Gospodari lutakaS


Blue Planet

Čuvajte se populista, ponavlja se u horu: Zašto elita nema učinkovit odgovor na val populizma?

Čuvajte se populista, ponavlja se u horu: Zašto elita nema učinkovit odgovor na val populizma?

Zar vam više ne smeta zaglušujući i monotoni refren kojeg čujemo svaki dan, na televiziji, radiju, novinama, u institucijama, strankama i vladama, koji protiv strašnog populizma ponavljaju uvijek istu stvar?


“Čuvajte se populista“, ponavlja se u horu. Svugdje nas ti ksenofobi, seksisti, homofobi i rasisti žele izvesti iz moderne i Europe slobodnog tržišta. Zatim dodaju da se populizam temelji na strahu, dok istovremeno raste plima straha od tog istog populizma protiv kojeg se svakodnevno provodi ideološki i medijski teror. Neprestano se slušaju optužbe protiv strašne populističke nemani, od Nizozemske do Brexita, od Sjedinjenih Država do Mađarske, od Poljske do Njemačke, Francuske, Italije...

Žele nas preplašiti i onda na populiste svaliti krivnju za sve naše strahove, te tako profitirati od terora.

Međutim, nitko ne ulaže napor da razumije, da shvati nemir i zašto pola Europe, unatoč ovom opsesivnom paranoidnom refrenu, odabire populiste ili zbog prezira prema politici uopće ne želi glasovati?

Problem od kojeg treba krenuti nije “bolest populizma”, kako mnogi nazivaju ovaj fenomen, nego bolest koja potječe i opravdava njegovu ekspanziju, a to je neuspjeh predstavničkih demokracija koje to više nisu. Nemojmo se lagati. Vlast je uzurpirala oligarhija, a zbog masovne, ilegalne i nekontrolirane imigracije je nastao nemir u društvu. Svemu tome treba dodati, uvjetno rečeno, “katastrofu” zbog propasti kapitalizma, učinke globalizacije i retoriku “političke korektnosti”.

Nitko među liberalima, umjerenjacima, demokršćanima, socijaldemokratima i raznim “ljevičarima” nije uspio poduzeti nijedan konkretan korak, osim širenja straha ili predizbornih trikova naknadne pameti, poput rata liberalne Nizozemske protiv Turaka, da se obnovi povjerenje u institucije i vlast, te da se oduzmu glasovi tim “strašnim populistima”.

Bullseye

Le Pen dijeli s Rusijom isti stav oko Ukrajine

Le Pen dijeli s Rusijom isti stav oko Ukrajine
© RIA Novosti

Francuski predsednički kandidat ultradesničarske stranke Nacionalni front Marin le Pen rekla je da SAD imaju cilj da pokrenu pravi rat u Evropi naoružavajući Ukrajinu.


Marin le Pen je, na sastanku Komiteta za međunarodne poslove državne Dume, rekla za sebe da je jedna od retkih političara u Francuskoj koja je iznela sopstveni stav o Ukrajini koji je, kaže, identičan ruskom.

Navodi da je u svojim stavovima ukazala na ulogu Evropske unije u porastu i razvoju konflikta.

Le Penova je ukazala na to da su neke njene kolege iz Francuske više puta menjali stav, dok je ona od početka konflikta zadržala isti.

"Ovih dana, u Ukrajini vidimo vladu koja je na vlast došla nelegalno, i sada bombarduje narod u Donjecku i Lugansku. To je ratni zločin i trebalo je da privuče oštre osude od svih onih aktivista za ljudska prava koji daju različita saopštenja za francuske masovne medije", rekla je Le Penova.

Veruje da francusko rukovodstvo preferira da sluša samo ono što SAD kažu, čijim interesima i služe.

"SAD imaju cilj da pokrenu pravi rat u Evropi naoružavajući Ukrajinu. Žele da prošire NATO zonu do granice sa Rusijom... SAD vrši pritisak na trenutnu vladu Ukrajine, koja razmišlja u istom smeru, da se pridruže NATO", zaključila je Le Pen.

Na sastanku sa predsedavajućim državne Dume, Vjačeslavom Volodinom, Le Penova je rekla da se nada da će Francuska ukinuti "crne liste" ruskih građana na svojoj teritoriji.

"Uvek sam se zalagala za ukidanje sankcija, koje smatram kontraproduktivnim", rekla je Le Penova, prenosi Tas.

Dodaje da se nada da će se Francuska naći u situaciji u kojoj će se liste ukinuti makar na teritoriji Francuske.

Komentar: Vidimo da Marine Le Pen ne odustaje od danas nepopularnih izjava glede Rusije. Sigurno će francuska politička elita učiniti sve da Marine Le Pen ne pobijedi na izborima. Za sada je nagovješten Plan A u tu svrhu.


Bizarro Earth

6 vojnika ruske narodne garde poginulo u terorističkom napadu u Čečeniji, teroristička grupa likvidirana

6 vojnika ruske narodne garde poginulo u terorističkom napadu u Čečeniji, teroristička grupa likvidirana

Šest pripadnika ruske Nacionalne garde poginuli su prilikom napada terorista na tu vojnu jedinicu u Čečeniji, saopštila je ruska vojska.


Kako se navodi, teroristi su naletjeli na pripadnike ruske garde prilikom pokušaja da uđu na teritoriju vojnog grada u blizini Naurska u Čečeniji, nakon čega je počela razmjena vatre.

Tokom borbi, šest pripadnika ruske garde je poginulo, međutim operacija likvidacije te terorističke grupacije uspješno je završena.

Nešto kasnije saopšteno je i da je još troje ruskih vojnika ranjeno, ali su oni hospitalizovani i njihovo stanje je stabilno.

Trenutno se sprovodi identifikacija terorista, dok vojska nastoji da deminira cjelokupnu teritoriju vojnog grada. Prema preliminarnim informacijama, teroristi su izveli napad oko dva časa poslije ponoći u uslovima guste magle.

Ruski FSB je ranije saopštio da su snage ruske Nacionalne garde raspoređene na sjevernom Kavakazu kako bi se sprovodili kontraterorističku operaciju.

Jet3

Zračni napad SAD koalicije protiv ID izazvao masovnu eksploziju u Mosulu, više od 137 ubijenih, uništeno 30 kuća

Zračni napad SAD koalicije protiv ID izazvao masovnu eksploziju u Mosulu, više od 137 ubijenih, uništeno više od 30 kuća
© REUTERS/StringerVatrogasci traže tijela ubijenih civila u Mosulu, Irak, 22. ožujka 2017. godine

Deseci ljudi stradali su pod ruševinama zgrada u Mosulu nakon zračnog napada na Islamsku državu prošli petak koji je izazvao veliku eksploziju i spasilačke ekipe još tragaju za tijelima, kazali su u četvrtak mjesni dužnosnici.


Točan uzrok urušavanja zgrada nije poznat, ali mještani smatraju da su zračni napadi možda detonirali kamion pun eksploziva, uništivši obližnje zgrade u gusto naseljenom području, prenosi Hina.

Spasioci su do sada izvukli 40 tijela iz ruševina u četvrti Jadidi, kod bolnice Rahme.

"Pronaći preživjele jako je teško jer je područje posve uništeno", rekao je zapovjednik civilne zaštite Mohammed Al-Jawari.

Međunarodne koalicijske snage nisu komentirale taj incident.

Jedan irački dužnosnik procijenio je da je poginulo više od 137 ljudi.

Uništeno je više od 30 kuća, po policiji.

Bad Guys

Erdoganove skupine su se u sirijskom Idlibu “otele kontroli” i pokrenule napad na Hamu

Erdoganove skupine u Siriji se “otele kontroli” i krenule na Hamu

Kako prenosi AFP, danas su se u Ženevi trebali susresti predstavnici sirijske vlade i takozvanih “pobunjenika”. No, nastavak mirovnih pregovora u Ženevi bi mogla omesti eskalacija nasilja i ofenziva u smjeru Hame islamističkih skupina koje kontrolira Turska.


Izaslanik Ujedinjenih naroda Staffan de Mistura je na kraju prošle runde pregovora rekao da su se vladini i “pobunjenički” pregovarači dogovorili oko jasne agende i dodao kako je “sve spremno” za nastavak pregovora u kojima bi se trebala razmatrati pitanja o političkoj tranziciji, ustavu i izborima, kao i borbi protiv terorizma, što je tma na kojoj je insistirao Damask.

Od prošlih razgovora u Ženevi je Rusija sklopila sporazum sa sirijskim Kurdima u Afrinu i blokirala turskim snagama napredovanje prema Manbiju u Raqqi, što je vjerojatno bio razlog zbog kojeg je Erdogan islamističkim skupinama koje kontrolira u Idlibu dao zeleno svjetlo za napad na sirijsku vojsku sjeverno od Hame.


Odmah po primitku informacije da su ruske trupe ušle u Afrin, koalicija Al-Nusra Fronta i takozvana “umjerena Slobodna sirijska vojska” pokreću veliku ofenzivu sjeverno od Hame.

Situacija je naizgled teška i veliki broj militanata je na frontu širine oko 15 kilometara prodro u dubinu oko 7 do 8 kilometara prema Hami. Osvojeno je grad Suran, jedno od većih mjesta u tom području.

Mr. Potato

Lavrov: Apsolutno neshvatljivo kako će to članstvo Crne Gore doprinijeti povećanju sigurnosti NATO-a

apsolutno je neshvatljivo kako će to članstvo Crne Gore doprinijeti povećanju sigurnosti NATO-a
Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov upozorio je zapadne zemlje na opasnost zaoštravanja situacije u Makedoniji, piše Sputnik.

“U Makedoniji je trenutno izuzetno složena situacija, možemo je čak nazvati i svojevrsnom krizom, koja je umnogome umjetno izazvana i koja vodi k društvenoj podjeli“, rekao je.

Lavrov je izrazio nadu da „Zapad razumije opasnost od te situacije“.

Kada je riječ o Crnoj Gori, Lavrov je rekao da žali što je ta zemlja odlučila ući u NATO.

“Crna Gora je popustila pred ultimatumom — ili Rusija ili NATO. Ona je odlučila zanemariti ekonomski aspekt i žrtvovati odnose sa Rusijom. Neka je ta odluka na savijesti crnogorskih lidera i na vodstvu NATO-a. Međutim, apsolutno je neshvatljivo kako će to članstvo Crne Gore doprinijeti povećanju sigurnosti NATO-a“, dodao je Lavrov.

Ruski ministar se osvrnuo i na problematiku cjelokupne balkanske regije, pogotovo kad je riječ o navodnom provokativnom djelovanju Rusije, rekavši da “sve normalne veze balkanskih zemalja s Rusijom istog trena postaju briga pojedinih dužnosnika koji to komentiraju kao miješanje Rusije u unutrašnja pitanja Balkana“.

“Mi se ne bojimo takvih izjava, naši stavovi se poklapaju sa stavovima mnogih zemalja Balkana“, rekao je.

Lavrov se osvrnuo i na optužbe upućene Moskvi na račun miješanja u izborni proces drugih zemalja i naglasio da se Rusija time ne bavi.

“Mi se ne miješamo u unutrašnja pitanja drugih zemalja, između ostalog ni u izborne procese. Zapanjim se svaki put kad pročitam u novinama potpune izmišljotine o navodnom miješanju u izbore u Francuskoj ili Njemačkoj“, rekao je on.

Lavrov je dodao i da će se Rusija s apsolutnim poštovanjem odnositi prema rezultatima izbora i u Francuskoj i Njemačkoj.

Mail

Zbog napada u Londonu, Škotska prolongirala glasanje o referendumu o nezavisnosti

Zbog napada u Londonu Škotska prolongirala glasanje o referendumu

Glasanje o referendumu o nezavisnosti Škotske u regionalnom parlamentu odloženo je za utorak posle napada u Londonu,
rekao je danas portparol škotskog parlamenta.

Škotski poslanici je trebalo juče da glasaju o tome da li će odobriti premijerki Nikoli Stardžon da traži od Londona održavanje škotskog referenduma o nezavisnosti zbog Bregzita, protiv koga je bila većina Škotlandjana.

Medjutim sednica parlamenta prekinuta je juče u znak solidarnosti ubrzo posle napada u Londonu u kome je poginulo četvoro ljudi, uključujući i napadača, i povredjeno oko 40.

Prema tome Škotlandjani će glasati dan pre nego što će britanska premijerka Tereza Mej zvanično pokrenuti član 50 Lisabonskog ugovora za razdvajanje od Evropske unije, čime počinje dugodišnji proces pregovora.

Očekuje se da će predlog o škotskom referendumu o nezavisnosti proći bez problema u škotskom parlamentu pošto Škotska nacionalna partija Nikole Stardžon ima većinu uz podršku ekologa, navodi Frans pres.

Stardžon je optužila London da ne uzima u obzir škotske interese u dogovorima o izlasku iz EU i želi da se škotski referendum održi krajem 2018. ili početkom 2019, odnosno pre zaključaka pregovora o Bregzitu.

Velika Britanija u celini je na referendumu o Bregzitu prošlog juna glasala sa 52 odsto za izlazak iz EU, medjutim na tom referendumu ubedljiva većina Škotlandjana 62 odsto, bila je za ostanak u Uniji.

Tokom prvog referenduma o nezavisnosti u septembru 2014. Škotlandjani su se izjasnili većinom od 55 odsto protiv nezavisnosti.

Komentar: Dan poslije napada: U Londonu potraga za teroristima


Propaganda

Predsjedniku Putinu ne trebaju posrednici: Kremlj negira da je Fijon posredovao za susret sa Putinom

Predsjedniku Putinu ne trebaju posrednici: Kremlj negira da je Fijon posredovao za susret sa Putinom

Vladimiru Putinu nisu potrebni "posrednici" da bi se susreo sa poslovnim ljudima, odgovorio je danas portparol Kremlja na pisanje francuskog nedeljnika Okovani patak (Le Canard enchaine) da je predsednički kandidat francuske desnice Fransoa Fijon povezao jednog od svojih klijenata sa ruskim predsednikom i direktorom kompanije Total.


- Što se tiče susreta sa predsednikom njih organizuje predsednički protokol i tu je takođe isključeno da posrednik igra ulogu - rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Po njegovim rečima, ruski predsednik se jeste u junu 2015. na međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu sastao sa Libancem Fuadom Mahzumijem, klijentom savetničke firme "2F" Fransoa Fijona.

Sastanak na marginama foruma između ruskog šefa države i Mahzumija bio je spontan i neformalan, rekao je Peskov.

- Predsednik je razgovarao i slikao se sa velikim brojem učesnika, među kojima i s Mahzumijem - rekao je Peskov.

Prema pisanju satiričnog nedeljnika Okovani patak, Fransoa Fijon je za Mahzumija u Sankt Peterburgu organizovao sastanke sa Vladimirom Putinom i direktorom Totala, Patrikom Pujanom, i za to je njegova firma plaćena 50.000 dolara.

Okruženje francuskog predsedničkog kandidata je takođe demantovalo napise lista.

Firmu 2F "nikad nije plaćala ni ruska država, niti neka privatna firma te zemlje", saopštili su predstavici Fijona i dodali da su optužbe francuskog lista "potpuno neosnovane".

Fijon, kandidat francuske desnice, već je upleten u skandal zbog navodnog fiktivnog zapošljavanja supruge i dece, što ga je koštalo pada u rejtingu. Kada je ušao u izbornu trku Fijon je prema anketama bio favorit i imao najveću podršku glasača uoči presedničkih izbora 23. aprila.

Prve informacije o tom skandalu objavio je isto list Okovani patak.

Red Flag

"Prestanite kršiti zakon": Snowden podiže "crvenu zastavu" tijekom svjedočenja NSA i FBI šefova

© Dagens Nyheter / AFP

Uzbunjivač Edvard Snouden poručio je američkim obaveštajnim agencijama da prestanu da krše zakon.


Dok su direktori FBI i NSA javno svedočili pred američkim Senatom o potencijalnim vezama američkog predsednika Donalda Trampa sa Rusijom i njegovim tvrdnjama da ga je prisluškivao bivši šef države Barak Obama, Snouden je preko "Tvitera" ukazao na neke detalje koji su prošli nezapaženo u američkim medijima, prenosi "RT".

Džejms Komi, šef FBI i Majk Rodžers, šef NSA, govorili su o curenju poverljivih informacija u medijie.

- Uzbuna: Direktor NSA pažljiv pri diskutovanju o tome ko može da otkrije identitete američkih državljana pri izveštavanju, ali ne govori o tome ko sme da pristupi kolekciji podataka o američkim državljanima - napisao je Snouden.


Chess

Zašto se američki predsjednik odbio rukovati s njemačkom kancelarkom?

Sastanak Tramp-Merkel: Zašto se američki predsjednik odbio rukovati s njemačkom kancelarkom?
“Sve možemo prigovoriti Donaldu Trumpu, osim da nema osjećaj za spektakl. Osjećaj za simboličnost. Gestu koja se pamti i koja udara - razgrađeno, zapanjeno i gotovo natečeno lice Angele Merkel kojeg se još sjećamo i kojeg ćemo se još dugo sjećati.

Naravno, predsjednik je ipak stisnuo ruku njemačke kancelarke, ali poslije, kasno, prekasno. Dovoljno kasno da ostavi snažan utisak, ne želeći se podčiniti zahtjevu fotografa koji su tražili tradicionalan stisak ruke.

Donald Trump je ušao u beskompromisni rat s američkim medijima, koji ne poznaje ni primirje ni predah. Rat do kraja, gdje je svaka bitka podrugljiva i proživljena kao zadnja.

Međutim protivnik kojeg cilja Trump je Angela Merkel, ili bolje rečeno svijet Angele Merkel. Svijet kojeg predstavlja i kojeg vodi. Onaj svijet kojeg je primila od Baracka Obame nekoliko dana prije inauguracije Trumpa. Svijet globalizacije koji ne poznaje granice i u kojem vlada slobodna trgovina. Svijet tržišne ekonomije i internacionalnih organizacija. Svijet multilateralizma. Svijet gdje su prava čovjeka religija. Svijet kosmopolita, potrošača bez zemlje, bez tradicionalnih vrijednosti i korijena. Svijet kojeg poznajemo nakon raspada Sovjetskog Saveza prije 30 godina.

Onog momenta kada je Donald Trump prividno zaboravio ruku Angele Merkel, američki predstavnik G20 u Baden Badenu je povukao izvješće za javnost koje uobičajeno poziva na borbu protiv svih vrsta protekcionizama.