© ESA/Hubble & NASA, R. J. Foley (UC Santa Cruz), CC BY 4.0 INT or ESA Standard License
Ova posebna supernova, nazvana SN 2024PI, otkrivena je automatiziranim istraživanjem u siječnju 2024. Istraživanje pokriva cijelu sjevernu polovicu noćnog neba svaka dva dana i katalogiziralo je više od 10.000 supernova.
Supernova je vidljiva na slici: smještena malo dolje i desno od galaktičke jezgre, blijedoplava točka SN 2024PI ističe se naspram sablasnih spiralnih krakova galaksije. Ova je slika snimljena oko mjesec i pol dana nakon što je supernova otkrivena, tako da se supernova ovdje vidi mnogo puta blijeđe od svog maksimalnog sjaja.
SN 2024PI je klasificirana kao supernova tipa Ia. Za ovu vrstu supernove potreban je izvanredan objekt koji se zove bijeli patuljak, kristalizirana jezgra zvijezde mase manje od otprilike osam puta veće od mase Sunca. Kada zvijezda ove veličine potroši zalihe vodika u svojoj jezgri, ona se napuhne u crvenog diva, postajući hladna, napuhana i blistava.
Tijekom vremena, pulsacije i zvjezdani vjetrovi uzrokuju da zvijezda odbaci svoje vanjske slojeve, ostavljajući iza sebe bijelog patuljka i šarenu planetarnu maglicu. Bijeli patuljci mogu imati temperaturu na površini višu od 100.000 stupnjeva i izuzetno su gusti, skupljajući otprilike masu sunca u sferu veličine Zemlje.
Dok će gotovo sve zvijezde u Mliječnoj stazi jednog dana evoluirati u bijele patuljke - to je sudbina koja čeka sunce nekih pet milijardi godina u budućnosti - neće sve eksplodirati kao supernova tipa Ia. Da bi se to dogodilo, bijeli patuljak mora biti član binarnog zvjezdanog sustava.
Kada bijeli patuljak crpi materijal od svog zvjezdanog partnera, bijeli patuljak može postati previše masivan da bi mogao sam sebe održati. Rezultirajući prasak odbjegle nuklearne fuzije uništava bijelog patuljka u eksploziji supernove koja se može vidjeti mnogo galaksija daleko.
Komentari čitatelja
na naše novosti