© Sputnik / Konstantin ChalabovSoči, Rusija
U ruskom gradu Sočiju su jučer počeli pregovori takozvanog "Formata iz Astane", visokih izaslanika Rusije, Irana i Turske, na kojem će se razgovarati o sljedećim koracima za okončanje sirijske krize.
Rusku delegaciju vodi posebni izaslanik predsjednika za Siriju, Aleksandar Lavrentijev i zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin, koji su jučer u Sočiju održali konzultacije s posebnim izaslanikom Ujedinjenih naroda za Siriju, Staffanom de Misturom.
U dva dana sastanka će pregovarati jamci prekida vatre u Siriji - Rusija, Iran i Turska. Iransku i tursku stranu zastupaju zamjenici ministara vanjskih poslova Hosein Jaberi Ansari i Sedat Onal.
Službeni red glavnih tema razgovora je formiranje Ustavnog odbora Sirije i njegovih ogranaka u zonama deeskalacije sukoba, povratak izbjeglica i ostale humanitarne pitanja, uključujući razmjenu zarobljenika i osoba koje su ostale zadržane od strana u sukobu.
Stručne konzultacije su se održale jučer, a za danas je zakazan plenarni sastanak svih predstavnika uključenih u proces i visokih dužnosnika Rusije, Irana i Turske. Uz posebnog izaslanika Ujedinjenih naroda za Siriju, Staffana de Misturu, kao promatrači su u Sočiju prisutni i delegati iz Jordana, zemlje koja mora riješiti problem povratka sirijskih civila iz šatorskih izbjegličkih kampova u njihove domove na oslobođenim područjima.
U Soči je pozvan i visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice Filippo Grandi. Američki diplomati su se radije suzdržali od sudjelovanja na forumu.
Službeni Damask zastupa veleposlanik zemlje u Ujedinjenim narodima, dr. Bashar Al-Jaafari, a "Sirijski pregovarački odbor", koji predstavlja takozvanu "naoružanu oporbu", zastupa Ahmed Toma.
"Sudionici sastanka će razmijeniti stavove o pokretanju unutarsirijskih pregovora na temelju rezolucije 2254 Vijeća sigurnosti, uzimajući u obzir odluke Kongresa sirijskog nacionalnog dijaloga iz Sočija. Nastavit će se raspravljati o daljnjim koracima za što skoriji početak rada Ustavnog odbora kao važnog elementa u promicanju političkog rješenja sirijske krize", prethodno je priopćilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
"Prethodnih devet susreta ovog formata je održano u Astani, glavnom gradu Kazahstana, a odluka da se deseti krug održi u Sočiju je donesena zbog želje da se da nova dimenzija procesu iz Astane i fokus prebaci na političku i humanitarnu komponentu krize u Siriji", rekao je Aleksandar Lavrentijev,
Na ovom skupu je zakazan i četvrti sastanak radne skupine Damaska i predstavnika "oporbe" zadužene za puštanje zatočenika i taoca, prijenos tijela mrtvih i traženje nestalih.
Podsjetimo, nakon završetka devetog kruga u svibnju u Astani, Staffan de Mistura je 18. i 19 lipnja u Ženevi održao pregovore sa zemljama jamcima primirja, a tjedan dana kasnije se susreo s takozvanom "malom skupinom" koju čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Saudijska Arabija i Jordan. Glavna tema bila je sastavljanje popisa kandidata za novoutemeljeni Ustavni odbor.
Ta bi se struktura, zajedno s De Misturom, trebala baviti pripremom prijedloga za izradu novog temeljnog dokumenta zemlje. Ustavni odbor bi trebalo činiti 150 kandidata, od kojih bi njih 100 predstavljali vladu i unutarnju umjerenu opoziciju, a 50 kandidata bi bilo iz inozemne opozicije. Staffan de Mistura je ranije izjavio da buduće savjetodavno tijelo ne bi uključivalo više od 50 ljudi.
Službeni Damask je odavno predao svoju listu kandidata posebnom izaslaniku. Predstavnici nekoliko oporbenih skupina, koji su ranije sudjelovali na kongresu u Sočiju, poslali su u lipnju svoju verzije dokumenta. Popis će uključivati delegate iz civilnog društva - žene, plemenske predstavnike i nezavisne kandidate. Prema riječima Lavrentijeva, u Ustavnom odboru će u svakom slučaju biti i Kurda.
Oporbeni "Sirijski pregovarački odbor" je 24. srpnja konačno usvojio popis od 50 delegata. Na popisu je većina koji pripadaju skupini bolje poznatoj kao platforma iz Rijada, ali uključuje i predstavnike oporbenih platformi osnovanih u Moskvi i Kairu.
Susret "Formata iz Astane" u Sočiju održat će se u pozadini aktivnih napora ruske diplomacije provedenih tijekom prošlog tjedna. Ključno pitanje skupa u Sočiju je pitanje poslijeratnog uređenja Sirijske Arapske Republike, posebice povratka izbjeglica u njihove domove.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i načelnik Glavnog stožera ruske vojske, general Valerij Gerasimov su ranije posjetili Izrael, a potom putovali za Europu.
General Gerasimov je potvrdio kako je u Izraelu glavna tema rasprave bila situacija u jugu Sirije i prisustvo proiranskih oružanih snaga na granicama okupiranog Golana i židovske države. Nijedna od strana u pregovorima nije otkrila detalje razgovora, ali prema neslužbenim podacima je Izrael insistirao na povlačenje proiranskih milicija što dalje od svojih granica.
Ovo je pitanje postalo posebno važno zbog nedavnih pobjeda sirijske vojske na jugozapadu zemlje, gdje su, osim nekoliko kilometara koje još drži ISIL, oslobođena sva područja koja su bila pod kontrolom islamističkih skupina, a koja graniče sa susjednom Golanskom visoravni koju pod okupacijom drži Izrael.
O načinu rješenja sirijske krize Lavrov i Gerasimov su razgovarali 24. srpnja i s čelnicima Njemačke i Francuske, kancelarkom Angelom Merkel i Emmanuelom Macronom.
U ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, su sada naglasak stavili na pitanje povratka sirijskih izbjeglica. Moskva i Damask su organizirali povratak ljudi koji su od ratnog vihora pobjegli u susjedni Libanon. Masovni povratak Sirijaca je počeo ovog tjedna i ljudi se vraćaju u oslobođena područja koja su ranije držali islamistički teroristi povezani s Al-Qaedom i ISIL.
Ova tema je bila i dio razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog čelnika Donalda Trumpa 16. srpnja u Helsinkiju.
Pripreme za pregovore u Sočiju su Aleksandar Lavrentijev i Sergej Veršinin očito organizirali tijekom puta na Bliski istok, kada su 26. i 27. srpnja posjetili Siriju, gdje ih je primio predsjednik zemlje Bashar Al-Assad, a potom su bili u Jordanu, Libanonu i Turskoj.
U Damasku su Lavrentijev i Veršinin potvrdili predanost Rusije da se nastavi borba protiv terorizma, a Ankara je razmotrila pitanja održavanja prekida vatre u zonama deeskalacije sukoba, prije svega u Idlibu. Za Jordan i Libanon je prioritetno pitanje bilo povratak izbjeglica. Naglasak ruske diplomacije na ovo pitanje u posljednjih nekoliko tjedana može biti znak radikalne promjene situacije u razvoju sirijskog sukoba.
Što će biti s Idlibom?
Iako je turski predsjednik Erdogan na povratku sa summita skupine BRICS u Južnoj Africi novinarima izjavio kako turska vojska ima brojne punktove na liniji razdvajanja u Idlibu i neće dozvoliti kampanju sirijske vojske, čini se da će Ankara malo toga moći učiniti ako do kampanje ipak dođe, a postoje naznake da se prije vojnog dijela posla Damask i Rusije žele pobrinuti za civile, dok Turska osigurava njihov prelazak na vladin teritorij.
Unatoč čvrstom stavu Erdogana, jasno je da je njegov glavni cilj onemogućiti stvaranje kurdskog entiteta na južnim granicama Turske i pobrinuti se za turkomansku manjinu na sjeveru Sirije. Što se tiče ostalih islamističkih skupna koje su se okupile u Idlibu, Erdogan će ih koristiti dok su mu potrebne i može ih se odreći u bilo kojem trenutku, kada procjeni da je to bolje za Tursku.
