© Virginia Mayo/Agence France PressNjemačka kancelarka Angela Merkel gleda kroz prozor automobila za vrijeme dolaska na samit EU-a u zgradi Europskog vijeća u Bruxellesu, u ponedjeljak, 7. ožujka 2016.
Engels je u intervjuu Sputniku argumentirao kako su problemi poput populizma, visoke nezaposlenosti, sve većeg pritoka izbjeglica, asimetričnih i ekonomskih ratova, te nestanka tradicionalnih vrijednosti, već postojali u prvom stoljeću prije nove ere. Upravo takve stvari su postale najveći izazovi Europe proteklih desetljeća.
Stručnjak smatra sljedeće: "U zadnjih nekoliko desetljeća, korupcija, društvena naivnost i sveopća politička apatija europskih građana snažno su se povećale. Ovdje također možete vidjeti jasne analogije s kasnom Rimskom republikom, u kojoj su građani čak bili spremni prihvatiti autoritarnu vlast - sve zbog siromaštva, nezaposlenosti, gubitka vrijednosti i građanskog rata - ako bi to bio jedini način s kojim se njihova svojina mogla zaštititi".
Prema Engelsu, takve tendencije mogu objasniti nedavne izborne uspjehe populističkih stranaka u Europi. Njemačka populistička desničarska stranka, Alternativa za Njemačku - AfD, postigla je poprilični dobitak glasova na nedavnim regionalnim izborima i osvojila 12,5% u saveznoj državi Rhineland-Pfalz, 15% u Baden-Württembergu i 24% u Sachsen-Anhaltu.
AfD je naročito brzo dobila popularnost zbog pogoršanja situacije s izbjeglicama u Njemačkoj. Stranka se zalaže za strožu migracijsku politiku, te predlaže alternativno, točnije tvrdolinijaško rješenje trenutne krize.
Engles je također rekao: "Izbjeglička kriza, naročito način na koje se društvo s njom nosi, nažalost, u potpunosti potvrđuje analize i teorije koje sam okušao u svojoj knjizi. Smatram da je izbjeglička kriza puno manje važna glede financijskog i demografskog utjecaja na pojedine zemlje, te da je najvažnije otkriće, po meni, u stvari očigledna nemoć naše političke elite da se s tom krizom nose na demokratski način".
Prema stajalištu ovog stručnjaka, nesposobnost EU-a u rješavanju krize pokazuje snažan demokratski deficit u europskim državama. Ista također pokazuje da Europljani ne mogu ostvariti dijalog i pronaći zajedničku strategiju.
Stručnjak je zaključio: "Danas, kao i prije 2000 godina u Rimu, naše društvo pati od presofisticirane strukture državnih institucija. Naše države su postale toliko komplicirane da im je postalo nemoguće rješavati važna pitanja [...]. Takav napor bi jedino postao moguć u slučaju zajedničke dugoročne reforme cijelog našeg društva. Međutim, takvo što bi zaista bilo teško implementirati ako se uzme u obzir sadašnje kratkoročno razmišljanje i uzajamno blokiranje zajedničkih političkih institucija".
Prijevod: Sott.net
Komentar: Sličnosti su puno veće od spomenutoga. Interesantno je da je okoliš postao puno manje stabilan kako je Rim postajao sve više totalitaran. Nestašica i pohlepa su donijele glad, propadanje usjeva, nakon toga su uslijedile "vatre na nebu", neobično jaki potresi i razorna kuga.
Današnje sjedište imperije se ne nalazi u Europi, već u SAD-u, no Europa bez sumnje jednako snažno osjeća efekte kolapsa.