Redovito uzimanje vitamina D u značajnoj mjeri smanjuje rizik od autoimunih bolesti kao što su psorijaza, reumatoidni artritis i lupus, pokazuju rezultati nove studije objavljene u uglednom znanstvenom časopisu British Medical Journal (BMJ).

vitamind
© iStock/yulka3ice
Autori ističu da su autoimune bolesti, karakterizirane upalnim odgovorom obrambenog sustava na vlastita tkiva, treći vodeći uzrok bolesti u industrijaliziranom svijetu i vodeći uzrok smrtnosti među ženama, ali i veliki teret za zdravstvo.

Već su neka ranija istraživanja ukazivala na mogućnost blagotvornog učinka vitamina D potvrđenog u istraživanju. Međutim, nova je studija prvo kontrolirano istraživanje, što je zlatni standard kliničkih istraživanja jer može jasno potvrditi uzročnu povezanost vitamina D i njegovih efekata.

U kontroliranim studijama osigurava se da postoje skupine u kojima jedna uzima određeni dodatak, a druga placebo, te da su sudionici nasumično raspoređeni u skupine. U novom istraživanju, koje je trajalo pet godina i tri mjeseca, znanstvenici su pratili što se događa s razvojem autoimunih bolesti kad jedna skupina ispitanika redovito konzumira vitamin D i/ili omega-3 masne kiseline, a što kad uzima lažne suplemente, odnosno placebo.

VEĆ NAKON DVIJE GODINE - RAZLIKA

Studija je uključila oko 26.000 odraslih osoba prosječne dobi od 67 godina. Sudionici nisu imali manjak vitamina D i nisu se smatrali visokorizičnima za razvoj autoimunih bolesti.

Oni su nasumično raspoređeni u više skupina - jedna je dnevno primala 2000 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D te još jedan gram omega-3 masnih kiselina, druga je uzimala vitamin D s placebom, treća omega-3 masne kiseline i placebo, a četvrta samo placebo.

Nakon nešto više od pet godina praćenja sudionici koji su uzimali vitamin D ili vitamin D i omega-3 masne kiseline imali su nižu stopu autoimunih bolesti od ljudi koji su uzimali samo placebo ili samo omega-3 masne kiseline. Efekti su postali izraženiji nakon dvije godine praćenja.

vitamin d
© Shutterstock
Mnoge autoimune bolesti popraćene su upalama, a poznato je da riblje ulje pomaže u ublažavanju upala. No, omega-3 masne kiseline same po sebi nisu značajno smanjile učestalost autoimunih bolesti.

Rezultati studije pokazali su da se kod sudionika koji su uzimali vitamin D, s omega-3 masnim kiselinama ili bez njih, u nešto više od pet godina rizik od razvoja autoimunih bolesti smanjio za 22 posto u usporedbi sa sudionicima u skupini koja je uzimala placebo.

Vitamin D esencijalan je mikronutrijent iz skupine vitamina topivih u mastima. Zbog toga je u studiji u jednoj skupini davan uz omega-3 masne kiseline, koje ga otapaju i olakšavaju njegovu apsorpciju u organizmu. Posebno je važan za održavanje muskuloskeletnog sustava, no također i za funkcije imunosnog, endokrinog, kardiovaskularnog i neurološkog sustava.

Procjenjuje se da više od jedne milijarde ljudi u svijetu ima niske razine vitamina D, zbog čega se posljednjih godina često govori o "pandemiji" nedostatka vitamina D.

Studije pokazuju da u Hrvatskoj između 40 i 50 posto ljudi ima nedostatak vitamina D. Razine su najniže tijekom zime, kad su ljudi najmanje izloženi suncu, a problem je to veći što se ide dalje na sjever. Manjak vitamina D povezuje se, među ostalim, s tzv. sezonskim promjenama raspoloženja, odnosno zimskim depresijama.

'Sunčani vitamin'

Vitamin D je skupina sekosteroida topivih u mastima koji su ključni za povećanje crijevne apsorpcije kalcija, magnezija i fosfata, no ima i mnoge druge biološke učinke. Kod ljudi su najvažniji vitamin D3 (kolekalciferol) i vitamin D2 (ergokalciferol).

sunbating
© GaroProcjenjuje se da više od jedne milijarde ljudi u svijetu ima niske razine vitamina D, zbog čega se posljednjih godina često govori o ”pandemiji” nedostatka vitamina D
Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam mogu unositi isključivo prehranom ili dodacima prehrani, glavni prirodni izvor vitamina je sinteza kolekalciferola u donjim slojevima epiderme kože putem kemijske reakcije koja ovisi o izlaganju suncu (posebno UVB zračenju). Zbog toga se ponekad naziva "Sunčevim vitaminom". Nacionalni zdravstveni zavodi objašnjavaju da je teško dobiti dovoljno vitamina D iz UV zraka, budući da oblačni dani i sjena ograničavaju izlaganje suncu. Izbor namirnica koje sadrže vitamine D2 i D3 u većim količinama prilično je ograničen.

Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su riblja ulja, primjerice ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Također ga ima u raznim ribama, kao što su tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa i losos.

Slijede drugi plodovi mora, poput rakova, zatim žumanjak jajeta te neke vrste gljiva, primjerice shiitake, mliječni proizvodi kao što su sir, maslac i vrhnje, te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D, poput nekih margarinskih namaza.

izvori vitaminad
​ZNAKOVI NEDOSTATKA VITAMINA D
  • Češće osjećate umor tijekom dana
Spavate osam ili više sati svake večeri, ali i dalje osjećate umor tijekom dana. Iako umor mogu uzrokovati razne stvari, možda je za to kriva niska razina vitamina D. Izvještaj iz Springerplusa iz 2015. godine raspravljao je o 61-godišnjaku koji se suočio s pretjeranim dnevnim umorom.

Nakon testiranja nisu pronađene abnormalnosti u razini hormona ili štitnjače. Nije imao apneju u snu ili druge razloge koji bi mogli stvarati umor. Međutim, laboratorijski rezultati pokazali su da su njegove razine vitamina D bile niske (18,4 nanograma po mililitru). Nakon suplementacije vitaminom D pacijentova se dnevna pospanost smirila.
  • Često se razbolijevate
Vaš imunosni sustav je ono što vam pomaže u borbi protiv dosadnih prehlada i virusa koji napadaju vaše tijelo. Kad je jak i zdrav, smanjuje se učestalost, težina simptoma i trajanje bolesti. Iako jedna od glavnih uloga vitamina D uključuje zdravlje kostiju, on može biti pratitelj našem imunosnom sustavu. Prema izvješću iz 2011. objavljenom u Journal of Investigative Medicine, vitamin D može kontrolirati razne imunosne reakcije, a nedostatak nas čini osjetljivijima na infekcije.

Zapravo, istraživanja su čak pokazala da nedostatak vitamina D može biti povezan s infekcijom COVID-a 19. Studija iz 2020. godine objavljena u JAMA Network Open pratila je gotovo 500 pacijenata kojima je izmjerena razina vitamina D u godini prije testiranja na COVID-19. Rezultati su otkrili da su pacijenti sa statusom manjka vitamina D imali 1,77 puta veći rizik od pozitivnog testiranja na COVID-19.
  • Leđa i ostale kosti često vas bole
Jedan pogrešan potez i bolovi u leđima mogu vas proganjati tjednima a da nisu povezani s ozljedama ili bolestima. Uzrok može biti nedostatak vitamina D, koji je važan za apsorpciju kalcija i zdravlje kostiju. Bez njega kosti mogu postati mekane, što dovodi do boli.

Stewart B. Leavitt, autor recenzirane studije o bolovima u leđima i vitaminu D, kaže: "Naše istraživanje, koje je obuhvatilo 22 klinička ispitivanja pacijenata s bolovima, pokazalo je da oni s kroničnim bolovima u leđima gotovo uvijek imaju neadekvatnu razinu vitamina D. Kad im je osigurana dovoljna količina dodataka vitamina D, njihova je bol ili nestala ili im je barem u značajnoj mjeri pomogla."
  • Osjećate 'blues'
Ako počnete osjećati "blues", možda će vam trebati više vitamina D. Depresija je stanje koje pogađa milijune ljudi širom svijeta. Članak objavljen u časopisu Issues in Mental Health Nursing otkrio je da je u svijetu 121 milijun ljudi pogođeno depresijom, a u SAD-u oko 14,8 milijuna ljudi.

Liječenje depresije obično uključuje antidepresive i psihoterapiju, koja je obično uspješna u 60 do 80 posto slučajeva. U istom članku ističe se da nedostatak vitamina D može biti povezan s razvojem depresije, te da bi taj vitamin mogao utjecati i na njezino liječenje, iako treba provesti i dodatna istraživanja.

Metaanaliza objavljena u The British Journal of Psychiatry pokušala je riješiti oprečne dokaze o povezanosti vitamina D i depresije. Rezultati su otkrili da su niske koncentracije vitamina D u velikoj mjeri povezane s depresijom, ali treba dovršiti daljnje studije o tome može li dodatak vitamina D pomoći u prevenciji ili liječenju depresije.
  • Rane vam sporo zarastaju
Za zacjeljivanje rana potreban nam je niz hranjivih sastojaka, a jedan među njima je i vitamin D, koji je posebno potreban u većim količinama kad se radi o posjeklini, navodi se u izvješću objavljenom u časopisu Advances in Skin & Wound Care. Koži treba više vitamina D jer pomaže u zaštiti od infekcije i započinje postupak popravljanja.

