U sklopu takozvane "antikorupcijske kampanje" će Saudijska Arabija oduzeti imovinu libanonskog premijera Saada Haririja koju posjeduje u arapskom kraljevstvu. Ovu je kampanju pokrenuo krunski princ Mohammad bin Salman i pod krinkom borbe protiv korupcije, koja je bez sumnje široko rasprostranjena u saudijskom režimu, uklanja kritičare, političke protivnike i suparničke prinčeve.

Arapski portal The New Arab, navodeći anonimni izvor blizak saudijskim vlastima, izvijestio je kako su vlasti Saudijske Arabijske poduzele korake u oduzimanju imovine Saada Haririja u građevinskoj tvrtki Saudi Oger.

"Restrukturiranje saudijskih tvrtki čiji su vlasnici uključeni u slučajeve korupcije ide naprijed, počevši od saudijskog diva u građevinarstvu Grupe Binladin i sada ide prema kompaniji Saudi Oger", rekao je izvor.

Grijeh Saada Haririja je što se oglušio na zapovijed Rijada i nije potvrdio ostavku na mjesto premijera Libanona, koju je pod prisilom potpisao u Rijadu 4. studenog prošle godine.

Tada je libanonski predsjednik Michel Aoun rekao kako ne priznaje odluku Haririja i razmotrit će ostavku tek ako mu se uruči osobno u predsjedničkom uredu, kako predviđa ustav zemlje.

Saad Hariri se nakon toga vraća u zemlju, gdje na sastanku kabineta vlade prvo suspendira odluku o odstupanju s premijerske dužnosti, a dva tjedna poslije, 5. prosinca prošle godine, je potpuno odbacuje, čime je vidno ražestio saudijski državni vrh.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov, izjavio je 15. siječnja na konferenciji za novinare, kako Sjedinjene Američke Države ne žele očuvanje teritorijalne cjelovitosti Sirije.

Lavrov smatra, kako i sadašnja Trumpova administracija, poput prethodne - Obamine, ne teži čim bržem završetku sukoba, već pomoći onima koji bi htjeli poduzimati praktične korake za smjenu režima u Siriji.

"Sada ovi potezi, koje mi nadziremo, ukazuju, kako SAD ne žele očuvati teritorijalnu cjelovitost Sirije. Doslovno je jučer bilo priopćeno o novoj inicijativi, prema kojoj SAD žele pomoći tzv. snagama demokratske Sirije osnovati nekakve zone pogranične sigurnosti", kazao je Lavrov i dodao, kako se radi o velikim teritorijima uz granicu s Turskom i Irakom. Te teritorije, nastavio je Lavrov, sada nadziru Sirijske demokratske snage (SDF, op. GN.) i tamo su vrlo složeni odnosi između Kurda i Arapa. "Objava o tome, kako će se ta zona kontrolirati organizacijama pod vodstvom SAD-a, konkretno, snagama do 30 tisuća vojnika - je vrlo ozbiljno pitanje, koje izaziva zabrinutost da je usmjereno prema podjeli Sirije", izjavio je ruski šef diplomacije.

Također je obratio pozornost na to, da se takve odluke usvajaju bez bilo kakvih utemeljenosti koje proizlaze iz rezolucija Vijeća sigurnosti, ili postignutih tijekom Ženevskih pregovora. Lavrov je naglasio slijedeće: "Mi, kao i naše turske i iranske kolege, ali i mnogi drugi, uvjeren sam, očekujemo od SAD-a detaljna objašnjenja."

Prema stručnoj anketi koju je objavio The Wall Street Journal, većina od 68 ispitanika, poduzetnika i ekonomista, tvrdi kako izbor Donalda Trumpa, koji će 20. siječnja obilježiti točno jednu godinu u uredu, barem djelomično ima veze s rastom američkog gospodarstva.

Većina ispitanih stručnjaka je izjavila kako je Trump "djelomično" ili "uglavnom" imao pozitivan čimbenik za stvaranje radnih mjesta, rast BDP-a i američko tržište dionica. Prema stručnjacima, ključna za stvaranje uvjeta za rast je bila nedavna porezna reforma. Više od 90% ispitanika američkog lista vjeruje da će tijekom sljedeće dvije godine novi porezni zakon ubrzati rast BDP-a.

Prije godinu dana, u istom istraživanju, ekonomisti su politiku Baracka Obame ocijenili na različite načine. Većina je Obaminu politiku smatrala pozitivnom za financijsku stabilnost, ali da je bila negativna ili neutralna za trenutni rast BDP-a. Govoreći o dugoročnom rastu, svi odgovorili da je Obamina politika bila negativna.

Za razliku od tih procjena, Trumpova politika je po pitanju dugoročnog rasta ocijenjena kao neutralna ili pozitivna, što republikancima daje ozbiljnu prednost uoči izbora za Zastupnički dom američkog Kongresa u studenom 2018. godine.

Ekonomisti ukazuju na rast povjerenja u poslovanje koje je pratilo Trumpov izbor, što je dovelo do porasta ulaganja.

Tijekom prva tri tromjesečja prošle godine su rashodi za industrijsku proizvodnju snažno porasli, a povećanje je na godišnjoj razini bilo 6,2%. To će dovesti do povećane produktivnosti i povećanja plaća, stvarajući ciklus u kojem će porasti potrošački osjećaj i sama potrošnja, kažu stručnjaci.

Njemačka središnja banka odlučila je uključiti kinesku valutu juan u međunarodne pričuve, izjavio je u ponedjeljak član odbora njemačke središnje banke Andreas Dombret.

"Danas mogu potvrditi da je njemačka središnja banka Bundesbank također odlučila uključiti kineski juan, ili renminbi, u svoje međunarodne pričuve", kazao je Dombret u ponedjeljak u Hong Kongu sudionicima Azijskog financijskog foruma.

Europska središnja banka (ECB) u prošlogodišnjem je lipnju u juane prebacila pričuve u američkoj valuti u protuvrijednosti 500 milijuna eura, podsjeća Reuters.

Takav potez središnje monetarne vlasti u zoni primjene zajedničke europske valute zrcalio je učestalu uporabu kineske valute u međunarodnim transakcijama, kao i važnost Kine kao jednog od najvećih trgovinskih partnera 19-člane eurozone.

U ponedjeljak je na međunarodnim deviznim tržištima pod utjecajem izjava dužnosnika Bundesbanka juan nakratko zabilježio najviše razine prema dolaru u protekle više od dvije godine.

U Tunisu traju nasilni prosvjedi protiv vlade, koji su kulminirali jučer, na sedmu obljetnicu izbijanja takozvanog "Arapskog proljeća" u kojem je 2011. svrgnut autokratski predsjednik Zine Al-Abidin Ben Ali. U sedam dana nemira je uhićeno gotovo 800 osoba, zbog vandalizma i nasilja, te bacanja zapaljivih boca na policijske postaje, objavilo je u petak Ministarstvo unutarnjih poslova Tunisa.

Prosvjedi su počeli zbog strukturnih reformi i mjera štednje, te povećanja cijene goriva i proizvoda široke potrošnje, povećani su i porezi na automobile, telefonske, internetske i druge usluge.

Tunis - Laž o uspješnoj priči

Tunis se smatra zemljom u kojoj je počelo "Arapsko proljeće", koje se kasnije proširilo na brojne druge zemlje, a rezultat je bio svrgavanje Mubaraka u Egiptu, rušenje i likvidacija Gaddafija i rat u Libiji, koji je nekada prosperitetnu zemlju pretvorio u propalu državu u stanju permanentnog rata svih protiv svih. Rat u Siriji i Jemenu su također posljedica eksperimenta demokratizacije arapskog svijeta, dok je Bahrein uz vojnu pomoć Saudijske Arabije u krvi ugušio mirne prosvjede stanovništva, koji su na valu "Arapskog proljeća" tražili veća prava.

Za Tunis se tvrdi kako je bio jedina uspješna priča "Arapskog proljeća", jer je, nakon svrgavanja diktatora Ben Alija, proveo "demokratsku nenasilnu tranziciju". Takozvani "Kvartet za nacionalni dijalog" je za ovu "uspješnu priču" 2015. čak dobio Nobelovu nagradu za mir. Međutim, stvari uopće nisu onakve kakvima se žele prikazati.

Naime, aktualni prosvjedi su vrh ledenog brijega i eksplodirali bi prije ili kasnije. Ben Ali je svrgnut ne zato što je bio diktator, nego je Tunis, uz druge arapske zemlje, trebalo pretvoriti protektorat Washingtona i Europske unije, Francuske u prvom redu, a "Arapsko proljeće" je bilo dio u mozaiku prekrajanja "Velikog Bliskog istoka".

Američka kongresmenka Tulsi Gabbard pozvala je američkog predsjednika Donalda Trumpa da direktno razgovara sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-unom nakon što je na Havajima u subotu došlo do panike zbog lažne uzbune o neposrednom napadu balističkom raketom.

Gebbard, iz Demokratske stranke, koja u Zastupničkom domu Kongresa SAD-a predstavlja Havaje, izjavila je da bi Trump trebao sjesti s Kimom i razgovarati o načinima za uklanjanje takve prijetnje, prenosi južnokorejska agencija Yonhap.

"Apsolutno i momentalno. Narod Havaja sada plaća cijenu decenija lošeg vođenja zemlje, neuspjeha da se direktno pregovara da bi se spriječilo da dođemo do tačke u kojoj smo danas, zbog postavljanja nerealinih preduvjeta", rekla je u intervjuu za ABC.

Pregovori bez postavljanja preduvjeta

Prema njenim riječima, Trump bi trebao razgovarati s Kimom bez postavljanja preduvjeta kako bi se razjasnile razlike i izgradio put ka denuklearizaciji,

Kazala je i da bi Trump trebao shvatiti razloge zbog kojih Sjeverna Koreja odbija razgovarati o denuklearizaciji:

"Od presudnog je značaja da okončamo našu politiku ratova kako bismo osigurali vjerodostojnu garanciju da SAD neće ići i srušiti režim u Sjevernoj Koreji, tako da mogu početi razgovori o denuklearizaciji."

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 2011. godine najavio kako ruska Vlada pokreće Yamal LNG projekt na poluotoku Jamal, gdje se prema procjenama nalaze ukupne rezerve plina od 1.250 milijardi m3. Prema planu, prva pošiljka ukapljenog plina trebala bi biti isporučena krajem 2017. godine. Unatoč financijski zahtjevnom projektu, ogromnoj količini dolara u milijardama potrebnim za izgradnju LNG terminala za ukapljivanje plina, za izgradnju zračne i morske luke u Sabetti; unatoč financijskim sankcijama SAD i EU s kojim je bila obuhvaćena i tvrtka Novatek, koja je nositelj cijelog projekta - u petak, 8. prosinca 2017., točno po planu je utovaren prvi tanker s ukapljenim plinom u luci Sabetta, čemu je prisustvovao predsjednik Putin. U sljedećih 25 godina ruska Vlada namjerava investirati još 250 milijardi dolara za puni razvoj proizvodnje plina na Jamalu i Arktiku.

Nekoliko godina prije Putina, o terminalu za ukapljeni plin na otoku Krku, koji bi služio za pretovar plina s tankera, počelo se razmišljati u Hrvatskoj. Još tamo 2006.-2007., tadašnji premijer Ivo Sanader je spominjao strane ulagače, njemački E.ON, RWE i konzorcij Adria LNG koji će financirati projekt. Počelo se s izradama studija utjecaja na okoliš. Nešto kasnije je ministar Čačić došao s pričom o investitorima iz Katara i kopnenom terminalu. Pa kopneni terminal nije bio isplativ, gradit će se plutajući terminal, nakon 10 godina će se krenuti u izgradnju kopnenog terminala. S pričama o LNG terminalu Hrvatska je dočekala i članstvo u EU. A Europska Unija kao glavni kupac ruskog plina ima i svoj institucionalni okvir koji se zove Instrumenti za povezivanje Europe. Desetak dana nakon otprave prvog tankera s ukapljenim plinom iz ruske luke Sabetta, na zasjedanju Vijeća ministara energetike EU, Hrvatskoj su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 101,4 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, točnije za kupnju FSRU plutajućeg terminala za ukapljeni plin. Ukupna investicija bi iznosila 383,6 milijuna eura.

Ovako je to objasnio povjerenik EU za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete: "Danas potpisanim sporazumom pokazujemo da je energetska unija stvarnost na terenu: izgrađujemo veze koje nedostaju u energetskoj infrastrukturi, ujedinjujemo tržišta i poboljšavamo sigurnost opskrbe. Ovim će se ulaganjem omogućiti opskrba Hrvatske i Mađarske prirodnim plinom, ali i pojačati diverzifikacija izvora energije u srednjoj i jugoistočnoj Europi, te dati gospodarski poticaj cijeloj regiji".

http://www.lng.hr/hr/novosti-detalji/eu-ulaze-u-terminal-za-ukapljeni-prirodni-plin-na-otoku-krku-79

Dok se u Siriji vode žestoke borbe za oslobođenje najmanje jedne trećine takozvanog terorističkog rezervata u pokrajini Idlib i dijelovima pokrajina Hama i Aleppo, sjeverni dio zemlje, kojeg kontroliraju Kurdi, stratezi svrgavanja vlade u Damasku planiraju pretvoriti u nešto poput područja Bengazija u Libiji 2011. Takozvani Sirijski Kurdistan bi trebao postati slobodni teritorij s kojeg će se na ostatak zemlje proširiti "univerzalne demokratske vrijednosti", što znači da bi to bila jezgra iz koje će se na ostatak gotovo oslobođene zemlje proširiti kaos i nasilje, koje bi završilo uspostavom marionetske vlade u Damasku. No, čini se da ovaj plan neće teći tako glatko kao za vrijeme svrgavanja Muammara Gaddafija i uništenja Libije.

S druge strane, propagandna kampanja koja propagira ovaj scenarij traje već duže vrijeme i još uvijek ne jenjava.

"Islamska država" u Siriji je poražena, a ostatke njezinih snaga postupno uništava sirijska vojska. U isto vrijeme Washington odbija povući svoje trupe s teritorija suverene države, a predsjednik Donald Trump pokušava opravdati prisutnost američkih snaga u Siriji pod izgovorom borbe protiv terorizma. Gdje se to američka vojska bori protiv terorista, to ne zna nitko. Međutim, napisi u dnevnim novinama i dvije tri fotografije, potkrijepljene nesuvislim izjavama glasnogovornika Pentagona, dovoljni su zapadnoj javnosti da povjeruje u tu tvrdnju. Uostalom, tome svjedočimo od 20. rujna 2001. godine.

"Naš rat protiv terorizma započinje protiv Al-Qaede, ali ne završava tamo. On neće završiti dok se ne pronađu, zaustave i poraze sve terorističke skupine svijeta", toga dana je poručio američki predsjednik George W. Bush, dok je ostatak priče poznat.

Osim toga, čak i prema izvorima The Washington Posta, Bijela kuća namjerava podijeliti Siriju i uspostaviti novu vladu na sjeveru zemlje, koja neće biti pod kontrolom Bashara Al-Assada. U tu se svrhu stvara Nova sirijska vojska, konglomerat raznih skupina koje su se ranije borile protiv vladinih snaga i lokalnih Kurda. Uspostava ove vojne sile ne ide po planu, jer Kurdi ne žele surađivati s islamističkim milicijama, kao ni one s njima, a plemenske milicije zanimaju samo njihova područja i ne vide nikakvu svrhu u stvaranju države ili političkog entiteta u kojem bi njima zapovijedali Kurdi, koji nikada nisu bili prisutni na okupiranim sunitskih područjima. No, plan ide dalje.

