Ilustracija DNK molekula
Djeca osoba koje su preživjela holokaust izložena su većem riziku od stresnih poremećaja, tvrdi dr. Rachel Yehuda, neuroznanstvenica i psihijatrica iz bolnice Mount Sinay u New Yorku. Rachel Yehuda posljednjih godina objavila je nekoliko studija u kojima je ustvrdila da su genetske promjene proizašle iz trauma preživjelih žrtava holokausta mogu prenijeti i na njihove potomke.
Jedino objašnjenje
U posljednjoj studiji Yehudin tim proučavao je 32 Židova koji su tijekom Drugog svjetskog rata preživjeli mučenja nacističkih logora ili su se morali skrivati. Analizirani su i geni njihove djece, za koju se već znalo da češće pate od stresnih poremećaja, te ih usporedili sa židovskim obiteljima koje su za vrijeme rata živjeli izvan Europe.
- Genetska promjena kod djece mogu se pripisati jedino izloženosti njihovih roditelja holokaustu - izjavila je za britanski dnevnik Guardian dr. Rachel Yehuda. Njezin tim bio je fokusiran na istraživanje gena povezanih s regulacijom hormona stresa.
- Ako postoji preneseni učinak traume, on bi se trebao nalaziti na genu povezanom sa stresom koji oblikuje način na koji svladavamo teškoće u okolišu - dodala je Rachel Yehuda.
Nova znanost
Studija, objavljena u časopisu Biological Psychiatry, najnoviji je doprinos epigenetici. Riječ je o novoj znanstvenoj disciplini koja se među ostalim bavi skrivenim utjecajem okoliša, čimbenika kao što su pušenje, prehrana i stres na naše gene.
- Epigenetika se bavi proučavanjem kemijskih promjena na molekuli DNK ili proteinima histonima omotanim oko DNK za razliku od genetike koja proučava redoslijed građevnih elemenata (A, G, C, T) u DNK. Kemijske promjene na DNK i histonima djeluju kao prekidači koji uključuju i isključuju gene - objasnila je dr. Đurđica Ugarković, molekularna biologinja Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu.
Priznanje Lamarcku
- Studija dr. Yehude pokazuje da se epigenetske promjene na genu koji regulira hormone stresa, a koje se vjerojatno nastale pod utjecajem traume holokausta, mogu nasljeđivati i u skladu je s prethodnim studijama koje pokazuju da se epigenetske promjene mogu prenositi kroz niz generacija - naglasila je dr. Ugarković.
Istaknula je da se u biologiji sposobnost nasljeđivanja stečenih osobina dugo vremena smatrala nemogućom.
- Razvoj epigenetike je priznanje francuskom prirodoslovcu Jean-Baptisteu de Lamarcku koji je još 1809. godine tvrdio da se osobine stečene tijekom života mogu nasljeđivati. Trebalo je čekati gotovo 200 godina da se to potvrdi. Epigenetika nas dakle uči da nismo posve genetski determinirani jer ono što jedemo ili način na koji živimo može utjecati na aktivnost naših gena, pa tako i na zdravlje, psihu i sposobnosti naših potomaka - naglasila je dr. Ugarković.
Komentar: Pogledajte još: