Život nije počeo pukom slučajnošću, sretnim udarom munje u “praiskonsku juhu” u pradavnim Zemljinim morima, već je proizvod prirodnog i neizbježnog procesa.
Glavni problem znanstvenika dosad je bio objasniti kako iz nežive materije nastane živi organizam. Poznato je naime da živa bića uzimaju energiju iz okoline koju potom troše, odnosno raspršuju u obliku topline.
Teorija je provjerljiva
Novom teorijom koju su razvili istraživači s MIT-a, atomi koji su dugo vremena izloženi izvoru energije izmijenit će svoju strukturu na način koji će im omogućiti da iskoriste više energije. Stoga, pojava života na našoj planeti ne mora biti proizvod puke sreće i povezivanja atoma “na pravi način”, već samo neizbježna posljedica prirodnih procesa.
“Ako dovoljno dugo osvjetljavate grupu atoma ne bi vas trebalo iznenaditi da dobijete biljku”, kaže jedan od autora teorije Jeremy England.
Ova teorija zapravo nije nova, ona potječe iz vremena prije Sokrata. Međutim, prvi put je uvjerljivo prezentirana uz uporabu matematičkih kalkulacija i, što je navažnije, provjerljiva je, piše Paul Rosenberg na stranici Richard Dawkins fundacije.
Ova teorija zapravo nije nova, ona potječe iz vremena prije Sokrata. Međutim, prvi put je uvjerljivo prezentirana uz uporabu matematičkih kalkulacija i, što je navažnije, provjerljiva je, piše Paul Rosenberg na stranici Richard Dawkins fundacije.
Pa zašto konačno ne provjere i zauvijek presijeku diskusiju?
Mulci lažljivi.