Dodatno, nedugo prije sastanka, Macron ne samo da je govorio o "hitnosti" izgradnje europske vojske; on je također postavio Sjedinjene Države među "neprijatelje" Europe. Ovo nije bilo prvi put da je Macron postavio Europu iznad interesa vlastite zemlje. Bilo je to, međutim, prvi put da je Sjedinjene Države stavio na popis neprijatelja Europe.
Predsjednik Trump je očito odmah shvatio da je Macronov stav bio način održavanja zabluda o njegovoj grandioznosti, kao i pokušaj dobivanja domaće političke prednosti. Trump je također očito shvatio da ne može samo tamo sjediti i prihvaćati uvrede. U nizu tweetova, Trump je podsjetio svijet da je Francuska trebala pomoć SAD-a kako bi povratila slobodu tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata, da NATO još uvijek štiti gotovo bespomoćnu Europu i da mnoge europske zemlje još uvijek ne plaćaju iznos koji je obećan za njihovu vlastitu obranu. Trump je dodao da Macron ima izrazito nisku ocjenu popularnosti (26%), i da se suočava s izuzetno visokom razinom nezaposlenosti te da je vjerojatno pokušavao skrenuti pažnju od toga.
Trump je bio u pravu. Popularnost Macrona je mjesecima bila u slobodnom padu: on je sada najnepopularniji francuski predsjednik u modernoj povijesti u ovoj fazi njegova mandata. Francusko se stanovništvo odmaknulo od njega u gomilama.
Nezaposlenost u Francuskoj nije samo na alarmantno visokoj razini (9,1%); takvo stanje traje već godinama. Broj ljudi koji žive u siromaštvu je također visok (8,8 milijuna ljudi, 14,2% stanovništva). Gospodarski rast zapravo ne postoji (0,4% u trećem tromjesečju 2018., što je povećanje od 0,2% u prethodna tri mjeseca). Prosječan dohodak (20.520 eura, ili 23.000 dolara godišnje) neodrživo je nizak. To pokazuje da polovica Francuza živi s manje od 1710 eura (1946 dolara) mjesečno. Pet milijuna ljudi preživljava s manje od 855 eura ($ 973) mjesečno.
Kada je Macron izabran u svibnju 2017., obećao je liberalizirati gospodarstvo; no, nisu poduzete nikakve značajne mjere. Unatoč nekim kozmetičkim reformama - kao što su ograničenja naknada za nepošteno otpuštanje ili malo povećana mogućnost da mala poduzeća mogu dogovoriti kratke ugovore o radu - francuski kodeks rada, još uvijek je jedan od najrigidnijih u razvijenom svijetu, vješto blokira otvaranje novih radnih mjesta. Porezno opterećenje (više od 45% BDP-a) najviše je u razvijenom svijetu. Iako su neki porezi ukinuti otkako je Macron postao predsjednik, stvoreni su mnogi novi porezi. Javni izdaci i dalje čine oko 57% BDP-a (16% iznad prosjeka zemalja OECD-a) i ne pokazuju znakove slabljenja.
Macron je također obećao, kad je izabran, da će obnoviti sigurnost. Nedostatak sigurnosti, međutim, na alarmantnoj je razini; broj nasilnih napada i silovanja stalno raste. Zone zabrane kretanja su se proširile tijekom ove godine dana i žestoko su izvan kontrole. Priljev neočekivanih ilegalnih imigranata u zemlju, nažalost, pretvorio je cijele četvrti u geta.
Komentar: Pogledajte odličan video Paul Joseph Watsona o stanju u Parizu danas: Paris is a Sh*thole (VIDEO)
Macron je u svibnju upozorio da je u mnogim predgrađima Francuska "izgubila borbu protiv trgovine drogom".
Kada je ministar unutarnjih poslova Gérard Collomb podnio ostavku 3. listopada, govorio je o "vrlo degradiranoj situaciji" i dodao da je u mnogim područjima "zakon najjačih -- trgovaca drogom i radikalnih islamista -- zamijenio mjesto Republike." On je jednostavno potvrdio zastrašujuću procjenu "nepoželjnih" komentatora kao što je Éric Zemmour, autor Le Suicide Français i Georges Bensoussan, autor Une France Soumise (Pokorna Francuska).
Neredi su česti; ukazuju na rastuću nemogućnost vlade da održava red. Štrajkovi javnog prijevoza, koji su se odvijali tijekom cijelog proljeća 2018., bili su popraćeni demonstracijama i pohlepnim pljačkama banaka i trgovina. Francuska pobjeda na Svjetskom nogometnom prvenstvu u srpnju popraćena je slavljem, što je brzo postalo put do nasilja od strane skupina koje su razbile izloge trgovina i napale policiju.
Od kad je ušao u politiku, Macronove primjedbe nisu samo otkrile prezir prema francuskom stanovništvu, nego su se također i umnožile. To nije pomoglo. Već u 2014., kada je Macron bio ministar gospodarstva, rekao je da su žene zaposlenici poduzeća u stečaju "nepismene"; u lipnju 2017., neposredno nakon što je postao predsjednik, napravio je razliku između "uspješnih i neuspješnih". Nedavno je rekao mladiću, koji je govorio o svojoj nevolji u pokušaju da pronađe posao, da se samo treba pokrenuti i "preći na drugu stranu ulice". Tijekom posjeta Danskoj, objavio je da su Francuzi bili "Gali otporni na promjene".
Jedno od rijetkih pitanja na kojem se čini da Macron želi raditi je islam. Naglasio je nekoliko puta svoju odlučnost da uspostavi "islam Francuske". Ono što nije uspio uzeti u obzir bila je zabrinutost ostatka stanovništva o ubrzanoj islamizaciji zemlje. 20. lipnja 2017., rekao je (neprecizno, na primjer ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje), "Nitko ne može vjerovati da ta (muslimanska) vjera nije kompatibilna s Republikom". Čini se, također, da nije uzimao u obzir rizike islamskog terorizma, koje on gotovo nikada ne naziva njihovim imenom. Izgleda da preferira upotrebu riječi "terorizam", bez pridjeva, i jednostavno priznaje da "postoji radikalno čitanje islama, čija načela ne poštuju religijske slogane").
Sadašnji ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner, kojeg je Macron imenovao kao zamjenu Collomba, odbacio je zabrinutost njegova prethodnika i opisao je islam kao "religiju sreće i ljubavi, poput katoličke religije".
Još jedno područje u kojem Macron djeluje neumoljivo je "borba protiv klimatskih promjena", u kojoj su automobili njegov ciljani neprijatelj. Na vozilima starijima od četiri godine, obavezne tehničke kontrole su poskupile kao i kazne za nepoštivanje novih pravila, očito u nadi da bi se mogao ukloniti sve veći broj starijih automobila. Ograničenja brzine na većini cesta spuštena su na 80 km/h, broj radara za kontrolu brzine je povećan i više desetaka tisuća vozačkih dozvola je suspendirano. Porezi na gorivo naglo su porasli (30 centa/ galon u jednoj godini). Galon bezolovnog goriva u Francuskoj sada košta više od 7 dolara.
Mala manjina Francuza koji još uvijek podržavaju Macrona nisu pogođeni tim mjerama. Ankete pokazuju da oni pripadaju bogatim slojevima društva, da žive u bogatim četvrtima i gotovo nikada ne koriste osobna vozila. Situacija je bolno različita za većinu drugih pojedinaca, posebice za zaboravljenu srednju klasu.
Nedavna odluka o povećanju poreza na gorivo bila je posljednja kap. To je potaknulo trenutni bijes. Peticija u kojoj je zatraženo da vlada poništi povećanje poreza potpisana je s gotovo milijun potpisa u dva dana. Na društvenim mrežama ljudi su razgovarali o organiziranju demonstracija diljem zemlje i predložili da prosvjednici nose žute sigurnosne jakne koje su vozači dužni držati u svojim automobilima u slučaju kvarova na cesti. Dakle, 17. studenog, stotine tisuća prosvjednika blokiralo je velike dijelove zemlje.
Vlada je ignorirala zahtjeve prosvjednika. Umjesto toga, dužnosnici su ponovili mnoge nedokazane imperative "klimatskih promjena" i potrebu uklanjanja uporabe "fosilnih goriva" - ali su odbili promijeniti smjer.
Nakon toga izabran je drugi nacionalni prosvjedni dan. Prosvjednici su 24. studenog organizirali prosvjed u Parizu. Mnogi su, čini se, odlučili unatoč vladinoj zabrani, krenuti prema Champs Elysées i nastaviti dalje prema predsjedničkoj Elysée palači.
Došlo je do sukoba, podignute su barikade i vozila su bila zapaljena. Policija je oštro odgovorila. Napali su nenasilne prosvjednike i koristili tisuće suzavaca i vodene topove, što nikada prije nisu radili u prošlosti. Iako su mnogi prosvjednici držali crvene zastave, ukazujući kako su oni iz političke ljevice, novoimenovani ministar unutarnjih poslova Castaner izjavio je da je nasilje došlo iz svadljive i buntovne "krajnje desnice". Jedan je član vlade potaknuo vatru izjednačavanjem francuskih "žutih prsluka" s njemačkim "smeđim košuljama" iz '30-ih. Macron je izjavio da bi se trebali "sramiti" oni koji pokušavaju "zastrašiti dužnosnike".
Konačno, 25. studenoga, Macron je završio priznavanjem, s vidljivim protivljenjem, patnje "radničkih klasa". Dva dana kasnije, Macron je održao svečani govor, najavljujući da će stvoriti "Visoki savjet za klimu", sastavljen od ekologa i profesionalnih političara, i da je njegov cilj bio spasiti planet i izbjeći "kraj svijeta". I dalje nije izrekao ni jednu riječ o ekonomskim žalbama koje su se izlijevale tijekom prethodnih deset dana.
© Geoffroy VAN DER HASSELT Source: AFPEmmanuel Macron, u pratnji ministra unutarnjih poslova Christophea Castanera i državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova Laurentom Nunezom, krenuo je avenijom Kléber, dan nakon nasilnih prosvjeda tijekom demonstracija "žutih prsluka" 1. prosinca.
Komentar: Ovaj raskol između elite, tj. psihopata na vlasti, i običnih ljudi postaje svima sve očitiji, i zato i imamo prosvjede poput ovih u Francuskoj.
Psihopati na vlasti: Parazit na ljudskom super-organizmu
Marine Le Pen, predsjednica desnog centra National Rally (bivša Nacionalna Front stranka, a danas glavna oporbena stranka u Francuskoj), rekla je: "Postoji malen društveni sloj koji radi samo za sebe i postoji velika većina Francuza koje je napustila vlada koji se osjećaju degradirano i odbačeno."
"Žute jakne" sada imaju podršku 84% francuskog stanovništva. Oni traže ostavku Macrona i momentalnu promjenu vlade. Oni koji govore na radiju i televiziji kažu da su Macron i vlada beznadno slijepi i gluhi.
Trenutno su "žute jakne" odlučile organizirati treći nacionalni prosvjed - danas, u subotu, 1. prosinca - s još jednim prosvjedom u Parizu i Elysée Palace. Revolt se u zemlji intenzivira i ne pokazuje znak usporavanja.
Politolog Jean-Yves Camus izjavio je da je pokret "žute jakne" sada postao pobuna milijuna ljudi koji se osjećaju ugušeni "konfiskacijskim" oporezivanjem i koji ne žele "neograničeno plaćati" za vladu koja, očigledno, "nije sposobna ograničiti potrošnju". Dodao je, "Neki ne mjere veličinu odbijanja koju demonstratori izražavaju".
Dominique Reynié, profesor na Pariškom institutu za političke studije, rekao je da "Macron i vlada nisu očekivali da će njihova porezna politika dovesti do ovoga."
Europski izbori održat će se sljedećeg svibnja 2019. Ankete pokazuju da će Le Penina stranka National Rally biti na čelu, daleko ispred stranke koju je osnovao Macron, La République En Marche! [Republika u pokretu!].
U nešto više od godinu dana, Macron, izabran u svibnju 2017., izgubio je gotovo svo povjerenje i legitimitet. On je također jedan od posljednjih europskih lidera na vlasti koji podržava Europsku uniju kakva jest.
Macron, koji je tvrdio da će poraziti "populistički" val koji se diže diljem kontinenta, također je ustvrdio da su vođe koji su poslušali ljude u obrani njihovog životnog stila bili "kuga" i "loši primjeri".
"Populistički" val sada udara Francusku; to bi moglo značiti kraj Macronovog mandata kao predsjednika.
Dr. Guy Millière, profesor na Sveučilištu u Parizu, autor je 27 knjiga o Francuskoj i Europi.
Komentar: Nedavne vijesti sada uključuju radnike hitne pomoći i vatrogasce koji se pridružuju prosvjedima:
Primjetite da u ovom sljedećem tweetu oni okreću leđa gradonačelniku, a ne Macronu.
Za više informacija o situaciji, poslušajte SOTT radio: NewsReal: Révolution Jaune? France Revolts Against Macron
Pogledajte također:
Potpora za Žute prsluke?: Vatrogasci okreću leđa izabranim dužnosnicima, a policija skinula kacige i prekinula sukobe
Thierry Meyssan: Tko posjeduje Macrona?
U Belgiji uhapšeno više od 400 Žutih prsluka