kozmicka zmija
Radio signal iz središta galaksije zaintrigirao je astronome nakon što je detektiran točno na mjestu gdje je golem svemirski filament iznenada napuknuo. Struktura duga 230 svjetlosnih godina, koja podsjeća na zakrivljenu nit magnetskog polja, nalazi se duboko u unutrašnjosti Mliječne staze. U znanstvenim krugovima poznata je kao Galactic Center Snake (ili G359.13−0.03), a neki je opisuju kao jednu od takozvanih "kostiju galaksije".

Ta struktura, poznata među astronomima kao Galactic Center Snake (ili službeno G359.13−0.03), duga je oko 230 svjetlosnih godina i pripada rijetkoj skupini tzv. galaktičkih filamenata - izduženih oblaka plina i magnetskog polja koji se protežu izvan uobičajenih oblika galaktičkih krakova. U hrvatskom jeziku takve se strukture zasad službeno ne imenuju, ali u ovom ćemo se tekstu referirati na nju kao na "Galaktičku zmiju".

Kozmička zmija
© Rendgenski podaci – NASA/CXC/Northwestern Univ./F. Yusef-Zadeh i sur.; Radijski podaci – NRF/SARAO/MeerKAT; Obrada slike – NASA/CXC/SAO/N. Wolk„Kozmička zmija“ u središtu naše galaksije.
Pukotina u filamentu i signal koji ne bi trebao biti tamo

Tijekom detaljne analize radio i rendgenskih podataka, znanstvenici su otkrili da se u dvije točke duž zmije filament doslovno "lomi", odnosno zakreće pod neobičnim kutovima. Upravo iz jedne od tih točaka dolazi snažan i stabilan radio signal, popraćen rendgenskim zračenjem. Autori nove studije sumnjaju da je izvor signala — i samog poremećaja — vrlo vjerojatno pulsar: kompaktna, snažno magnetizirana neutronska zvijezda koja je možda projurila kroz filament brzinom od preko 3 milijuna kilometara na sat.


Pulsar bi svojim prodorom narušio magnetsku strukturu filamentu, što bi objasnilo zašto se signal u toj zoni razlikuje od okolnog prostora. Osim toga, čini se da su elektroni i pozitroni — čestice antimaterije — ubrzani u toj regiji, stvarajući pojačanu sinkrotronsku emisiju, karakterističnu za objekte s jakim magnetskim poljem.

"Radio svjetlina i strm spektar kompaktnog izvora u skladu su s pulsarom," navode autori. "Uz to, opažamo promjene u spektru i pojačanu sinkrotronsku emisiju dalje od točke savijanja, što sugerira ubrizgavanje relativističkih čestica duž strukture."

Galaktičke kosti i njihova uloga u stvaranju zvijezda

Ova struktura pripada skupini tzv. "kostiju" galaksije - najgušćih i najizduženijih molekularnih oblaka koji povezuju spiralne krakove i regije u kojima nastaju nove zvijezde. Do danas ih je otkriveno oko dvadesetak, a njihovo proučavanje pomaže znanstvenicima da bolje razumiju kako se plin sabija i stvara nove zvjezdane sustave. Promjene u njihovom obliku, poput ove zabilježene na Galaktičkoj zmiji, pružaju rijedak uvid u to kako ekstremni objekti mogu utjecati na strukturu galaktičkog medija.

Autori studije zaključuju da su dvije točke savijanja u strukturi vjerojatno posljedica prolaska brzog objekta kroz filament — jedan zavoj bi bio izravan rezultat sudara, dok bi drugi mogao biti sekundarni efekt istog događaja.