britanski brod
© Reuters / Russell CheyneBritanski mornari na brodu HMS Prince of Wales
Kako su Teheran i London u sukobu zbog zapljene tankera, britanski prijedlog o slanju pomorske misije EU u Perzijski zaljev samo će povećati postojeće napetosti, upozorio je glasnogovornik iranske vlade.

Ideja o raspoređivanju europske flote u patroliranju Perzijskog zaljeva "šalje neprijateljsku poruku" i "provokativna je i povećat će napetosti", izjavio je Ali Rabiei u nedjelju, kako navodi novinska agencija Fars.

Sigurnost u regiji trebali bi održavati sami narodi Zaljeva, a ne strane sile, naglasio je.

Napetosti između Irana i Velike Britanije počele su eskalirati 4. srpnja, kada su britanski kraljevski marinci i policija Gibraltara zaplijenili iranski naftni supertanker Grace 1 na južnoj obali Španjolske. Dužnosnici u Londonu priopćili su kako je brod osumnjičen za transport nafte u Siriju, kršeći time sankcije EU. Teheran je zanijekao bilo kakvu zlouporabu.


Iranska revolucionarna garda je, 19. srpnja, zaplijenila naftni tanker Stena Impero. Taj tanker plovio je pod britanskom zastavom, a Teheran tvrdi kako je prekršio pomorska pravila.

Ti su incidenti natjerali Teheran i London da se međusobno optužuju za "piratstvo".

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije, Jeremy Hunt, pozvao je u ponedjeljak na slanje zajedničke europske pomorske misije, kako bi se osigurala sigurnost plovidbe u tjesnacu Hormuz, koji povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom.

Njemačka ministrica obrane, Annegret Kramp-Karrenbauer, kazala je kako će Berlin razmotriti uključivanje u misiju kada se bude znalo kakvog će biti oblika i tko će biti u njoj. Francuska, Italija i Danska također su iskazale interes za pridruživanjem.

Iranski ministar vanjskih poslova, Mohammad Javad Zarif, optužio je tvrdokorne strane vanjske politike u Washingtonu da pokušavaju gurnuti London u sukob s Iranom. U subotu je upozorio američke dužnosnike protiv promicanja izgleda ograničene vojne akcije protiv Teherana. "Kratki rat s Iranom je iluzija", rekao je.

Ovo je sve pokazatelj stanja u regiji. Napetosti su krenule kada se Amerika povukla iz nuklearnog sporazuma. Tim sporazumom, djelovanje Irana je bilo ograničeno. Iran je više puta tražio ostale potpisnice sporazuma da pomognu i ublaže sankcije koje im je nametnuo SAD. No, kako im je djelovanje bilo više manje neaktivno, Iran je odlučio povećavati razine obogaćivanja urana, te količine uskladištenog urana, (znatno više nego su sporazumom određene) kako bi ih natjerao na djelovanje. Svakih 60 dana trebalo bi doći do novih povećanja. Iako Iran tvrdi da ga neće koristiti kao nuklearno oružje, u što možemo biti sigurni.

Slanje zajedničke europske flote kako bi "osigurala mir", Iranci doista vide kao prijetnju, a zašto? Zato što im time EU šalje suprotnu poruku od one koju žele čuti. Naime, ne govori im da se trude ublažiti ili smanjiti sankcije koje im je nametnuo SAD, već u potpunosti suprotno. Govori im da su na strani SAD-a. Upravo zbog toga napetosti rastu. Na to su upozoravali svi viši Iranski dužnosnici i još uvijek upozoravaju. Naše pitanje je: što će se dogoditi kada Iranu ponestane opcija? Oni sve te akcije vide kao napad na njihovu zemlju. Samo je pitanje kada će odgovoriti na taj napad.

Što će se onda dogoditi? Hoće li europska flota koja se šalje tamo da bi osigurala mir zapravo priključiti ratu?