Turska i Njemačka slijede primjer Rusije, smanjuju investicije u američki $
Rusija je iz svojih rezervi gotovo u potpunosti uklonila obveznice američke vlade. Za dva mjeseca Moskva je prodala ogromnu količinu obveznica u vrijednosti od 81 milijarde dolara. Trenutno od rezervi vrijednih ukupno 458 milijardi dolara u američkih državnim obveznicama ima portfelj od samo 14,9 milijardi dolara. Ostalo je u obveznicama Kine, vrijednosnim papirima eurozone, zlatu i dio u rubljama.

Guvernerka Središnje banke Rusije, Elvira Nabiullina, objasnila da je smanjenje ulaganja u američke državne obveznice rezultat sustavne procjene svih vrsta rizika. U isto vrijeme Rusija sustavno povećava rezerve u zlatu.

Globalni geopolitički sukobi izazvani od strane Sjedinjenih Država već su prisilili neke zemlje da slijede primjer Kremlja.

Turska je smanjila svoje investicije u američke vrijednosne papire gotovo dva puta. Od oko 62 milijarde dolara u studenom je Narodna banka Turske u svibnju zadržala 32,6 milijardi dolara, nakon čega je eskalirao sukob s Washingtonom, navodno zbog uhićenja američkog pastora Andrewa Brunsona, optuženog da je s pokretom Fethullaha Güllena i njegovim pristašama sudjelovao u organiziranju propalog državnog udara u Turskoj u ljeto 2016.

Naravno da je sudbina Brunsona samo izgovor za pokretanje valutnog i diplomatskog rata protiv Turske. Jasno je da se iza svega kriju mnogo veći interesi, posebice od kada je FED odbio kupovati vrijednosne papire američke vlade.

U Europskoj uniji je Njemačka je smanjila svoje investicije u američki dolar s 86 milijardi dolara u travnju na 78,3 milijarde dolara u svibnju. Pad nije velik, ali se Washington boji lančane reakcije koja bi uzrokovala pravi potres u državnim financijama Sjedinjenih Država.

Ove aktivnosti jasno pokazuju da je svijet već donio svoju odluku o sudbini američke valute. To nije teško primijetiti u njemačkim medijima, koji nikada nisu bili toliko kritično prema svom savezniku s one strane Atlantika kao sad.

Kina je zadržala otprilike istu količinu obveznica, ali je na tržištu prodala veliki dio onih s manjim prinosom i za isti novac kupila one na koje američka vlada mora plaćati veće kamate.

U Americi se pojavila zabrinutost koja bi se mogla proširiti na cijelo tržište, potencijalno povećavajući troškove zaduživanja američke vlade. To se još nije dogodilo, a neki američki analitičari tvrde da bi potražnja za obveznicama u zemlji i inozemstvu trebala ostati snažna "zbog nedostatka alternativa". Drugi kažu da je tržište već postalo manje likvidno.

"U iskustava u prošlosti, teško je obavljati transakcije čak i na najlikvidnijem tržištu na svijetu", izjavio je veteran transakcija Gregory Peters, glavni menadžer portfelja u PGIM Fixed Income, koja upravljanja imovinom kuće Prudential Financial.

Zanimljivo da je Saudijska Arabija prodala 20 milijardi dolara američkog duga od siječnja ove godine, 25 milijardi dolara Belgija, dok su ostale zemlje nositelji američkog duga u manjoj ili većoj mjeri na istim iznosima.

No, problem za Washington je što nema promjena u smislu povećanje kupnje nekada sigurnog američkog duga, za kojeg, kao što smo rekli, neki kažu da "nema alternative".

Market Watch / US Treasury