza se pogoršavala već posljednjih pet godina. Nestanci struje trajali su i do 20 sati dnevno i ograničili su pristup zdravstvenim uslugama, prijevozu i obrazovanju.
Komentar: 10 milijuna ljudi bez struje zbog urušavanja kubanske mreže zbog blokade Trumpove administracije
Američki predsjednik Donald Trump i državni tajnik Marco Rubio priznali su da održavaju politiku maksimalnog pritiska kako bi promijenili politički i ekonomski sustav otoka, koji traje već šest desetljeća unatoč američkom pritisku. Nisu isključili upotrebu vojne sile.
Castrov unuk kaže da Kuba nije ni 'malo' prijetnja SAD-u.
© Reuters/Yamil LageRaul Castro
Rodriguez Castro je u video intervjuu rekao da kubanska vlada traži "vrlo kubanski" ekonomski model.
"Naša zemlja mora tražiti put do ekonomskog razvoja gdje neizbježno moramo diverzificirati naše gospodarstvo, način poslovanja i način ulaganja", rekao je.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel rekao je da se predložene mjere temelje na analizi vijetnamskog i kineskog modela, komunističkih zemalja s tržišnim gospodarstvima.
Ono što će vjerojatno predstavljati značajnu prepreku su američke sankcije Kubi, rekao je Lee Schlenker, znanstveni suradnik na Quincy institutu u Washingtonu.
"S ovim novim mjerama, zajedno s drugima koje su vjerojatno na stolu, one će imati pravi učinak samo ako se nadopune postupnim ukidanjem američkih zabrana i sankcija u širem smislu", rekao je.
Schlenker i drugi analitičari rekli su da će mnoge od predstavljenih mjera biti neprimjenjive bez ukidanja sankcija, posebno zbog ograničenja i zabrana nametnutih potencijalnim investitorima, koji su kažnjeni u američkom financijskom sustavu ako posluju s Kubom.
Osim toga, postoji niz drugih prepreka koje bi mogle ometati značajne reforme, od nepovjerenja potencijalnih investitora do onoga što je Battista, kubansko-američki analitičar, nazvao "sporom i neučinkovitom" birokracijom.
Unatoč tim preprekama, kubanska vlada suočava se s kratkim rokom za postizanje rezultata, rekao je Paolo Spadoni, izvanredni profesor na Odsjeku za društvene znanosti Sveučilišta Augusta u Georgiji.
"Ako kubanski čelnici žele preživjeti ovu neviđenu krizu i pritisak Sjedinjenih Država, moraju brzo djelovati s provedbom reformi i postizanjem opipljivih rezultata", rekao je Spadoni.
Komentar: