Bez vještačkog đubriva: U Gvineji je zemlja bogata mineralima na prirodan način
Stotinama godina, veliki delovi sub-saharske Afrike imaju problem sa neplodnom zemljom. Klimatski uslovi, nemiri i požari učinili su velike površine zemljišta naupotrebljivim.

Ipak, u Gvineji i šumama Zapadne Afrike, krije se priča o obogaćivanju zemlje prirodnim tehnikama, bez potrebe za veštačkim đubrivima.

Džejms Ferhed, profesor socijalne antropoloigije na Univerzitetu u Saseksu, godinama je istraživao naselja u šumama ovog regiona. Otkrio je da se veliki broj napuštenih sela nalazi ispod useva, što inače nije uobičajeno.

Ferhed se zapitao zašto se to dešava. U literaturi nije pronašao ništa slično dok nije slučajno nabasao na otkriće sličnog poboljšanja zemljišta i to u Amazonu pre 5.000 godina.

Analizirajući zemljište u Liberiji i Gani, Ferhed je otkrio da zemlja na lokalitetima nekadašnjih naselja ima do 3 puta više organskog ugljenika i čak 26 puta više pirogenog ugljenika nego okolno zemljište.

Ispostavilo se da meštani znaju da su ostaci naselja bogati ljudskim i životinjskim izmetom i drugim organskim materijama. Kako bi dalje poboljšali zemlju, farmeri drže stoku i živinu na određenim mestima, gde posle donose ostatke hrane, ulja, kostiju i palminog lišća kako bi ih spalili i tako stvorili od neplodne tešku tamnu zemlju bogatu mineralima.