"Vladimir Putin ima snažne saveznike i nadaren je igrač pokera koji zna kako blefirati s lošijim kartama", piše Holger Zschäpitz, glavni urednik odjela za financije njemačkog lista.
Računajući nominalni BDP, Rusija je od 2014. u ekonomskom smislu pala iza nekih gospodarstava, ali je ruski predsjednik svoju zemlju vratio na političku pozornicu svijeta.
Njegov strateški dar nije otkriven 16. srpnja, tijekom njegova susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ipak, tijekom summita u Helsinkiju, Putin je igrao samouvjereno, predstavivši sebe kao novog partnera, ali pod jednakim uvjetima, iako je američko gospodarstvo dvanaest puta veće od ruskog. Do nedavno je ta razlika bila manja i američka ekonomija je bila veća osam puta od ruske.
No, sada barem znamo da Rusija nikako nije partner na kojeg se SAD mogu bezuvjetno osloniti, a Trump nije državnik kojem Putin vjeruje.
Usprkos lijepim riječima, koje je Trump dijelom pobio po povratku u SAD, zaključci se, prije svega, mogu izvući iz najnovijih podataka američkog Ministarstva financija. Moskva se riješila gotovo svih svojih američkih državnih obveznica. Kremlj je prodao 69 posto američkih obveznica samo u svibnju, a kupili su ih profesionalni ulagači.
Podsjetimo, drastičan rez u svibnju je uslijedio nakon što je gotovo polovica američkih obveznica u ruskim rezervama prodana u travnju.
U roku od dva mjeseca, Vladimir Putin, rusko Ministarstvo financija i guvernerka Središnje banke Rusije Elvira Nabiullina su likvidirali 81,1 milijardu dolara američkih obveznica, koje praktično podržavaju američku nacionalnu valutu.
To se sigurno odrazilo na tržišta. Prinosi na desetogodišnje američke obveznice su porasle u dva mjeseca s 2,7 na 3,1 posto, a oštar rast je među stručnjacima izazvao iznenađenje. Sada je jasno tko stoji iza svega: Vladimir Putin.
Ruski fond američkih državnih obveznica danas iznosi zaista skromnih 14,9 milijardi dolara i Rusija je ispala s popisa glavnih američkih vjerovnika. Na tom su popisu samo zemlje koji drže američke državne obveznice ili trezorske zapise vrijedne više od 30 milijardi dolara.
Strateški plan Moskve
"U tako tešku nesreću je teško vjerovati. Isprva sam pomislio na statističku pogrešku", kaže Robert Sinche, strateg u brokerskoj kući Amherst Pierpont Securities.
"Ali iza drastične prodaje se najvjerojatnije kriju politički motivi. Putin želi zemlju učiniti manje ovisnom o dolaru i drukčije ulagati u devizne rezerve zemlje", dodao je Robert Sinche.
Zapravo, vjerojatno iza prodaje američkih državnih obveznica postoji strateški plan Moskve. Ekonomski, prodaja bi bila sve samo ne racionalna. Cijene nafte su već godinu dana u porastu.
Od lipnja 2017. cijena nafte je porasla za više od 50 posto. Istovremeno su ruske devizne rezerve porasle do vrijednosti od nešto manje od 460 milijardi dolara, ako ih prikazujemo u američkoj valuti. Rusija je najveći svjetski proizvođač nafte s dnevnom proizvodnjom od više od jedanaest milijuna barela
No, tajming prodaje obveznica ukazuje na političke motive. Washington je u travnju neočekivano nametnuo sankcije ruskoj kompaniji Rusal i izvršio veliki udarac na ruskog diva u proizvodnji aluminija. Kompanije je toliko moćna da nije propala, ali više ne može prodati svoj aluminij diljem svijeta.
Vladimiru Putinu se htjelo pokazati koliko je ranjivo njegovo gospodarstva i koliko ruske tvrtke ovise o milosti Amerikanaca.
