bolivija
© Reuters
"Privremena predsjednica" Bolivije Jeanine Añez je izabrana kako bi raspisala izbore u zemlji i ne bi smjela donositi nikakve važne odluke za budućnost zemlje. No, do sada je senatorica, koja je u parlament ušla sa strankom koja je na izborima osvojila 4% glasova, već je protjerala stotine kubanskih liječnika, prekinula odnose s Venezuelom i povukla Boliviju iz nekoliko međunarodnih i interkontinentalnih organizacija i ugovora. Pokrenula je i proces raskida ugovora a njemačkim i kineskim ulagačima u rudarskom sektoru u eksploataciji litija.

Jeanine Añez autohtonu većinu Bolivije opisuje kao "sotonsku" i zahtijeva da im se ne dozvoli život u gradovima, već da ih se pošalje u nenaseljena područja ili u planine. Añez je izjavila da je "posvećena poduzimanju svih potrebnih mjera za smirivanje stanovništva".

Human Rights Watch je licemjerno popratio situaciju u Boliviji i fašistoidni zakon koji bolivijskim sigurnosnim snagama jamči puni imunitet u ubijanju opozicije je opisao kao "problematičnu uredbu".

Na temelju ovog zakona je u Boliviji uslijedio masakr. HRW priznaje da je tijekom demonstracija u Cochabambi "devet ljudi poginulo, a 122 je ranjeno", ali čitatelje ostavlja u potpunom mraku tko je poginuo i tko je odgovoran za ubojstva.

Direktor Human Rights Watcha, Kenneth Roth, otišao je dalje i državni udar u Boliviji opisao kao "osvježavajući korak naprijed za demokraciju", tvrdeći da je Morales "žrtva otpora usmjerenog na zaštitu obrane demokracije zemlje i koji se protivi izbornoj prijevari i njegovoj ilegalnoj kandidaturi". Osim toga, Roth je rekao da je Morales naredio vojsci da puca na demonstrante, što je netočno, jer bivši predsjednik nije imao nikakvu moć da zapovijeda oružanim snagama koje su ranije uspostavile kontakt s organizacijom američkih država (OAS) i Washingtonom i koje su ga prisilile na "ostavku"

Kenneth Roth je također državni udar opisao kao "pobunu" i "prijelazni trenutak" za Boliviju, dok je predsjednika Moralesa predstavio kao nesmotreno "jakog".

U međuvremenu broj mrtvih u Boliviji raste. U tijeku je pobuna autohtonih naroda Bolivije, koji čine 70% stanovništva zemlje, ali sigurnosne snage imaju odriješene ruke da koriste sva sredstva prisile za "smirivanje situacije", kako nerede u zemlji zove privremena profašistička predsjednica Jeanine Añez, koju podržava lider ove frakcije i utemeljitelj paravojne skupine "Unión Juvenil Cruceñista" Luis Fernando Camacho.


Ove je subote je bolivijski Senat jednoglasno odobrio nove izbore, koji neće uključivati bivšeg predsjednika Moralesa i članove njegovog kabineta.

Sporazum je rezultat konsenzusa svih političkih snaga i nastoji vratiti mir nakon višemjesečnog previranja na ulicama, koji su uslijedili nakon izbora 20. listopada i doveo do državnog udara kojim je svrgnut Morales.

Bivši potpredsjednik García Linera novi pokušaj izbornog procesa vidi kao "opciju" koja bi mogla zaustaviti nasilje i sukobe na ulicama.

Lokalni mediji bliski "predsjednici" Jeanine Añez potvrđuju da je val nasilja posebno pogodio gradove La Paz i El Alto, nakon čega su se oružane snage složile poduprijeti policiju da "zaustavi vandalizam, posebno u gradovima".

Nova "privremena vlast" je u zemlji zabranila emitiranje latinoameričkog kanala TeleSur, koji izvještava da je tijekom demonstracija rudara i pripadnika autohtonih naroda u blizini najveće rafinerije nafte u zemlju, u mjestu Senkata oko 30 kilometara od La Paza, vojska 20. studenog ubila 8 prosvjednika, a 30 teško ranila.

Bolivijski liječnici su rekli da je 6 od 8 ubijenih u Senkati imalo prostrjelne rane glave i da su hici ispaljeni iz neposredne blizine. Tako se broj mrtvih od 20. listopada popeo na 32, a najmanje 500 ljudi je ranjeno.

Nakon konsenzusa o raspisivanju izbora postoji mogućnost smirivanja situacije, ali i mala vjerojatnost da će frakcija Luisa Fernanda Camacha i "predsjednice" Jeanine Añez, koja je na izborima dobila samo 4% glasova, tako lako vratiti vlast Moralesovom pokretu MAS, čak i ako pobijedi na izborima.

TeleSur