Vijest je objavljena na službenoj stranici predsjednika Ruske Federacije. Kao što je navedeno, potpisat će se niz važnih međuvladinih dokumenata.
Očekuje se da će predsjednici Azerbejdžana, Irana, Kazahstana, Rusije i Turkmenistana ispitati ključne aspekte suradnje u Kaspijskom moru u različitim područjima kako bi razmotrili napredak u provedbi odluka donesenih na prethodnim sastancima šefova država "Kaspijske petorke".
"Središnji događaj summita bit će potpisivanje Konvencije o pravnom statusu Kaspijskog mora, na kojoj se radi od 1996. Osim toga, tijekom sastanka će biti potpisano niz posebnih međudržavnih ugovora", piše na službenoj stranici Kremlja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u okviru sastanka sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti naglasio važnost okončanja dugogodišnjeg rada na rješavanju pravnog statusa Kaspijskog mora.
U skladu s Konvencijom o pravnom statusu Kaspijskog mora, čije su detalje prethodno naveli neki ruski dužnosnici, kao, na primjer, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin, područje Kaspijskog mora će biti podijeljenu na unutarnje i teritorijalne vode, ribolovne zone, te na zajednički pomorski prostor.
Dno i unutrašnjost Kaspijskog mora će također biti razgraničeni na posebne sektore, definirat će se i granice zračnog prostora nad Kaspijskim morem.
Ključna stavka Konvencije o pravnom statusu Kaspijskog mora je da se ovim međunarodnim obvezujućim dokumentom u Kaspijskom moru zabranjuje prisutnost bilo čijih vojnih snaga, osim država Azerbejdžana, Irana, Kazahstana, Rusije i Turkmenistana.
Ova točka će zaustaviti medijska nagađanja i špekulacije o navodnoj odluci Nursultana Nazarbajeva da kazahstanske luke Aktau i Kuryk za tranzit specijalnih tereta NATO pakta u Afganistan, nakon čega su ove luke odmah pretvorene u "vlasništvo Pentagona".
Naime, nakon što je Rusija otkazala logističke usluge NATO paktu i odlučile da prestane iznajmljivati svoje teretne zrakoplove zapadnim zemljama u vojne svrhe, američka vojska i saveznici su se našli u problemima, prije svega zbog slanja vojne opreme i ljudstva u Afganistan. Washington se ranije ove godine s molbom za pomoć obratio Kazahstanu, koji je ratificirao sporazum s američkom stranom o korištenju kazahstanskih luka s kojima bi se služila američka vojska za prijevoz tereta u Afganistan.
Neki su otišli toliko daleko da su počeli govoriti o izgradnji pravih američkih vojnih baza u Kaspijskom moru, što se na kraju pokazalo kao obično medijsko nagađanje.
Kazahstanski vođa Nursultan Nazarbajev je komentirao ovo pitanje i izjavio je kako će se na summitu "Kaspijske petorke" 12. kolovoza donijeti "povijesna odluka".
Nazarbajev je rekao je da su pregovori proteklih 20 godina bili veoma teški, jer su se morali uskladiti stavovi u cilju rješavanja svih pitanja vezanih za zajednički rad pet zemalja koje izlaze na Kaspijsko more.
"Ta pitanja uključuju transport, resurse u Kaspijskom moru, kao i očuvanje morskih bioloških resursa, trgovinu i suradnju u ovoj regiji", rekao je Nazarbajev.
"Mislim da su sva pitanja koordinirana i očekujemo povijesnu odluku. Ovo je vrlo važan trenutak za sve nas", rekao je predsjednik Nazarbajev.
U međuvremenu je kazahstanski ministar vanjskih poslova Kairat Abdurahmanov izjavio je kako u Kaspijskom neće biti raspoređivanja američkih vojnih baza.
Istaknuo je kako su o tome pisali "neki predstavnici ruskih medija i stručnih krugova, koji nisu upoznati s činjenicama o stvarnoj situaciji u vezi tranzita američkih nevojnih tereta kroz područje Kazahstana".
"U ovom slučaju govorimo o komercijalnom željezničkom prometu neubojite opreme koja je potrebna potpori međunarodne zajednice vladi Afganistana", rekao je kazahstanski ministar Kairat Abdurahmanov.
Potvrdio je i da je načelo neprisutnosti oružanih snaga u Kaspijskom moru onih zemalja koje ne pripadaju obalnim državama sadržano u konvenciji koja očekuje potpisivanje, danas, 12. kolovoza u Aktau.
Komentar: Lideri pet zemalja - Rusije, Azerbejdžana, Irana, Kazahstana i Turkmenistana - potpisali su u nedelju Konvenciju o pravnom statusu Kaspijskog mora, na kojoj je rađeno duže od 20 godina.