Inteligencija nije ista tijekom života.
Godine poboljšavaju neke vidove inteligencije.
S godinama ne postajemo samo mudriji, već u nekim područjima i inteligentniji, pokazalo je najnovije zanimljivo istraživanje.

Da bi ustanovili na koji se način inteligencija mijenja s godinama, psiholozi s MIT-a i iz opće bolnice u Massachusettsu proveli su testiranje na 48.547 ispitanika u dobi 10 i 89 godina koji su posjećivali internetske stranice GamesWithWords.org i TestMyBrain.org.

Korisnicima su ponuđeni jezični testovi, testovi inteligencije i pamćenja, prepoznavanja emocija, radne memorije, numeričkih vještina i vokabulara.

Ustanovili su da, ovisno o definiciji "inteligencije", različite sposobnosti dosežu vrhunac u različito životno doba.

Mlađi sudionici testova u dobi od 19 i 20 godina bolje su rezultate postizali u numeričkim vještinama, a radna memorija pokazala se najboljom sredinom tridesetih.

Ustanovljeno je i da sposobnost brzog razmišljanja, odnosno brzina kojom mozak obrađuje informacije, takozvana fluidna inteligencija, vrhunac doseže oko 18. godine života, a stagnira oko 40.

Dvadesetogodišnjaci su bili jako dobri u prepoznavanju emocija i kratkim pogledom na fotografiju ili nečije oči, a ta je njihova sposobnost rasla do 48., nakon čega počinje polako opadati.

Vokabular se očekivano poboljšava s godinama, a vrhunac doseže između 60. i 70. godine života.

Rezultati objavljeni u časopisu Psychological Science ukazuju na činjenicu da različite vrste inteligencije vrhunac dosežu u raznim životnim razdobljima, tvrde autori istraživanja Joshua Hartshorne i Laura Germine.