"Amerika dolar koristi kao oružje", kaže Charles Gave, strateg u neovisnoj analitičkoj tvrtki GK Research.
Sve globalne transakcije koje se provode u Sjedinjenim Državama mogu biti zabranjene jednim potpisom u Bijeloj kući. No, prodaje američkih obveznica nisu prvi dokaz da Moskva želi steći punu neovisnost o Sjedinjenim Državama.
Posljednjih godina je Središnja banka Rusije kontinuirano povećavala zalihe zlata, koje je u proteklih deset godina učetverostručila. Trenutno u trezorima ima impresivnu količinu od 1890 tona fizičkog zlata.
Zlato je vrijednost bez državljanstva
Za razliku od dolara, zlato je vrijednost bez državljanstva. Ovdje nijedne vlasti nemaju što reći i pitati se zašto plemeniti metal također koriste "autoritarni vladari".
No čak i puno manji "autokrati" su sve manje voljni slušati američki dolarski diktat.
U sljedećoj fazi gospodarskog rata Amerika će se naći u situaciji da će joj se ograničiti dostupnost dolarima, što će imati velike posljedice na ostatak svijeta.
Danas se globalni financijski sustav u velikoj mjeri još uvijek temelji na američkoj valuti. Većina novčanih tijekova se izračunava i provodi dolarima. Na svakoj točki tog lanca Washington može staviti veto i eliminirati "nepoželjne" igrače. Ova je prijetnja toliko moćna da nitko ne želi sukob s Amerikancima. Čak i danas, ako trebate kupiti naftu, trebate novac i na neki način ovisite o milosti Amerike. To se vidi u primjeni jednostranih sankcija protiv Irana.
Mnogi vjeruju da nema alternative dominaciji dolara, a takvih je naviše u Europi. Euro stvarno ne može ugroziti američku poziciju. Američki udio u svjetskim deviznim rezervama se od uvođenja eura sa 72 posto smanjio na 62,5 posto i zajednička europska valuta donosi nije nanijela veliki udarac sustavu iz Bretton Woodsa.
Čini se da Putin koristi svoje petrodolare za promjenu financijskog poretka.
"Putin je najavio da želi diverzificirati svoju državnu riznicu", kaže Robert Sinche iz brokerske kuće Amherst Pierpont Securities.
Kina također sudjeluje u ovom procesu
Putin ima snažne saveznike. Kina ne samo da sudjeluje u dedolarizaciji svijeta, nego je upravo Peking pokrenuo ovaj proces početkom 2014. i želi se osloboditi dolara. Na Šangajskoj burzi se od ove godine ugovori za naftu sklapaju u juanima.
Međutim, Peking još uvijek drži ogromne količine američkog duga. U svibnju je Kina priopćila kako drži 1200 milijardi dolara u vrijednosnim papirima američke vlade, što je gotovo jedna petina svih američkih vrijednosnih papira koje drže stranci.
Vlasti u Pekingu nisu naivne i ove obveznice mogu koristiti kao neku vrstu pregovaračkog uloga u trgovinskom ratu. S udjelom od 1200 milijardi dolara američkih obveznica, Kina ima stvarnu moć i ne mora blefirati.
No, vraćajući se Rusiji, čak i kada je udio američkih obveznica u ruskim rezervama bio najveći, radilo se o 176 milijardi dolara američkih obveznica. Ovih preostalih 14,9 milijardi se gotovo i ne računaju kao važan dio ukupnih rezervi koje su se oporavile i narasle do vrijednosti od skoro 460 milijardi dolara.
Poruka Washingtonu od strane Kremlja i financijskih vlasti Rusije je više nego jasna. Zemlja ne želi ovisiti o dolaru, ne želi podržavati američku valutu, a je li ovo bio dobar ili loš "blef" Vladimira Putina, pokazat će vrijeme.
Komentar: Kako je Putin napravio Rusiju opet velikom