Nove sankcije su usvojene jednoglasno, pod izgovorom da Hezbollah "sije smrt i uništenje".
"Ove kritične mjere znače nove sankcije kako bi se smanjilo financiranje Hezbollaha, organizacije koju smatramo odgovornom za smrti i uništenja", izjavio je predsjednik američkog Odbora za vanjske poslove Ed Royce.
Donji dom američkog Kongresa je razmatrao i nove sankcije protiv Irana zbog raketnog programa Teherana. Iako Iran tvrdi da su njegovi testovi isključivo obrambene prirode i da projektili nisu namijenjeni za nošenje nuklearnih bojevih glava, SAD tvrde suprotno, a svi dokazi koje je Washington predočio su oni s konferencije za novinare na kojoj je izraelski premijer Benyamin Netanyahu pokazao gomilu spisa i digitalnih zapisa, a jedini dokaz je bila fotografija stare praonice tepiha u jednoj od četvrti Teherana, kojoj je zbog dugova isključena voda i električna energija, a to je navodno objekt u kojem iranski vojni stručnjaci razvijaju nuklearni program.
Bijela kuća je ranije jasno dala do znanja da neće potvrditi nuklearni sporazum iz 2015. i da ga Teheran ne poštuje.
Sankcije protiv Irana upravo stupaju na snagu, a vjerojatno će biti proširene i bit će još oštrije u odnosu na one koje su bile na snazi prije potpisivanja nuklearnog sporazuma.
Hezbollah je u cijeloj priči samo dio mozaika, ali se čini da Washington gubi kontrolu nad situacijom. Naime, dok vojno krilo Hezbollaha igra važnu ulogu u borbi protiv terorizma od libanonske granice do cijele Sirije, političko krilo ove organizacije ima 15 zastupnika u parlamentu Libanona i zajedno sa Slobodnim patriotskim pokretom predsjednika Aouna, uz nekoliko manjih koalicijskih partnera, dio je pozicije u zemlji. Iako pet mjeseci nakon izbora predsjednik Michel Aoun još uvijek nije uspio formirati vladu, najviše zbog konkurentskih zahtjeva suparničkih stranaka za razna ministarstva, koja su libanonskom ustavu podijeljena između raznih etnoreligijskih skupina, jasno je da se bez Hezbollaha neće formirati nova vlada i premijer u ostavci Saad Hariri čini sve kako bi opstruirao politički proces u zemlji i pokušao nagovoriti predsjednika da raspiše nove izbore. Predsjednik Aoun je u nedavnom intervjuu rekao da želi jakog premijera, ne slabog Haririja, što znači da premijer u ostavci opstrukcijom stvaranja vlade ulaže uzaludne napore.
Donalda Trumpa očito ne zanima da je političko krilo Hezbollaha pobijedilo u nekim biračkim jedinicama gdje nikada nije dobio nijedan glas i gdje uopće nema libanonskih šiita. Frakcija Saada Haririja, kojeg podupiru Saudijska Arabija i SAD, izgubila je više od trećine mandata na parlamentarnim izborima, a mnogi suniti su glasali za koalicijske partnere Hezbollaha, koji je oko sebe okupio nekoliko sunitskih stranaka.
No, ako bolje pogledamo, sankcije imaju smisla i one su dio šire politike Izraela i Sjedinjenih Država na Bliskom istoku, gdje se pokušavaju oslabiti Iran, nova politička snaga u Iraku, druga po snazi i naklonjena Teheranu i na kraju Hezbollah.
Ironija je da je američki predsjednik Donald Trump sankcije Kongresa protiv Hezbollaha potvrdio govoreći na komemoraciji napada u kojima je prije 35 godina skupina "Islamski džihad" u samoubilačkom napadu na objekte zapadnih trupa u Bejrutu i ubila 241 američka marinca i 58 francuskih vojnika. U napadu dvojce bombaša samoubojica je stradalo i 6 civila.
