Explosion Waffenlager Balakleja Charkiw Ukraine
© AP Photo/ Efrem LukatskyEksplozija skladišta oružja u Kharkivu
Je li itko primijetio kako mainstream mediji najčešće javnosti proslijeđuju 'novosti' koje prikazuju kao izolirane incidente nepovezane s ičim drugim? Blesavo pitanje, znam. Na kraju krajeva, vjerojatno i čitate SOTT.net upravo iz tog razloga (među ostalima). Bilo je nekoliko značajnih događaja tijekom proteklog tjedna u vezi Krima i tekućeg geopolitičkog 'rata' između SAD-a i Rusije koji se potpuno uklapaju u ovaj obrazac medijske tuposti, bez konteksta ili bilo kakvog povezivanja točaka, unatoč činjenici da su povezanosti bile očigledne.

Prvo, američki desantni brod USS Carter Hall, na kojem su bili marinci, prešao je Bosporski tjesnac i stigao u Crno more prošloga petka zbog "zajedničkih vježbi s rumunjskom mornaricom". Kako se može vidjeti na video snimci objavljenoj nakon vježbi, one su bile velikih razmjera i uključivale su i drugu desantnu mašineriju, poput transportnih lebdjelica, da i ne spominjemo zračnu podršku helikoptera i vojnih mlažnjaka.


Vježbe su trajale 3 dana, od 18. do 21. ožujka i odvijale su se blizu rumunjske luke Constanţe, navodno iz razloga sudjelovanja u bilateralnim vježbama Spring Storm 17 s Rumunjskom. Naravno, Sjedinjene Države nemaju namjeru ili razlog za invaziju na Rumunjsku, i ne vjeruju da bi ikada morali to učiniti ako bi se susreli s, na primjer, izmišljenom ruskom invazijom na tu zemlju.

Stvarni razlog za takve vježbe je zapravo simulirana invazija SAD/NATO-a na Krim koji leži samo nekoliko stotina kilometara istočno. Dok bi mainstream mediji htjeli da vjerujemo kako bi namjera iza takvog poteza zapravo bila 'preuzeti' Krim za Ukrajinu, američki interesi za Krim nemaju nikakve veze s pravdom ili međunarodnim pravom, već imaju s odsijecanjem ruske crnomorske flote u Sevastopolju, a prema tome i pristupa ruske mornarice na Sredozemlje. To je bio primarni razlog SAD-om podržanog državnog udara u Ukrajini 2013., kao i razlog što je brza reakcija Rusije na udar bila ponovno učiniti Krim dijelom Rusije.

Tako da nije iznenađujuće što je odgovor Rusije na vježbe 'Spring Storm' ['Proljetna oluja', op. prev.] bio pokrenuti 'iznenadne' i 'nezabilježene' vlastite vježbe 20. ožujka na Krimu, jasno pokazujući shvaćanje stvarne poruke koju im američke vježbe poručuju.
"Zračna vojna vježba velikog razmjera započela je na krimskom poligonu Opuk u utorak, s više od 2500 vojnika ruskih zračnih snaga i 600 komada opreme koja se koristi u vježbi. Nekih 300 padobranaca iz zračne napadačke divizije Novorossiyska spustilo se na krimsku obalu kao dio velikih vježbi Zračnih snaga na poluotoku Opuk u utorak. Padobranci kao i devet BMD-2KU borbenih vozila zračno-desantnih snaga spustilo se padobranima iz devet zrakoplova Ilyushin II-76."
"Po prvi put u povijesti ruske vojske tri velike jedinice Zračnih snaga su istovremeno hitno uključene u vježbe i jednim dijelom razmještene na Krim s naoružanjem i opremom", rekao je Serdyukov, koji je zapovijedao manevrima.


S tipičnom licemjernošću, NATO (aka SAD) je izrazio zaprepaštenje zbog ruskih vježbi, pri čemu je NATO-va službena glasnogovornica Oana Lungescu rekla za novine Kommersant da su "bilo kakve ruske vojne vježbe u okupiranom Krimu nezakonite po međunarodnom pravu jer nemaju odobrenje ukrajinskih vlasti", što zapravo znači - nemaju odobrenje SAD-a.

Ukrajinska hunta u Kijevu je, naravno, jednako ogorčena: "Budno pratimo te vježbe i bitna odjeljenja koja su autorizirana za izvođenje takve vrste aktivnosti. Činimo to zbog toga što se ove vježbe održavaju na teritoriju kojeg je privremeno okupirala Ruska Federacija i jer u njima sudjeluje velik broj osoblja zračnih trupa Oružanih snaga Rusije", rekao je za Krym.Realii web-stranicu Vladislav Seleznyov, časnik u direktoratu za javne odnose ukrajinskog Generalnog stožera. Dodao je i da je Ukrajina bila spremna uzvratiti u slučaju bilo kakve agresije bilo gdje na rusko-ukrajinskoj granici.

