children Gaza hospital
Svakodnevne slike humanitarne katastrofe koju vlada Benjamina Netanyahua uzrokuje u Gazi svojom vojnom ofenzivom i blokadom međunarodne pomoći potresaju čak i europske zemlje koje su najviše povezane s Izraelom.

Sve kritičniji ton iz nekoliko glavnih gradova EU-a, suočen sa situacijom koja je gotovo jednoglasno opisana kao "neprihvatljiva", kulminirao je u utorak u Bruxellesu promjenom koja bi, do prije samo nekoliko tjedana, bila nezamisliva u Europi - tradicionalno vrlo nesklona poduzimanju odmazde protiv Izraela.

Na zahtjev "velike većine" država članica - 17 od 27 - visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove, Kaja Kallas, odlučila je revidirati Sporazum o pridruživanju između EU i Izraela, glavni instrument političkih i trgovinskih odnosa između dviju zemalja od njegovog stupanja na snagu 2000. godine.

"Pritisak je potreban da se promijeni situacija", objasnila je Kallas nakon sastanka ministara vanjskih poslova na kojem je teška situacija stanovništva u Gazi - vojno opkoljenoj i s gotovo nikakvim pristupom humanitarnoj pomoći koju je Izrael blokirao više od dva mjeseca - bila središnja tema rasprave, uz Ukrajinu.

Tragedija u palestinskoj enklavi navela je i Ujedinjeno Kraljevstvo na odlučnu akciju: laburistička vlada Keira Starmera odlučila je obustaviti tekuće pregovore o budućem trgovinskom sporazumu s Izraelom. Sam Starmer rekao je da je "zgrožen" vojnom eskalacijom u Pojasu Gaze. Downing Street je također pozvao izraelskog veleposlanika u Londonu kako bi izrazio svoj prosvjed zbog "nepodnošljive" ofenzive u Gazi, prema riječima ministra vanjskih poslova Davida Lammyja.

U Španjolskoj se većina u Kongresu zastupnika složila da podrže embargo na oružje Izraelu, unatoč protivljenju i konzervativne Narodne stranke (PP) i krajnje desnice Vox.


Komentar: 'Nova desnica' doista podržava Izrael. Ankete pokazuju da 69% Španjolaca želi učiniti sve što je potrebno kako bi zaustavili genocid nad Izraelom, no 'konzervativci' JOŠ UVIJEK podupiru Izrael. Toliko o tome da su 'populisti'!


"Iz današnje rasprave jasno je da postoji snažna većina koja podržava reviziju članka 2. našeg Sporazuma o pridruživanju s Izraelom. Dakle, pokrenut ćemo ovu vježbu", rekla je Kallas, misleći na ključni članak koji propisuje da će odnosi između EU-a i Izraela "biti utemeljeni na poštivanju ljudskih prava i demokratskih načela".

Ovaj korak ne podrazumijeva neposrednu obustavu političkog dijaloga ili trgovine s Izraelom, iako otvara vrata za kasnije odluke - jednoglasno ili kvalificiranom većinom, ovisno o prijedlogu - o drastičnijim mjerama. Ipak, ovaj početni potez, na koji su Španjolska i Irska pozvale prije više od godinu dana bez ikakvog odgovora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predstavlja značajnu promjenu u prethodnoj bojažljivoj reakciji EU-a na izraelsku vojnu ofenzivu u Gazi.

Prije odlaska s dužnosti, Kallasin prethodnik, Španjolac Josep Borrell, već je proveo sličnu reviziju krajem prošle godine i predložio obustavu političkog dijaloga s Izraelom zbog stanja oko ljudskih prava u Netanyahuovoj vladi. Taj prijedlog nije uspio zbog protivljenja nekih zemalja, uključujući Njemačku.

Ono što je sada drugačije jest to što inicijativa dolazi izravno od samih država članica: glavni pokretač bila je Nizozemska - do nedavno jedna od zemalja koje su najmanje dovodile u pitanje Netanyahuovu vladu. Među 17 zemalja koje su podržale reviziju je Austrija, još jedna od najžešćih protivnika bilo kakve kritike Izraela do sada. Poljska je također podržala inicijativu, uz Španjolsku i Francusku.

Prema izvorima, dvije glavne članice EU - Italija i Njemačka - usprotivile su joj se. Odražavajući pooštravanje tona, Švedska je čak predložila pojedinačne sankcije protiv određenih izraelskih ministara, iako je prijedlog na kraju blokiran mađarskim vetom, prema nekoliko diplomatskih izvora.


Komentar: Orban će uništiti sav svoj dobar rad ako ovako nastavi.


Paralelno s tim, Španjolska - uz Irsku, Sloveniju i Luksemburg - poslala je još jedno pismo za Kallas uoči sastanka u Bruxellesu, ponovno tražeći reviziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela.