Procesu ubrzane dedolarizacije, što je izvorno plan Kine, pridružila se i Rusija i brojne druge zemlje. On je kao ideja najavljen u listopadu 2013. i do danas je globalna trgovina u američkim dolarima, zbog "savjeta" Pekinga "kako svijet ne može ovisiti o hirovima monetarne politike u Washingtonu", pretrpjela velike štete. U tom kontekstu treba promatrati novi trend u Euroazijskoj ekonomskoj uniji, koja je u velikoj mjeri dedolarizirana i malo nedostaje da se potpuno riješi američke valute.

Tijekom proteklih šest godina u Euroazijskoj ekonomskoj uniji je znatno porasla trgovina u ruskim rubljama. To je, između ostalog, bilo moguće i zbog zapadnih sankcija protiv Rusije, čiji su trgovinski partneri prešli na trgovinu u nacionalnim valutama i nije ih pogodila valutna kriza, kako se predviđalo. Ipak ovdje govorimo o tržištu pet zemalja, ukupne površine 20,23 milijuna kvadratnih kilometara sa 183 milijuna stanovnika, nominalni BDP ove zajednice se procjenjuje na 1470 milijardi dolara, dok je BDP mjeren paritetom kupovne moći iznosio 4000 milijardi dolara. Naravno, govorimo vrijednostima izraženim u dolarima, iako se većina trgovine i ulaganja provodi u nacionalnim valutama.

Podsjetimo, Euroazijska ekonomska unija Bjelorusije, Rusije i Kazahstana je zaživjela 1. siječnja 2015. Potom su Armenija i Kirgistan također odlučili biti njen dio, što ostavlja prostor za širenje i na druge postsovjetske republike u Središnjoj Aziji.

Od 1. siječnja 2012. tri zemlje postojeće Carinske unije rade na zajedničkom gospodarskom prostoru u kojem se stvaraju uvjeti za stabilan i učinkovit razvoj gospodarstava i podizanje životnog standarda zemalja članica. Sporazum o punoj integraciji je donesen 18. studenog 2011. i počeo se provoditi u srpnju 2012.

Nekoliko puta se razgovaralo o uvođenju jedinstvene valute unutar Euroazijske ekonomske unije, ali u tom smislu još nema pozitivne odluke. Zanimljivo, 6. prosinca 2012. Sjedinjene Američke Države govore o "rođenju novog globalnog konkurenta", a ubrzo tadašnja državna tajnica Hillary Clinton izjavljuje "kako namjerava spriječiti stvaranje nove verzije Sovjetskog Saveza, koji će zaživjeti pod krinkom ekonomske integracije između Rusije, Bjelorusije i Kazahstana". Izjava Hillary Clinton je bila izravna prijetnja suverenim državama, ali međunarodna zajednica na to uopće nije reagirala. Naravno SAD u tom smislu nisu uspjele učiniti ništa, a razlog je zato što se u pregovorima Rusije s Bjelorusijom i Kazahstanom uvijek izbjegavala politizacija integracijskog procesa.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump je saveznicima uputio zahtjev da libanonski pokret Hezbollah uvrste na popis terorističkih organizacija. Osim toga, pozvao ih je na prestanak financiranja svih struktura povezanih s Iranskom revolucionarnom gardom i njihovim paravojnim pristašama.

"Moraju se pridružiti Sjedinjenim Američkim Državama u sprečavanju razvoja iranskog raketnog programa, u borbi protiv Teherana u masovnim isporukama, osobito u smjeru Jemena. Oni moraju vršiti pritisak na Iran da zaustavi kršenja prava vlastitih građana, a ne da surađuju sa strukturama koje obogaćuju iranske diktatore", rekao je američki predsjednik