Ova zadnja napomena je zanimljiva u svjetlu onoga što se dogodilo samo jedan dan poslije završetka ruskih vježbi na Krimu.


Eksplozija se dogodila u bazi kod Balakliye, blizu Kharkiva, oko 100km i od ruske granice i od područja borbi između istočno-ukrajinskih separatista i vojnika kijevske hunte. U to veliko skladište se skladištilo oružje, uključujući rakete i projektile koji su se koristili protiv građana Narodnih republika Donjeck i Lugansk. Prema tome, moguće je da je ovo bio slučaj sabotaže od strane vojnika tih republika. I dok bi to predstavljalo briljantni vojni (mogli bismo reći čak i humanitarni) potez s njihove strane, to također otkriva potpunu nesposobnost ukrajinskog vojnog zapovjedništva i upravljanja koje postoji pod kukavičkom kijevskom huntom, koju je postavio i kontrolira Washington.

Alternativno, s obzirom na sve više oronulo stanje ukrajinskog društva, gdje su milijuni ljudi u ozbiljnoj financijskoj situaciji kao rezultat zapanjujućih nivoa političke korupcije i beskorisne 'anti-terorističke operacije' u istočnoj Ukrajini, moguće je da su neki ljuti i nezadovoljni članovi ukrajinske vojske odlučili obznaniti svoje osjećaje u eksplozivnom stilu. Koji god bio slučaj, ukrajinska vlada je, očekivano, okrivila Rusiju za ovaj incident, histerično teorizirajući da je dron upotrijebljen za ispuštanje bombe nekakve vrste na skladište.

Treći događaj povezan s Ukrajinom koji se dogodio proteklog tjedna je ubojstvo bivšeg ruskog zakonodavca Denisa Voronenkova, usred bijelog dana, 23. ožujka. Voronenkov je bio ruski političar i zastupnik ruske državne Dume od 2011.-2016. Nakon odstupanja s pozicije člana parlamenta 2016., Voronenkov je napustio Rusiju, preselivši se u Ukrajinu. Prema dostupnim informacijama, Voronenkov je čini se bio ozloglašena ličnost. Dok je bio ruski parlamentarni zastupnik, glasao je za repatrijaciju Krima Rusiji i izražavao podršku odcjepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine.

Godine 2016. nije ponovno izabran za Državnu Dumu, nakon čega je optužen da je umiješan u nezakonito prisvojenje nekretnine (vrijedne 127 milijuna rubalja) u Moskvi. Dok su ruski istražitelji pripremali optužnicu za korupciju protiv njega i čekali da mu istekne parlamentarni imunitet u prosincu 2016., Voronenkov je prebjegao u Ukrajinu gdje je primio ukrajinsko državljanstvo i odmah postao glasni kritičar svega ruskog. Prošlog mjeseca usporedio je Rusiju pod Vladimirom Putinom s nacističkom Njemačkom (kako originalno!), osudio je repatrijaciju Krima Rusiji kao i odcjepljenje Donjecka i Luganska. Eto vam čovjeka s principima!

U vrijeme njegove smrti, Voronenkova je čekalo svjedočenje protiv bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Yanukovycha. Voronenkov ubojica (kojeg je ubio tjelesni čuvar) nosio je ukrajinsku putovnicu i policija ga je tražila zbog optužbi za prevaru i pranje novca, prema riječima glavnog ukrajinskog tužitelja. Također je bio aktivni član Nacionalne garde Ukrajine. S obzirom na poslije-prevratnu smrtonosnu prirodu ukrajinske politike i ogromnu korupciju u biznisu i politici koja ju definira, velika je vjerojatnost da je, kako je zaključila kijevska policija, Voronenkovo ubojstvo bilo naručeno zbog poslovnih problema u kojima se našao s određenim stranama.

No, baš kako su za eksploziju u Balakliyi okrivili Rusiju, Kijev je tako odmah okrivio Rusiju i za Voronenkovo ubojstvo, sklapajući elaboriranu priču u kojoj navode da je njegov ubojica zapravo ruski špijun čija je misija bila infiltrirati se u Nacionalnu gardu i koji je uvježban u specijalnoj ruskoj školi za sabotere koju je osnovao NKVD iz Staljinove ere (raspušten 1946.). K vragu, Rusija ga je sigurno potaknula i da bude umiješan u financijski skandal u Ukrajini kao dio 'krinke', uopće ne sumnjamo u to! Kijevske vlasti kao da se trude biti urnebesno smiješnima. No opet, ljudi koji žive u svojim mjehurićima stvarnosti najčešće i zvuče poput nesuvislih luđaka.

I eto ga, nema se tu ništa za vidjeti rekli bi zapadnjački mediji koji služe kao tek malo više od zagovornika Zapadnog imperijalizma u njegovom primarnom cilju da osigura demoniziranje Rusije na svakom koraku i da svjetska javnost ostane ignorantna o istini iza naslovnica.