Vojnik u Litvi
© AFP 2018 / Petras Malukas
Političke elite baltičkih zemalja pretvorile su se u rusofobski centar koji zarad poena na Zapadu stalno podstiče antirusku histeriju, ocenjuju ruski eksperti, komentarišući poslednje izjave predsednice Litvanije Dalije Gribauskajte, koja nikako ne posustaje sa raspirivanjem glasina o "ruskoj agresiji i pretnji".

Ona je u intervjuu za nemački časopis "Špigl" ocenila da je verovatnoća napada Rusije na njenu zemlju "značajna", a takođe je izrazila spremnost na odbranu u slučaju ruske vojne "invazije". Dalija Gribauskajte je govorila o potrebi da se "psihički, politički, tehnološki, srcem i dušom" spremaju za takav razvoj događaja.


Komentar: Lajanje u prazno, Rusija ne predstavlja nikakvu prijetnju za baltičke zemlje.


Ona je takođe zapazila vojnu superiornost Rusije, naglašavajući da su Litvanci spremni da brane svoju zemlju od svakog neprijatelja, a zapadne države je pozvala da trezveno procenjuju mogućnosti Rusije, da prestanu da je potcenjuju i da se prema njoj odnose previše "blago".
Ruski eksperti ocenjuju da takve izjave ne nose samo rusofobski karakter, već imaju i cilj da podstiču konflikte i dalju eskalaciju tenzija.
Treba se setiti da nijedan ruski političar nikada nije govorio o osvajanju Vilnjusa, Rige ili Talina - o tome govore samo lideri i političari tih zemalja, ističu politikolozi.

"Da nije takvih izjava, mnogi bi već zaboravili na postojanje takvih zemalja kao što su Litvanija, Letonija i Estonija. One ništa ne doprinose Evropskoj uniji, nego su samo potrošači. Za dve godine završava se još jedan sedmogodišnji period i EU treba da odobri novi budžet. Sada, kada je ponovo pokrenuto pitanje budžeta, velika je verovatnoća da će biti razmotren program finansiranja zemalja Istočne Evrope. Međutim, praksa u kojoj jake ekonomije slivaju novac u kasu EU kako bi podržali slabije ekonomije, mogla bi da se promeni. Otuda ta ponovna aktivizacija rusofobije ne samo u baltičkim zemljama, nego i u Poljskoj. Oni se plaše da će ostati bez donacija EU i da će morati sami da zarađuju", rekao je za Sputnjik ruski politikolog Igor Šatrov.

Politikolog ocenjuje da je za baltičke političke elite rusofobija "politički kapital", koji im omogućava da dobiju dodatna sredstva od Zapada, navodno za očuvanje bezbednosti, zaštitu granica i stabilnost.
"Baltičke zemlje nisu naučile same da zarađuju, zato što je tokom godina članstva u EU došlo do masovnog odliva stanovništva, a proizvodni kapaciteti su uništeni. Shodno tome, te zemlje su umesto jačanja ekonomije dobile potpunu zavisnost od donacija iz Brisela. Koristeći rusofobiju kao robu, te zemlje računaju da će zadržati nekakvu stabilnost. Zbog toga baltičke države sa zadovoljstvom ustupaju svoju teritoriju za raspoređivanje NATO trupa i zbog toga uvek postoje izjave o navodnoj ruskoj pretnji", kaže Šatrov.
Dalija Gribauskajte, koja je na čelu zemlje od 2009. godine, poznata je po svojim antiruskim stavovima. Ona je i ranije optuživala Moskvu da sprema agresiju na baltičke zemlje i zemlje Zapada, mada je krajem prošle godine davala izjave i da "sa Rusijom treba sarađivati, a ne ratovati".

Moskva je više puta naglašavala da nema nikakve ofanzivne planove, a naoružanje u blizini granica zemlje postavlja se isključivo u odbrambene svrhe.
"Dalija Gribauskajte u svakoj situaciji, sa razlogom ili bez razloga, u svakom susretu sa novinarima koristi priliku da govori o navodnoj ruskoj pretnji. To zvuči smešno, tim pre što Litvanija ima mnoge druge brige i probleme. Ali, sudeći po tome što te reči izgovara predsednica zemlje, ta država izgleda da nema drugih briga, osim da se sprema za rat sa Rusijom. Da nije tužno, bilo bi smešno", navodi Šatrov.
Ruski politikolozi takođe podsećaju da se u poslednje tri-četiri godine antiruska histerija aktivno širi baltičkim zemljama, a da tamošnji političari konstantno pokušavaju da ubede svoj narod da treba očekivati agresiju sa Istoka, odnosno od strane Rusije. Međutim, analitičari zaključuju da nema nikakvih preduslova za početak oružanog sukoba i da se sva pitanja rešavaju mirno.