Prethodno je iste godine proveden napad na američko veleposlanstvo u Bejrutu, kada su napadači ubili 63 osobe, mahom osoblje veleposlanstva, uključujući 17 Amerikanaca, među kojima su bili časnici CIA-e. Nakon ovih napada, za koje su SAD okrivili Iran i Hezbollah, tadašnji predsjednik Ronald Reagan je zadržao trupe u Libanonu još neko vrijeme, ali je početkom 1984. godine, zbog sve većeg sudjelovanja iranskih Quds snaga i sirijske vojske u libanonskom ratu, naredio povlačenje američkih trupa iz Libanona, što je učinila i Francuska. S vojne točke gledišta, to je bio ponižavajući poraz za američku vojsku i teško je reći da je Trump sudjelovao u "svečanosti", kako su naveli neki mediji.
"Nijedna druga grupa, osim Al-Qaide, nema više američke krvi na svojim rukama od Hezbollaha", rekao je Trump.
Zakon kojeg je potpisao Trump proširuje popis protiv onih kojima se nameću sankcije zbog poslovanja s Hezbollahom.
Trump je dodao da će zbog sankcija Hezbollah "gladovati".
"Napast ćemo, pokidati i demontirati njihove operativne i financijske mreže. Učinili smo puno, ali ima i onih koje su preostale", dodao je američki predsjednik.
Trump je također govorio o njegovim velikim planovima za glavnog sponzora Hezbollaha - Iran.
"Kad sam stupio na dužnost Iran je ciljao na Mediteran. Danas gleda kako preživjeti", rekao je Trump i dodao kako će sankcije koje će Iranu nametnuti ovog mjeseca "biti jednako dobre" kao i one od kojih je odustao predsjednik Obama, nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015. godini, ali je obećao "još više sankcija u budućnosti".
"Nećemo dopustiti glavnom sponzoru terora u svijetu da razvija najsmrtonosnije vrste oružja. To se neće dogoditi", rekao je Trump.
Hezbollahova medijska mreža Al-Manar ne pridaje posebnu pozornost Trumpovim prijetnjama. Stručnjak Ali Al-Amin piše kako u Libanonu "nema područja koja u potpunosti pripadaju Hezbollahu".
"Južna predgrađa Bejruta nisu samo Hezbollahova, pa kako će se ovdje primjenjivati sankcije?", izjavio je libanonski novinar za Arab News.
Bivši libanonski zastupnik Fares Souaid izjavio je za Arab News kako su nove sankcije dio niza američkih zabrana kojima se "Hezbollah želi pretvoriti u teret za sve Libanonce, nakon što je političko krilo pokreta dobilo veliku podršku i među ostalim etnoreligijskim zajednicama u zemlji".
SAD imaju svoje arapske saveznike u Perzijskom zaljevu i koriste ih za vršenje pritisaka na libanonske čelnike zbog njihove povezanosti s Hezbollahom, a svi zajedno dobivaju "sugestije" iz Izraela.
Izraelski čelnici su zaprijetili kako će u budućem ratu na cijeli Libanon gledati kao dio Hezbollaha.
Američka vlada je u svibnju nametnula sankcije vodstvu Hezbollaha, a iste su mjere odmah uveli Saudijska Arabija, Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar i UAE.
Hezbollah je nastao nakon invazije Libanona od strane izraelskog režima i okupacije južnih dijelova zemlje '80-ih, a trenutno predstavlja de facto vojnu silu Libanona.
Od tada je pokret pomagao nacionalnoj vojsci da se oslobode regije koje je okupirao izraelski režim i spriječio je dvije izraelske agresije, 2000. i 2006. godine.
Pokret također igra značajnu ulogu u borbi sirijske vojske protiv terorističkih skupina, uključujući ISIL i Al-Nusra Front, čime se spriječilo prelijevanje rata u Libanon, ali je istovremeno velika smetnja američkim i izraelskim planovima na Bliskom istoku i stoga je Trump odlučio "izgladnjeti" Hezbollah, iako je teško povjerovati u pozitivan učinak novih američkih sankcija protiv pokreta koji je opstao i preživio ratove, nedaće i sve druge vrste pritisaka i postao respektabilna vojna sila i nezaobilazan čimbenik u političkoj areni Libanona.
Komentar: