Dok stotine tisuća Iranaca izlaze na ulice za potporu svoje vlade i protiv nedavnih nasilnih demonstracija u zemlji, glavni zapovjednik Iranske revolucionarne garde (IRGC) izvještava da su neredi u nekoliko iranskih gradova od prošlog tjedna sada pod kontrolom. Tvrdeći da je "iranski narod ciljan zbog svojeg otpora prema SAD-u i njegovim slugama i za potporu potlačenih nacija širom svijeta", general-bojnik Mohammad Ali Jafari također je izvijestio da je "veliki broj uhićenih izazivača nereda koji su se našli u središtu pobune dobilo obuku od protu-revolucionarne i terorističke Mujahedin-e Khalq organizacije [MKO/MEK - Narodni mudžahedini Irana, također zvani Nacionalno vijeće otpora Irana]."

Kada je jučer predsjednik Rouhani razgovarao s francuskim predsjednikom Macronom, pozvao je Francusku da prestane podržavati MEK, koji ima sjedište u Parizu otkako su njezini čelnici napustili Iran nakon revolucije 1979. godine. Macron nije priznao potporu svoje zemlje MEK-u, ali pozvao je SAD, Saudijsku Arabiju i Izrael da ohlade svoju agresivnu retoriku. Kao što je Sirijski opservatorij za ljudska prava žlicom hranio zapadne medije lažnim informacijama o tome što se tamo događa, i baš kao što se Turska mora brinuti o petoj koloni Gulenove mreže sa sjedištem u SAD-u, Iran se mora boriti s prognanom organizacijom koju je Hillary Clinton skinula s popisa američkih terorističkih organizacija u 2012. godini.

Neometani od obične fantazije da bi se "demokratska revolucija" mogla dogoditi u zemlji koja održava redovite izbore, svi američki mediji su pokrenuti u nastojanju da "katapultiraju propagandu" protiv iranskog "islamskog režima". Fox News jučer je dao platformu Alirezi Jafarzadeh, zamjeniku ravnatelja Washingtonskog ureda MEK-a, u kojem je pozvao Trumpovu vladu da nametne sankcije (dodatne, vjerojatno, na postojeće) i da prizna njegovu organizaciju kao novu vladu Irana.

Herojska priča o pravednom porijeklu borbe za plemenite ideale protiv tiranskih režima vještački je oživjela američku politiku - desno i lijevo, uključujući i neke od navodno anti-globalističkih 'alt-medija' - proglasivši njihovu strastvenu potporu "iranskoj oporbi", koju oni prikazuju kao demokratske bijele vitezove protiv teokratskih despota koji vladaju Iranom. No, bliži pogled na "bolju opciju" koju su neki zapadnjaci nazvali "spasiteljima" Irana otkriva sasvim drugu priču.

Minsk ne namerava da uspostavlja odnose sa Evropskom unijom nauštrb Rusije, izjavio je beloruski ministar inostranih poslova Vladimir Makej.

Kako je rekao, Minsk radi na tome da razvija ekonomske, političke i sve druge odnose sa EU.

"Ni u kom slučaju nećemo to raditi nauštrb Rusije", rekao je Makej.

Prema rečima beloruskog ministra, Minsk će se uvek zalagati za normalne odnose sa svim globalnim igračima u regionu i svetu, kao i da će se pridržavati politike bez konfrontacije.

"Mi se nalazimo na međi između Istoka i Zapada - takva je naša sudbina. Mi osećamo sve te negativne posledice koje proizilaze iz svih konfrontacija na toj relaciji", rekao je on.

Istovremeno, Makej je pozvao i Moskvu i Brisel da se suzdrže od teških reči, naglasivši da Minsk nikada neće dozvoliti da se na samitu Istočno partnerstvo usvoji bilo kakav dokument koji bi u sebi sadržao neke antiruske stavove.

"Mislim da Rusija vidi to što Belorusija namerava da razvija konstruktivne odnose na osnovu uzajamnih interesa", naglasio je beloruski šef diplomatije i dodao da Minsk na Moskvu gleda kao na prvostepenog strateškog partnera u svim sferama.

Nakon velikih američkih planova vezanih za njihov ukapljeni plin i njegov izvoz na svjetska tržišta, prije svega u EU (formalno, radi smanjenja europske ovisnosti o ruskom plinu, a u stvarnosti radi vlastitog biznisa i profita koji se ostvaruje na tom najvećem svjetskom energetskom tržištu), proteklih dana veliki interes izazvao je novi ulazak Rusije na zapadno plinsko tržište. Ali ovog puta ne kroz prirodni plin koji se tradicionalno transportira već postojećim plinovodnim trasama, već upravo spomenuti - ukapljeni ili LNG plin.

Tako je prekjučer objavljena vijest o prvoj isporuci ruskog LNG plina istočnoj obali SAD-a, okovanoj snijegom i ledom i polarnim hladnoćama, gdje su cijene plina dostigle astronomske iznose, a već je uslijedila nova vijest, o trećem tankeru s ukapljenim plinom koji dolazi iz nedavno u rad puštenog ruskog LNG terminala na Arktiku "Yamal LNG", ovaj put u Francusku. Tanker "Fedor Litke" je, prema podatcima globalnog pozicioniranja brodova, već uplovio u francusku luku Montoir.


Ovog tjedna je i druga po redu isporuka ukapljenog plina iz postrojenja "Yamal LNG" isporučena na EU tržište, konkretno - u Španjolsku, prenosi ruska agencija RIA novosti (prva isporuka je, kao što smo naveli, isporučena SAD-u).

Prethodno se, kao prvog potencijalnog kupca spominjalo Kinu, konkretno tamošnju energetsku tvrtku CNPC. Međutim, predsjednik uprave ruskog NOVATEK-a (većinskog dioničara u projektu "Yamal LNG") Leonid Mihelson, izjavio je, kako je prva količina proizvedenog plina usmjerena na adresu Novatek Gas & Power. Kasnije je javljeno da je taj plin isporučen treiding "kćeri" malezijskog Petronasa (Petronas LNG UK Limited).

Norveška tvrtka Kvaerner, u kojoj 30% dionica ima norveška vlada, priključila se, u svojstvu izvođača, plinskom projektu "Sjeverni tok -2", piše danas ruska agencija RIA Novosti.
Polaganje plinovodnih cijevi u priobalnom dijelu Baltičkog mora od ruskog Gazproma zahtjeva složene tehnološke odluke.

Ograničenost infrastrukture primorava Gazprom na privlačenje dodatnih inozemnih izvođača.

Nakon sastanka iranske delegacije na čelu s ministrom vanjskih poslova Mohammadom Javadom Zarifom s visokom povjerenicom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, Federicom Mogherini i predstavnicima triju supotpisnica Sporazuma s Iranom (Velike Britanije, Francuske i Njemačke), održanom danas u Bruxellessu, potvrđen je suprotan stav koji EU ima u odnosu na SAD po pitanju sankcija prema toj zemlji, kao i važenja Sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Mogherini je izjavila, kako je ukidanje sankcija Iranu, u okviru ispunjenja Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja po iranskom nuklearnom programu (unutar spomenutog Sporazuma iz srpnja 2015.g., op. GN.), imalo pozitivan utjecaj na međunarodne trgovinske i gospodarske odnose s Teheranom, što je bilo na korist iranskom narodu.

EU povjerenica je također kazala, kako nuklearni sporazum s Iranom funkcionira i da će EU nastaviti tražiti njegovu punu primjenu od strane svih potpisnika.

"Potpuno ispunjavanje obveza Irana po Sporazumu potvrdila je Međunarodna agencija za atomsku energiju u 9 izvješća. Agencija je potvrdila isključivo civilni karakter iranskog atomskog programa. Taj sporazum omogućuje nadzor nad iranskim atomskim programom. Zato EU ustraje na produljenju ispunjenja svojih obveza od strane svih potpisnica", kazala je Mogherini.

Također je dodala kako iranski raketni program i potezi Teherana u regiji izazivaju zabrinutost EU, ali i da "oni moraju biti odvojeni od ispunjenja nuklearnog sporazuma".

