U Austriji je Narodna stranka (ÖVP) premijera u ostavci Sebastiana Kurza osvojila 34,5 posto glasova. Oporbeni socijaldemokrati dobili su 23,5 posto, a desničarska Slobodarska stranka, usprkos skandalu s objavom snimke prijedloga vođe stranke o unosnim poslovima s kćerkom navodnog ruskog oligarha, FPÖ je izgubio samo 2% glasova i dobio povjerenje 17,5 posto birača.
Komentar: U kontekstu onoga što se događa u Beču u posljednjih 10 dana, rezultat Austrije bio je bizaran: konzervativci kancelara Kurza došli su na prvo mjesto, a Slobodarska stranka vice-kancelara Strachea je treća, kao i na austrijskim nacionalnim izborima 2017. - ali obojica su u međuvremenu izbačeni iz vlasti nakon vrlo sumnjivog 'skandala'. Predsjednik Europske komisije u odlasku iz EU-a Juncker mogao bi reći da to nije ništa manje nego što zaslužuju " glupi nacionalisti zaljubljeni u svoje zemlje."
- Austrijski vice kancelar: "Vrijeme je za kraj ovih sankcija i normaliziranje političkih i gospodarskih odnosa s Rusijom" (2018.)
- Austrija istražuje prisluškivanje, upad u ured vicekancelara (2018.)
- Pomno isplanirana klopka: Igra moći i novca zbog koje je pala austrijska vlada
- Rusi moraju ostati neprijatelji!: Štrahe je prva domina - sljedeći su Salvini, Le Penova, Orban ...
Analitičari predviđaju da će Sebastian Kurz ojačati imigracijske zakone, najtalentiraniji vođa od Drugog svjetskog rata
Lega Mattea Salvinija u Italiji je dobila gotovo 34% glasova.
Najviše je odjeknula pobjeda Nacionalnog okupljanja, konzervativne desne stranke Marine Le Pen u Francuskoj, koja je osvojila 24 posto glasova, jedan postotni bod više od stranke "En Marche" predsjednika Emmanuela Macrona.
U Mađarskoj je vladajuća stranka Fidesz premijera Viktora Orbana dobila čak 53 posto glasova.
Prema posljednjim podacima, na izborima je glasalo oko 50,5 posto europskih birača, što je najveća izlaznost u posljednja dva desetljeća.
Ovogodišnji europski izbori s takvom izlaznošću na teritoriju cijele EU, uključujući Veliku Britaniju, pokazali su promjenu trenda stalnog pada izlaznosti birača u Europskoj uniji.
Što se tiče Velike Britanije, tamo je nova stranka Nigela Faragea, znakovitog imena Brexit, doslovno pomela protukandidate i nakon samo nekoliko tjedana mobilizacije uspjela dobiti 31,7% glasova.
U Njemačkoj su vodeće stranke demokršćanske i socijaldemokratske koalicije CDU/CSU i SPD pretrpjele snažne gubitke, dok je stranka Zelenih s 21,8 posto na nekim od izbora na saveznoj razini ostvarila povijesno najbolji rezultat. Njemački socijaldemokrati su s 15,4% ostvarili najgori rezultat u povijesti, a euroskeptična desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4 posto glasovašto je 3,3 posto više nego na posljednjim EU izborima, ali oko dva posto manje nego na parlamentarnim izborima 2017.
U Poljskoj je vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) s 42,4 posto glasova tijesno pobijedila Europsku koaliciju, sastavljenu od Građanske platforme koju je nekad vodio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i nekoliko lijevih stranaka koja je dobila 39 posto glasova.
U Španjolskoj su socijalisti Pedra Sancheza nedugo nakon parlamentarnih pobijedili i na europskim izborima. Dobili su 28% glasova, a stara sistemska konzervativna Narodna stranka 17%.
Svoje mjesto u Europskom parlamentu su dobili i katalonski zagovornici neovisnosti Carles Puigdemont i Oriol Junqueras, iako je za njima Madrid izdao tjeralicu zbog pokušaja odcjepljenja pokrajine
Kao što smo rekli, stranka Brexit Nigela Faragea je s više od 31 posto glasova u Velikoj Britaniji ispred laburista koji su dobili 19,1% i liberala s 18,9% glasova. Vladajući konzervativci su tek četvrti s 12% dobivenih glasova.
U Grčkoj je oporbena stranka Nova demokracija pobijedila na izborima vladajuću Syrizu premijera Alexisa Tsiprasa. Lokalni mediji navode kako će Nova demokracija osvojiti između 32 i 34 posto glasova u usporedbi s 24 do 26 koliko će ih dobiti Syriza, prenosi britanski Guardian.
Vladajuću stranku su u nedjelju kaznili i Rumunji. Izlazne ankete pokazuju kako su vladajući socijaldemokrati i oporbena Nacionalna liberalna stranka izjednačeni s 25,8 posto glasova, što je velik udarac za vladajuće koji su na posljednjim izborima za nacionalni parlament osvojili nešto manje od 45% posto glasova.
Vladajući su izgubili i u Danskoj. Liberali, stranka desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussena dobila je 20,6 posto, dok su bili oporbeni socijaldemokrati s 23,6 posto.
Hrvatska
U Hrvatskoj je na izbore za Europski parlament izašlo oko 30 posto birača, što se može smatrati velikom izlaznošću.
Državno izborno povjerenstvo objavilo je rano jutros rezultate nakon obrađenih 99,97 posto biračkih mjesta. HDZ je osvojio 22,7%, a SDP 18,71% glasova. Obje stranke osvojile su po 4 mandata. Treća snaga trenutno su Hrvatski suverenisti s 8,52% ili 91 544 glasova, ali je na ovoj listi samaRuža Tomašić dobila 69 989 preferencijalnih glasova i glatko osvojila novi mandat u Bruxellesu.
Na četvrtom je mjestu najveće iznenađenje izbora bivši sudac Mislav Kolakušić koji je osvojio7,89%, a Živi zid je također osvojio jedan mandat u EP, kao i takozvana Amsterdamska koalicija.
Politolozi su složni da je Plenkovića obijest došla glave. U HDZ-u su šokirani teškim izbornim porazom, a nezadovoljni članovi tvrde da su birači kaznili skretanje stranke ulijevo i da im Ruža Tomašić ne bi uzela glasove da su na listi imali Stiera i Kovača. No, to je upitno, jer su za Ružu Tomašić glasali ljudi koji žive od ribarstva i poljoprivrede, što su u proteklom mandatu bile njezine glavne teme u raspravama u Europskom parlamentu.
Živi zid je zadovoljan, jer prvi put imaju predstavnika u Europskom parlamentu, iako rezultat od 5,7% dobivenih glasova sugerira da trebaju učini još puno posla i nadoknaditi pad rejtinga koji se bilježi posljednjih nekoliko mjeseci.
Čelnik stranke, Ivan Vilibor Sinčić, oglasio se iz stožera Živog zida i poručio: "Hrvatska se budi, demontaža establishmenta počinje".
Projekcije za Europski parlament
Gubici dva najveća europska mainstream bloka, pučana i socijalista, uspjesi zelenih, liberala i takozvanih populista, te iznenađujuće dobar odaziv su obilježili su izbore za Europski parlament u nedjelju, pokazale su izlazne ankete i prve projekcije rezultata.
Projekcije pokazuju da će Europska pučka stranka desnog centra najvjerojatnije dobiti 170 mandata, socijaldemokrati 147 mandata. No, jedni i drugi su ostali bez dovoljno ruku za formiranje većine u Europskom parlamentu sa 751 zastupnikom. Svaki blok je u odnosu na prošli saziv izgubio po četrdesetak mandata.
Treća skupina po snazi u novom sazivu bit će liberali (ALDE) sa 103 mandata, 34 više nego u prethodnom sazivu. Zeleni su četvrti sa 71 mandatom, dvadeset više nego dosad.
Iako nisu u koaliciji, tri najveće populističke ili desničarske skupine mogu ukupno računati na 171 mandat ili 22,8 posto ruku u Europskom parlamentu. Naime, ovdje imamo tri bloka. Europske konzervativce i reformiste, Europa nacija i sloboda na čelu s Matteom Salvinijem i Europu slobode i direktne demokracije koju predstavljaju talijanski Pokret 5 zvijezda i stranka Brexit, Nigela Faragea.
Za pretpostaviti je da će se pučani i socijalisti dogovoriti s liberalima samo kako bi, kako tvrde, "stvorili sanitarni kordon prema krajnjoj desnici".
Komentar: Teško je procijeniti utjecaj izbora u Europskom parlamentu (EP) na politiku u Europi, prvenstveno zato što je EP osmišljen tako da ne utječe mnogo na politiku u Europi.