Studija objavljena na Evangeličkom sveučilištu u Curitibi nastojala je razumjeti vezu između nedostatka vitamina D i zacjeljivanja rana. Studija je obuhvatila 26 pacijenata s ranama na nogama i isto toliku kontrolnu skupinu bez rana. Testiranje je pokazalo da pojedinci koji su imali rane na nogama imaju nedostatak vitamina D u odnosu na skupinu koja nije imala rane. Onima koji su bili u skupini koja je liječena vitaminom D rana se s vremenom smanjila, dok placebo skupina nije imala značajnije promjene.
  • Pojačan gubitak kose
Iako se mnogi ljudi ne bi žalili na gubitak dlaka po tijelu, gubitak vlasi na glavi posve je druga priča. Nedostatak vitamina D povezan je sa stanjem zvanim alopecija. Studija objavljena u The Israel Medical Association Journal potvrdila je vezu između vitamina D i alopecije nakon pronalaska skupine pacijenata s alopecijom koji su imali značajno nižu razinu vitamina D. Razina vitamina D u serumu 30 ng/ml ili niža povezana je s ovim stanjem.

Članak objavljen u Dermatology Online Journal otkrio je da podaci studija na životinjama pokazuju kako receptori za vitamin D imaju važnu ulogu osobito u aktivnoj ili "rastućoj" faza ciklusa rasta dlake.
  • Imate bolove u mišićima?
Neugodni bolovi u mišićima mogu biti osobito neugodni kad vam ograničavaju kretanje. Članak objavljen u The Journal of Neuroscience navodi da mišićno-koštana bol pogađa gotovo 50 posto svih odraslih, a većina njih ima nedostatak vitamina D. Vjeruje se da niska razina vitamina D stvara preosjetljivost mišića zbog utjecaja na receptore boli.

Serija članaka objavljena u časopisu Permanente Journal pratila je četiri osobe koje su se borile s kroničnom boli, uglavnom u vratu i leđima, u trajanju od šest mjeseci do jedne godine. Svima je nedostajao vitamin D, nekima više, nekima manje, s razinama u rasponu od 15 do 27 ng/ml. Svaka je osoba dobivala 50.000 IU vitamina D jednom tjedno tijekom 12 tjedana. Ishod? Pacijenti su doživjeli "više od 70 posto poboljšanja simptoma", uključujući manje učestale grčeve mišića i manju ukupnu bol.
  • Krhke kosti
Vitamin D nužan je za apsorpciju kalcija, stoga ne čudi da neadekvatne količine vitamina D dovode do slabih, mekih i lomljivih kostiju. Prema Američkom društvu za ortopediju stopala i gležnjeva, dodavanje vitamina D može smanjiti rizik od prijeloma u mnogim dijelovima tijela, uključujući stopalo, gležanj, kuk i zapešća. Vitamin D ne samo da može spriječiti ove probleme, nego i kad se lomovi dogode može pomoći u procesu zacjeljivanja.

Studije su pokazale da vitamin D u kombinaciji s dodatkom kalcija može biti još korisniji za sprječavanje prijeloma. Metaanaliza objavljena u JAMA Network Open otkrila je da dnevne doze od 400 do 800 IU vitamina D i 1000 do 1200 mg kalcija smanjuju rizik od bilo kakvih prijeloma za šest posto, a rizik od prijeloma kuka za 16 posto. Unošenje dovoljno kalcija i vitamina D također pomaže smanjiti šanse za razvoj osteopenije (niske koštane mase) i stanja do kojeg dovodi, osteoporoze (vrlo slabe i lomljive kosti). Osim zdravlja kostiju, kombinacija kalcija i vitamina D također je važna za "kretanje mišića" i "komunikaciju živaca", objasnio je Johns Hopkins Medicine.

Stariji trebaju sve više sunca

odl people in the sun
© Pintrest
Potrebe za vitaminom D variraju. Hranom je teško dobiti dovoljne količine vitamina D pa većina ljudi treba suplemente.

Prosječne dnevne preporučene količine obično se iskazuju u mikrogramima (mcg) ili međunarodnim jedinicama (IU). Nacionalni zavodi za zdravlje navode da ljudi u dobi od jedne do 70 godina trebaju najmanje 600 IU (15 mcg). Nakon 71. rođendana, ta se preporučena količina povećava na 800 IU (20 mcg). Neki stručnjaci preporučuju i više. To je zato što vaša koža ne može tako učinkovito stvarati vitamin D kad ste stariji.

No, treba obratiti pozornost na pretjerivanje s vitaminom D. Ono može rezultirati toksičnošću, koja donosi mučninu, povraćanje, slabost i gubitak kilograma. Da bi se to izbjeglo, dnevna gornja granica postavljena je na 2500 do 3000 IU (63 do 75 mcg) za djecu od jedne do osam godina i 4000 IU (100 mcg) za djecu stariju od devet godina i odrasle. Većina prekomjernog unosa vitamina D dolazi od suplementacije, jer naše tijelo ograničava količinu proizvedenog vitamina D čak i kada je dulje vrijeme izloženo suncu.

Najbolji način za mjerenje količine vitamina D u tijelu je pretraga krvi. Razine koje padnu ispod 30 mmol/L (nanomola po litri) preniske su za zdravlje kostiju ili za cjelokupno zdravlje, a razine iznad 125 nmol/L previsoke. Dovoljna razina za većinu ljudi je 50 nmol/L ili više.