Nova ograničenja za ulazak imigranata i izbeglica u SAD značiće da će o ulasku onih koji imaju zelene karte, odnosno dozvolu za legalni trajni boravak, a potiču iz Sirije i još šest pretežno muslimanskih zemalja, morati da se odlučuje od slučaja do slučaja, rekao je danas visoki američki zvaničnik.

Zvaničnici nove američke administracije su danas, na konferenciji za novinare, odbacili kao "smešnu" ideju da nova uredba američkog predsednika Donalda Trampa znači "zabranu muslimana", prenosi Rojters.

Jedan zvaničnik je naveo da Avganistan, Malezija, Pakistan, Oman, Tunis i Turska nisu obuhvaćeni novom uredbom, iako su to zemlje sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

Na pitanje šta misle o tužbama koje se nižu jedna za drugom zbog nove uredbe koja je izazvala haos i uznemirenost na aerodromima, zvaničnici nisu izneli nikakav poseban komentar.

Tramp je juče potpisao izvršnu uredbu kojom je na četiri meseca obustavljen priliv izbeglica u SAD i privremeno je zabranjeno putnicima iz šest zemalja sa muslimanskom većinom da uđu u SAD, dok je zabrana za državljane Sirije uvedena na neodređeno vreme.

Nova Trampova uredba mogla bi da znači da hiljadama gradjana Irana, Iraka, Sirije, Jemena, Sudana, Somalije i Libije možda neće biti dozvoljeno da se ukrcaju u avione koji lete ka SAD.

Dopisnik američkog izdanja medijske kuće RT, Alexander Rubinstein, te Evan Angel, koji izvještava za američki Vocativ, uhićeni u Sjedinjenim Državama i optuženi samo zato što su obavljali svoje profesionalne dužnosti. Naime, izvještavali su s lica mjesta o prosvjedima protiv Donalda Trumpa, a The Guardian prenosi kako se prema točkama optužnice suočavaju s deset godina robije i novčanom kaznom od 25 000 dolara.

Kao što je poznato, tijekom inauguracije Donalda Trumpa su u Washingtonu organizirani masovni prosvjedi, a policija je neke od sudionika uhitila zbog “remećenja javnog reda i mira i vandalizma”. Prilikom uhićenja policija nije pravila razliku između nasilnih prosvjednika koji su razbijali izloge i novinara koji su o tome izvještavali i snimali prosvjede. Na kraju su se dvojica novinara, “sasvim slučajno” Alexander Rubinstein i Evan Angel, našli u pritvoru s istim optužbama kao da su bili sudionici nasilnih prosvjeda.

Na nekim događajima novinari su morali nositi posebne prsluke ili kacige, kako bi ih se prepoznalo iz daljine, ali u ovom slučaju nisu tako postupili da ne bi postali meta napada agresivnih prosvjednika. Na primjer, dopisnica RT-a je Anna Baranova u sličnoj situaciji napadnuta dok je izvještavala s prosvjeda u Parizu.

Tijekom prosvjeda u Washingtonu je uhićeno oko 100 ljudi, među njima i dopisnik RT-a Alexander Rubinstein i Evan Engel iz američke medijske kuće Vocativ. Začudo, nisu ih pustili nakon kratkog suđenja, kao što je uobičajeno u Europi i Rusiji. Novinari će biti procesuirani jednako kao oni koji su napali policiju. Sada se, zbog obavljanja svojih profesionalnih dužnosti, suočavaju s kaznama do 10 godina zatvora i novčanom kaznom od 25 tisuća dolara.

Naravno, televizija RT je izdala službeno priopćenje u kojem stoji:

“Uhićenje i naknadna kaznena prijava protiv našeg dopisnika Alexandera Rubinsteina, koji je samo radio svoj posao i pokrivao prosvjede u Washingtonu na dan inauguracije Donalda Trumpa, apsolutno su nevjerojatni. Ovakve akcije su flagrantno kršenje novinarskih sloboda, a posebno smo iznenađeni što se to dogodilo u zemlji koja se predstavlja kao prva po slobodi tiska u svijetu. RT će punom snagom koristiti sve mehanizme svog pravnog tima za podršku našem novinaru, a sigurni smo da će temeljita analiza Ureda državnog odvjetnika Sjedinjenih Država potvrditi da je Alexander, koji je cijelo vrijeme hodao s novinarskom iskaznicom, potvrditi da je uhićen nezakonito.”

Norveška kontraobaveštajna služba tvrdi da je Rusija 2015. godine sprečila da ukrajinski predsednik Petro Porošenko dobije Nobelovu nagradu za mir, saopštila je norveška državna televizija NRK, prenosi Tas s.

Kako se navodi, ruska kontraobaveštajna služba je navodno uticala na odluku norveškog Novelovog Komiteta, koji proglašava dobitnike nagrade za mir.

U leto 2015. godine, na internetu je objavljeno pismo upućeno predstavnicima SAD u Norveškoj, koje je potpisao aktuelni ukrajinski premijer Vladimir Grojsman, u kome on zahvaljuje diplomatama SAD za obezbeđivanje podrške dva od pet članova Nobelovog komiteta i istovremeno istakao da ono što su oni "sredili" nije ono što je dogovoreno, kao i da je predsedniku Porošenku "veoma važno da ima garancije" da će dobiti nagradu.

Nakon što je objavljen taj dokument, dva predstavnika ruske ambasade zatražila su sastanak sa sekretarom Nobelovog komiteta i direktorom norveškog Nobelovog instituta Olavom Njelstadom.

"Nakon posete zapitali smo se da li je to bio pokušaj protiska na nas, tako da smo kontaktirali našu kontraobaveštajnu službu", rekao je Njelstad NRK.

Američki senator Džon Mekejn izjavio je da će pokušati da spreči Donalda Trampa da ukine sankcije Rusiji ukoliko američki predsednik zaista preduzme taj korak.

U petak je savetnica predsednika SAD Kelijen Konvej tokom intervjua za televizijski kanal „Foks njuz“ rekla da se pitanje ukidanja sankcija Rusiji razmatra u kontekstu „poboljšanja odnosa sa raznim inostranim liderima i državama“.

Mekejn je ocenio da je to „nedalekovida politika“, prenosi agencija Rojters.

„Ako on to učini, radiću sa svojim kolegama na tome da se ne dozvoli ukidanje sankcija Rusiji“, rekao je 80-godišnji senator, poznat kao „jastreb“ spoljne politike i pobornik pojačavanja sankcija protiv Rusije.

Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ranije je potvrdio da će Vladimir Putin u subotu uveče razgovarati telefonom sa Trampom.

Rusko ratno vazduhoplovstvo dobija novi laki lovački avion - MiG-35, koji je danas predstavljen i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. Ovaj superlovac, 4++ generacije, u stanju je da podjednako efikasno pogodi ciljeve u vazduhu, na moru i na kopnu, a vojni eksperti kažu da „ruši sve zakone fizike“.

Direktor programa vojne avijacije Objedinjene vazduhoplovne korporacije Vladimir Mihajlov rekao je ranije da će sva testiranja nad MiG-35 biti završena ove godine, a da će iduće godine početi prva isporuka aviona ruskim Vazdušno-kosmičkim snagama. Do 2020. rusko Ministarstvo odbrane planira da kupi oko 30 ovih aviona.

Procenjuje se da će cena ovog superlovca iznositi 45 miliona dolara. Krajem oktobra MiG-35 je imao svoj prvi let, a avion će narednog meseca početi sa državnim testiranjima. U suštini, ovaj avion predstavlja modernizaciju aviona MiG-29K/KUB i MiG-29M/M2.

Pravi fijasko doživjeli su globalisti na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom Davosu, koji su (kao često puta ranije) svoje globalizacijske vrijednosti promovirali na način da su se samoizolirali i okružili bodljikavom žicom i kordonima policije. Pojedini pripadnici gospodarskih elita tamošnju su atmosferu i predstojeći krah dosadašnjeg načina funkcioniranja globaliziranog svijeta označili jednom jedinom rječju - „užas“!

Na toj elitističkoj manifestaciji već je od ranije postao vidljiv sve češći „bojkot“ sa strane svjetskih državnika i povećanje dolazaka nižerangiranih birokrata koji više vole biti viđeni negoli na samom Formu nešto konkretno dogovoriti. Međutim, ove godine manjak velikih državnika poprimio je dramatične razmjere. Npr. u Davosu se po prvi put nisu pojavili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande.

Krah Međunarodnog gospodarskog foruma pokušali su spasiti britanska premijerka Theresa May, koja se pred gostima upirala objasniti hoće li Velika Britanija pokrenuti „tvrdi Brexit“ (odbacujući sve spone s EU) ili će odabrati njegovu „mekšu“ varijantu (zadržavajući određene trgovinske povlastice s Bruxellessom), ali i po prvi put pristigli kineski predsjednik Xi Jinping, koji se, iako čelnik formalno komunističke zemlje, (umjesto do sada Baraka Obame) odmah prometnuo u predvodnika globalnog tržišnog gospodarstva i protivnika modernog protekcionizma kojeg upravo uvodi nova američka administracija pod vodstvom predsjednika Trumpa.

Trumpova politička revolucija

A upravo je g. Donald Trump i bio glavna tema svih kuloarskih razgovora, a nagađanja o njegovim prvim potezima formalni dnevni red Foruma u Davosu stavilo je u posve drugi plan. Jer sama najava novog američkog predsjednika o okretanju nacionalnoj ekonomiji i zaštiti američkih nacionalnih interesa uz poštivanje prava drugih zemalja da to isto čine, bila je dovoljna za paniku. Primjerice, britanski The Guardian je odmah nakon Trumpove svečane inauguracije napisao, ni manje ni više nego: „Trump je objavio rat!“ Međutim, britanski medij, svjesno ili ne, griješi. Trump nije objavio rat nego političku revoluciju, i to prije svega Washingtonu. Njegove riječi se puno prije može povezati s američkom Deklaracijom o nezavisnosti iz kraja 18. stoljeća, nego „objavom rata“. U spomenutom dokumentu, tadašnje američke vođe i narodni predstavnici jasno su kazali kako započinje nova epoha, kojom se vlast iz carskog Londona vraća američkom narodu. I u Trumpovom svečanom govoru gotovo je kazano to isto, samo što je ulogu carskog Londona preuzeo Washington i njegov establišment. Novi predsjednik povukao je jasne paralele, kazavši, kako se Washington desetljećima bogatio dok je američki narod siromašio i da je 20. siječnja 2017. godine povijesni dan kojim se vlast ponovo vraća američkom narodu. Trump je svojim riječima, kao i pobjedom, možda iznenadio sve ali ne i samoga sebe - on je dobro znao kako osim holywoodske Amerike postoji i ona druga - prava Amerika. Imao je osjećaj i njega je iskoristio.

Kraljevina Bahrein, zemlja na južnoj obali Perzijskog zaljeva kojom vlada sunitski režim obitelji Al-Halifa, potpuno je zaboravljena od strane medija. U zemlji površine 765 kvadratnih kilometara živi oko 1 300 000 ljudi, državna religija je islam, a oko 75% bahreinskih muslimana su šiiti. U Bahreinu je baza Središnjeg zapovjedništva američke “Pete flote”, a zemlja je članica “Zaljevskog vijeća za suradnju”, vojnog pakta kojim upravlja Saudijska Arabija. Zemljom trenutno vladaju kralj Hamad ibn Isa Al-Halifa i premijer Halifa ibn Salman Al-Halifa.

Mediji o situaciji u Bahreinu šute kao zaliveni, iako u zemlji danima traju prosvjedi koji su počeli još 2011. godine, na krilima takozvanog “Arapskog proljeća”. Tada su ih u glavnom gradu zemlje, Manami, na poziv vladajućeg režima u krvi ugušile saudijske trupe.

Delegacija Europske unije je posjetila glavni grad Bahreina tek godinu dana nakon prosvjeda i sukoba sa snagama sigurnosti vladajućeg režima i njegovih saveznika u kojima je život izgubilo 93 ljudi, na tisuće ih je uhićeno, mučeno i prognano iz zemlje.

Prosvjedi koji su proziv zločinačkog režima dinastije Al-Halifa počeli 14 veljače 2011. zapravo nikada nisu prestali. Međutim, zbog tragičnog iskustva sa saudijskom intervencijom su uglavnom bili nenasilni.

Sada su opet eskalirali u masovne nemire i sukobe sa snagama sigurnosti diljem zemlje. Narod Bahreina je izašao na ulice u znak prosvjeda protiv nedavnog pogubljenja tri šiitska muslimanska aktivista, koje je režim Al-Halife pogubio zbog navodnog sudjelovanja u ubojstvu tri policajca tijekom demonstracija u ožujku 2014.

Poslanik Parlamenta Sirije Muhamed Hejr Džasim el Nadir izjavio je da su pojedina sirijska plemena, kojima je Rijad ponudio novac, odustala od lojalnosti sirijskim vlastima i otišla na severoistok zemlje.

„Na veliku žalost, pojedina plemena su okrenula leđa sirijskim vlastima i otišla na severoistok zemlje. Šeici tih plemena otišli su u Saudijsku Arabiju kako bi popravili svoj finansijski položaj, a ne položaj svoje zemlje“, rekao je El Nadir za Sputnjik.

Saudijska Arabija je, navodi El Nadir, i njemu nudila novac kako bi istupio protiv svoje zemlje i suprotstavio se sirijskim vlastima.

On je rekao da su mu to ponudili u kući sirijskog ambasadora u Rijadu Mahdija Dahalala.

„Pokušali su da nas stave na iskušenje nudeći nam kuće i novac. Davali su nam prazan ček u koji smo mogli da upišemo bilo koju sumu ako objavimo da odstupamo. Niko ne može da se udalji od svog naroda. Čoveku nije svojstveno da odbacuje svoju domovinu. Mi smo sa Sirijom, sa svojom zemljom, sa odvažnom sirijskom armijom“, rekao je sirijski poslanik.

U intervjuu Reutersu nekoliko dana uoči posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Budimpešti zbog jačanja gospodarskih odnosa, Peter Szijjarto također je rekao da su sankcije EU-a protiv Moskve neučinkovite i da ih treba ukinuti.

"Mađarska smatra da su sankcije beskorisne", rekao je Szijjarto i iznio procjenu da je Mađarska izgubila 6,5 milijarda dolara zbog sankcija koje su uvedene 2014.

"Trebamo li biti sretni zbog pada ruskog gospodarstva? Ne, žalimo zbog toga", istaknuo je dodajući da Mađarska Rusiju ne smatra prijetnjom.

Mađarska, članica EU-a i NATO-a, ostala je u dobrim odnosima s Rusijom i u režimu sankcija uvedenih zbog ruskog pripojenja Krima u ožujku 2014. i uplitanja u sukob na istoku Unkrajine.

Mađarska pokušava osigurati opskrbu plina iz Rusije nakon 2021. Također želi nastaviti s gradnjom dva nova energetska bloka u nuklearnoj elektrani Park, ugovor s Rusijom vrijedan deset milijardi eura koji se našao na udaru Bruxellesa.

Szijjarto je rekao i da Budimpešta očekuje "bitno poboljšanje" odnosa s Washingtonom i istaknuo kako se slaže s novim predsjednikom Trumpom da je NATO podbacio u borbi protiv terorizma.

"Islamsku državu vidim kao prijetnju, najozbiljniju prijetnju civiliziranom svijetu. I u tom smislu, mislim da je NATO mogao odigrati veću ulogu", rekao je mađarski ministar.

Mađarski premijer Viktor Orban dolazio je u sukob s administracijom bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame oko onoga što kritičari nazivaju erozijom demokratskih vrijednosti pod njegovom vladom.

Orban je prošle godine bio jedan od prvih inozemnih čelnika koji je podupro Trumpa koji se, rekao je Szijjarto, više neće "miješati u unutarnje stvari Mađarske".

"Nakon što je novi predsjednik dao jasno do znanja da izvoz demokracije više nije u središtu američke vanjske politike, taj oblik pritiska će nestati", naglasio je Szijjarto.

Posljednji čelnik nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, Mihail Gorbačov, napisao je za magazin Time tekst u kojem analizira probleme današnjeg svijeta i apelira na države članice Vijeća sigurnosti UN-a da smanje tenzije koje opterećuju svjetsku geopolitičku situaciju.

Njegov tekst prenosimo u cijelosti na hrvatskom jeziku, a na engleskom jeziku možete ga pročitati na ovom linku.

- Današnji svijet preopterećen je problemima. Donositelji odluka čine se zbunjeni.

No, nijedan problem danas nije važniji nego militarizacija politike i nova utrka u naoružanju. Zaustavljanje i okretanje te utrke koja vodi k uništenju mora biti naš prioritet. Sadašnja situacija je naprosto previše opasna.

Više trupa, više tenkova i više oklopnih vozila dovodi se u Europu. Vojne snage i oružje NATO-a i Rusije sve su bliže jedni drugima, kao da žele pucati jedni na druge. Dok državni budžeti sve teže zadovoljavaju esencijalne ljudske potrebe, potrošnja na vojsku raste. Novac se vrlo lako nalazi za sofisticirana oružja čija je destruktivna moć usporediva s onom oružja za masovno uništenje; troši se na podmornice čija jedna salva balističkih raketa može uništiti pola kontinenta; troši se na proturaketne sustave koji umanjuju strateške mogućnosti.

Političari i vojni zapovjednici sve više zvuče kao da su u ratu, a obrambene doktrine sve su opasnije. Komentatori i TV voditelji pridružuju se huškačkom zboru. Sve izgleda kao da se cijeli svijet sprema na rat.