U Sočiju će se sigurno raspravljati o vjerojatnoj operaciji sirijske vojske u pokrajini Idlib, što su za ruske medije potvrdili izvori upoznati s razgovorima predstavnika Rusije, Turske i Irana.
"Na dnevnom redu je pitanje hoće li se operacija u Idlibu provesti prije kraja ljetne kampanje ili poslije", rekao je izvor, prenosi ruska Savezna novinska agencija (FAN).
Izvor je također podsjetio da su vojne akcije za istočni Aleppo 2016. također započele oko sredine ljeta. Sugovornik je izjavio "kako još ima vremena".
Podsjetimo, Idlib je ostao jedino veliko uporište takozvane oporbe na teritoriju Sirije, ali se tamo sklonilo tisuće terorista Al-Nusra Fronta i njihovih saveznika, za koje Turska ne može dati nikakva jamstva, baš kao što SAD i Jordan na jugu zemlje nisu mogli jamčiti zaštitu sirijskoj Al-Qaedi i ISIL-u.
Prema Moskvi i Damasku, značajan broj militanata okupljenih u regiji su teroristi "Islamske države" i Al-Nusra Fronta i protiv njih se planira pokrenuti velika vojna operacija. Nije isključeno i da se kampanji na kraju pridruže i manje skupine takozvane slobodne Sirijske vojske i proturski militanti, koji su ionako u sukobu s ove dvije velike terorističke organizacije.
Civili napuštaju Idlib kroz koridor otvoren od strane ruske vojske
Područje kod Abu Duhura gdje je otvoren koridor za prihvat ljudi iz Idliba
"Surađujemo s guvernerom pokrajine i uspostavili smo povjerenstvo koje se bavi povratkom izbjeglica i ovjerom dokumenata. Puno ljudi je tijekom borbi ostalo bez osobnih isprava i dokumenata o imovini", rekao je voditelj Centra za prijem i raspoređivanje izbjeglica u pokrajini Aleppo, Oleg Demjanenko, prenosi Tass.
Dodao je da se sve osobe koje dolaze iz Idliba provjeravaju i protiv onih koji imaju problema sa zakonom se provode potrebne mjere. Prije prolaska kroz humanitarni koridor se svi pažljivo provjere, kako ne bi nosili oružje i eksploziv.
"Bilo je slučajeva kada smo u ljudi pronašli metalne predmete skrivene u vrećama. Pokušali su izvući noževe, čak i vatreno oružje", izjavio je sirijski vojnik Khudam Tanker, koji pregledava pridošlice. Međutim, takvi su slučajevi rijetki i ljudi uglavnom nose osobne stvari, kućne ljubimce i sa sobom vode goveda.
Sve koji prođu kroz humanitarni koridor kasnije pregledavaju ruski vojni liječnici, koji tvrde kako gotovo svatko ima zdravstvenih problema.
"Većina bolesti su patologije kože i bolesti dišnog sustava. Sada smo već pregledali djecu, kao i majke. Dali smo im sve potrebne preporuke za liječenje, a djeci smo dali i lijekove za prvi put, rekao je Aleksej Pikulev, viši dužnosnik medicinskog odjela ruskog Centra za pomirenje zaraćenih strana u Siriji.
Svi koji dođu u Abu Duhur dobiju tople obroke i ostale potrepštine.
Pokrajinu Idlib su taroristi zauzeli u proljeće 2015. godine. Prema uvjetima sporazuma pomirenja zaraćenih strana, kojem je jamac i Turska, humanitarne koridore su koristili i teroristi koji su se odbili predati u Aleppu, Homsu i Istočnoj Gouti. Sada u Idlib odlaze i pripadnici terorističkih skupina iz pokrajina Dara'a i Quneitra, ali je dobra vijest da kroz koridor kod Abu Duhura na vladinu stranu prelaze civili.
Naime, 26. srpnja, dakle, odmah nakon razgovora s Aleksandarom Lavrentijevom i zamjenikom ministra vanjskih poslova Sergejom Veršininom, u intervjuu za ruske medije je sirijski predsjednik Bashar Al-Assad je rekao da pokrajina Idlib, ali i druga mjesta, postaju prioritetno područje djelovanja sirijske vojske, kojoj je zadaća očistiti zemlju od terorista.
Komentari čitatelja
na naše novosti