"Vrijeme je da se da pravo značenje članku 2. Sporazuma o pridruživanju", navodi se u pismu, pozivajući na "konkretne i značajne mjere" ako se utvrdi da je prekršena klauzula o ljudskim pravima iz sporazuma.

Ideja je poslati "jasnu poruku [da] nećemo tolerirati status quo", rekao je irski ministar za međunarodni razvoj i dijasporu, Neale Richmond. "Želimo da humanitarna pomoć stigne u Gazu i da Izrael pokaže suzdržanost u svojim postupcima", pozvao je.

"EU mora učiniti sve što je moguće kako bi odmah zaustavio" izraelsku ofenzivu i mora upotrijebiti "svaki instrument koji joj je na raspolaganju kako bi izvršio diplomatski pritisak na Izrael da okonča ovaj rat i omogući nesmetan pristup humanitarnoj pomoći", dodao je španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares. "Vrijeme za riječi je prošlo, vrijeme za deklaracije i zahtjeve je prošlo", nastavio je. "Ne možemo tolerirati ono što se događa ni minute više."

Za portugalskog zamjenika premijera i ministra vanjskih poslova Paula Rangela, prekretnica za mnoge zemlje koje su prethodno oklijevale bila je odluka Izraela da ne produži primirje i, posljedično, da pokrene vojnu okupaciju Gaze, a istovremeno nastavi uskraćivati ​​pristup humanitarnoj pomoći civilnom stanovništvu 60 dana.

"Situacija je drugačija. Znamo da su države povijesno gledano imale različite stavove o svom odnosu s Izraelom [...] ali [trenutna] situacija je vrlo zabrinjavajuća i mi nismo ravnodušni prema tome", rekao je. "Iako neki žele tražiti konsenzualnija rješenja, uvjerili su se da je situacija neodrživa."

"Humanitarna situacija u Gazi je katastrofalna", objavio je nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp na X. "Postoji hitna potreba za masovnom pomoći kako bi se ublažila patnja. Dobro je da je EU danas poslala snažan signal Izraelu da u potpunosti i što prije ukine humanitarnu blokadu."

Zabrinutost zbog nove vojne ofenzive i humanitarne krize već je navela Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu da dan ranije izdaju zajedničku izjavu, upozoravajući Izrael na "konkretne mjere" ako ne zaustavi "potpuno nesrazmjernu" eskalaciju.

Netanyahuova vlada, rekao je Lammy, "izolira Izrael od svojih prijatelja i partnera diljem svijeta". Ovo je najsnažniji prosvjed koji je Ujedinjeno Kraljevstvo izrazilo od početka vojne ofenzive na palestinski teritorij.

"Sada ulazimo u novu mračnu fazu u ovom sukobu: Netanyahuova vlada planira protjerati stanovnike Gaze iz njihovih domova u jedan kut pojasa na jugu i dopustiti im samo djelić pomoći koja im je potrebna", osudio je Lammy. "Jučer [u ponedjeljak], ministar Smotrich čak je govorio o izraelskim snagama koje 'čiste' Gazu, o 'uništavanju onoga što je ostalo' i o 'preseljenju' palestinskih stanovnika u treće zemlje. Moramo to nazvati onim što jest: to je ekstremizam, opasno je, odvratno je, monstruozno je i ja to osuđujem najsnažnijim mogućim riječima."

U međuvremenu, ministri vanjskih poslova oko 20 zemalja donatora - članica EU-a poput Njemačke, Francuske, Španjolske, Italije i Nizozemske, kao i Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Australije - izdali su zajedničku izjavu pozivajući Izrael da "odmah omogući potpuno pružanje pomoći Gazi i omogući UN-u i humanitarnim organizacijama da rade neovisno i nepristrano kako bi spasili živote, smanjili patnju i očuvali dostojanstvo."

U izjavi, izdanoj u sklopu Europskog humanitarnog foruma koji je u utorak završio u Bruxellesu - a koju su također potpisali Kallas i povjerenica za upravljanje krizama Hadja Lahbib - tvrdi se da su "trenutni povratak prekidu vatre i rad na provedbi rješenja o dvjema državama jedini način da se Izraelcima i Palestincima donese mir i sigurnost te osigura dugoročna stabilnost za cijelu regiju".

Još jedna diskretna, ali značajna gesta koja signalizira promjenu u Europi bila je odluka predsjednika Europskog vijeća Antónia Coste iz Portugala da u utorak primi novu palestinsku veleposlanicu Amal Jadou Shakaa s istom ceremonijom i počastima kao i ostalih 10 novih diplomatskih predstavnika izvan EU - unatoč činjenici da nisu sve zemlje EU službeno priznale Državu Palestinu. Prema europskim izvorima, ovo je prvi put da je palestinski predstavnik predstavio svoje "pismo misije" na najvišoj institucionalnoj razini u EU.