Moskva se ne može uplitati u ukrajinske izbore, odluku o predsjedniku donosi samo Washington

Saša F.
logicno.com
Sub, 25 Kol 2018 00:00 UTC

Julija Timošenko i Petar Porošenko

Nakon što je ranije ovog tjedna u okupiranom Jeruzalemu podnio izvješće izraelskom premijeru o mjerama koje SAD poduzimaju protiv Irana, savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, John Bolton, putovao je u Ženevu, gdje se sastao se s čelnikom ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost,a onda je letio za Kijev kako bi jučer sudjelovao na proslavi dana neovisnosti Ukrajine.

John Bolton je u petak rekao kako američke sankcije protiv Rusije ostaju na snazi sve dok Moskva ne promijeni svoje ponašanje.

Bolton je pohvalio Ukrajinu zbog napora koje ulaže da postane punopravna članica NATO pakta, ali je napomenuo da ima još jako puno posla.

U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom, Bolton je naglasio kako bi ukrajinska vlada trebala potražiti alternative plinu kojeg kupuje iz Rusije i pritom naglasio kako bi Kijev trebao razmotriti poziv američkim kompanijama koje bi istraživale plin u Ukrajini.

Gostujući u Kijevu, Bolton je ukrajinskom predsjedniku Petru Porošenku rekao da se Moskva ne bi smjela miješati u ukrajinske predsjedničke izbore sljedeće godine.

Ovo je vrlo zanimljiv detalj, obzirom da se za ukrajinskog predsjednika ili predsjednicu, gdje se kao najsnažniji kandidat nameće Julija Timošenko, uopće ne biraju Ukrajinci, već State Department. Tako je bilo i sa sastavom ove vlade i raznim mjesta u državnoj administraciji, kada su kadrovsku križaljku popunili bivša pomoćnica američkog državnog tajnika Victoria Nuland i bivši američki veleposlanik u Ukrajini Geoffrey Pyatt.

Situacija je prilično jasna. Pobjednik predsjedničkih izbora u Ukrajini 2019. godine neće biti određen voljom ukrajinskog naroda, već odlukom američkog State Departmenta.

Govoreći o predstojećim izborima u intervjuu za ukrajinsku televiziju "112", Georgij Tuka, zamjenik ukrajinskog ministra za poslove takozvanih "okupiranih područja", izrazio je svoje mišljenje o raspoloženju u nekim krajevima Ukrajine, gdje bi, po njegovu mišljenju, "mogli izbiti neredi koji bi dovelo do odvajanja tih područja od Ukrajine".

Pisac i publicist Nikolaj Starikov tvrdi kako takav je ishod teško očekivati i da ne vjeruje u mogućnost pobune lokalnih ukrajinskih političkih elita nakon predsjedničkih izbora u Ukrajini, podsjetivši da su događaji u zimi 2013. -2014. imali druge korijene i razvijali su se u drugačijim okolnostima.

"Nijedna regionalna elita se neće usuditi započeti nešto slično onome što je bilo na Maidanu 2014. godine. Moramo shvatiti da pobjednik na predsjedničkim izborima neće biti određen voljom ukrajinskog naroda, već odlukom američkog State Departmenta, a svatko tko pokuša osporiti ovu odluku naći će se u kategoriji izopćenika i bit će osuđen kao zločinac. Tako korumpirane ukrajinske elite neće nestati", navodi Starikov.

"Riječi zamjenika ukrajinskog ministra "mogućim neredima" nakon izbora treba uzeti kao dio predizborne PR politike, naglasio je publicist", dodajući kako gotovo sve izjave ukrajinskih političara u ovom trenutku treba uzeti u kontekstu početka borbe za mjesto predsjednika.

Tko će biti predsjednik, teško je reći, Najbolji rejting trenutno ima Julija Timošenko, za koju bi, prema anketi koju je proveo GfK Ukrajine, glasalo 23,1% birača koji će doći na birališta. Porošenko ima podršku jedva 9% birača, ali postoji mnoštvo kandidata koji će u prvom krugu dobiti nekoliko postotaka glasova i ovakav sustav daje velike mogućnosti za manipulaciju. Iako Julija Timošenko trenutno ima dvostruko bolji rejting od Anatolija Gricenka ili Olega Ljaška, ovako rasuto biračko tijelo američkom veleposlanstvu u Kijevu daje odriješene ruke za odabir kandidata koji će pobijediti u drugom krugu.

Julija Timošenko 2014. nije bila "podobna" za bilo kakvu ozbiljniju funkciju, prije svega zbog njezinih relativno dobrih ekonomskih veza s Moskvom za vrijeme dok je obnašala dužnost premijerke. Naime, Timošenko je 2009. osobno potpisala plinske ugovore s Vladimirom Putinom, zbog kojih je kasnije završila na sudu i zatvoru. Moguće je da Washingtonu ipak treba čelnik koji ima poznanstva u Moskvi, jer je situacija s Porošenkom postala neodrživa. Ako s ovolikom prednošću ne pobijedi Julija Timošenko, znači da će SAD ostati na istom kursu u Ukrajini, ali s nekim drugim kandidatom.

Stoga je "uplitanje Rusije" u ukrajinske izbore, koje je spomenuo John Bolton, besmislica, jer je dobro poznato tko će birati novog ukrajinskog predsjednika ili predsjednicu.

Komentar: Ukrajina je od posebnog značaja za SAD. Geopolitički stručnjaka Brzezinski, je tokom 40 godina utjecao na vanjsku politiku SAD-a. On je uspostavio ideju mudžahedina u Afganistanu u borbi protiv SSSR-a, stvorio Al Qaidu, a zatim ponovio istu strategiju korištenja islamskih terorista na Balkanu, Kavkazu, Libiji i Siriji.

Brzezinski je objasnio u 1997. u svojoj knjizi, Velika šahovska ploča, da je "Ukrajina geopolitički pivot. Bez Ukrajine, Rusija prestaje biti euroazijski carstvo."

Kako bi napredovali pogrešno postavljeni geopolitički ciljevi, dužnosnici američkih i europskih vlasti isplanirali su prosvjede i kaos, te istjerali demokratski izabranog predsjednika iz zemlje. Tada, bez izbora, novi oligarsi su osobno izabrani od strane Zapada da postanu predsjednik i premijer Ukrajine.

Od državnog udara pod okriljem SAD-a u Ukrajini koristi, osim ratnih huškača, nije imao niko. Ukrajina je podijeljena na dvoje, osiromašena i zaglavljena u smrznutom građanskom ratu. Američka operacija promjene režima također je zapalila lančanu reakciju nepotrebnih neprijateljstava, histerične rusofobije i oslabljenost sankcijama. EU je izgubila više od 100 milijardi dolara u trgovini s Rusijom u posljednje četiri godine; a SAD su gurnule Rusiju duboko u kinesku orbitu. Baš kao i neokonske avanture u Iraku i Siriji, uplitanje u Ukrajinu potonut će kao još jedno katastrofalno i bezobzirno poglavlje u mračnoj povijesti američke vanjske politike.