Rusija se nikada nije uplitala u unutarnja pitanja SAD-a niti se ne namjerava uplitati, rekao je danas u razgovoru za medije ruski predsjednik Vladimir Putin. "No, SAD je taj koji se upliće svugdje i zbog toga može očekivati recipročne akcije", rekao je Putin koji se nada kako će u ožujku osvojiti još jedne predsjedničke izbore, a sve ankete pokazuju kako će to uspjeti s lakoćom.

"Nijedna zemlja na svijetu ne bi tolerirala uplitanje u njihova unutarnja pitanja. Apsolutno je pogrešno što SAD to stalno čini i nastoji utjecati na interne političke situacije drugih zemalja ponašajući se kao da je to normalna stvar", istaknuo je Putin.

Što se tiče aktualnih i budućih odnosa između Rusije i SAD-a Putin je poručio kako će to uvelike ovisiti o SAD-u. "Moskva je dugo vremena već spremna za popravljanje odnosa s Washingtonom, no SAD je taj koji mora pronaći dovoljno volje, hrabrosti i razuma da učini isto i da shvate kako je popravljanje odnosa u interesima i nama i njima. No, dok se to ne desi, odnosi će se samo nastaviti pogoršavati", zaključio je.

Uoči predsjedničkih izbora u Rusiji u ožujku ove godine se sve više otvara pitanje veze Vladimira Putina s ruskim oligarsima, čime mu se želi staviti na teret da upravlja državom koju vode oligarhijski i mafijaški klanovi, a on im je svima "vrhovni vođa".

Jean-Robert Raviot, profesor suvremene ruske kulture na Sveučilištu Paris-Nanterre objašnjava kako je Vladimir Putin preuzeo vlast i za koju svrhu.

Osnivač Vikiliksa, Džulijan Asanž, na Tviter profilu je podelio svoju fotografiju u dresu Ekvadora što bi trebalo da ukaže na to da je najzad dobio pravo na pasoš te zemlje.

Ekvadorski mediji potvrđuju da je zaista dobio sertifikat o državljanstvu te južnoameričke zemlje. On se u ambasadi Ekvadora u Londonu nalazi od 2012. godine.

Portal El Unuverso prenosi da je Asanž 21. decembra dobio pasoš sa brojem 1729926483 što se može proveriti i na internetu.

Nešto ranije, mediji su preneli kako Ekvador pokušava da pronađe način na koji će ga iseliti iz zgrade ambasade jer "ta situacija više nije održiva".

Saudijski princ smijenjen je sa svoje pozicije nakon što je objavljen audiosnimak koji je suprotan zvaničnoj verziji saudijskih vlasti o hapšenju 11 prinčeva u Rijadu prošle sedmice.

Princ Abdullah bin Saud, koji je imenovan za predsjednika Federacije morskih sportova u Saudijskoj Arabiji u oktobru, naglasio je da je snimak, koji je objavljen u ponedjeljak, napravljen na njegovu vlastitu inicijativu.

Hapšenja su se desila 4. januara, a izvele su ih elitne jedinice, koje su direktno povezane s princom prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom.

Tuča sa stražarima

Zvanična verzija Vlade glasila je da su prinčevi uhapšeni nakon što su se usprotivili mjerama štednje ispred kraljevske palate.

Međutim, saudijski aktivisti na društvenim mrežama naveli su da je skup napravljen u znak protivljenju kampanji hapšenja članova kraljevske porodice te zbog odsustva bivšeg princa prijestolonasljednika Mohammeda bin Nayefa.

"Budući da sam blizu dešavanja, želim razjasniti važnu poentu. Ovi mladići su najbolja omladina u našoj zemlji i nema šanse da su se oni mogli usprotiviti naredbama vladara", rekao je Abdullah bin Saud.

Dronovi koji su napali rusku vazduhoplovnu bazu Hmejmim u Siriji poleteli su iz područja jugozapadno od zone za deeskalacije "Idlib", koju kontroliše "umerena opozicija", saopštila je "Krasna zvezda", zvanični list Ministarstva odbrane Rusije.

"Utvrđeno je da su bespilotne letelice poletele sa područja sela Muazara, koje se nalazi u jugozapadnom delu zone deeskalacije 'Idlib' koju kontrolišu oružane formacije takozvane 'umerene' opozicije", navodi se u saopštenju.

Ministarstvo odbrane Rusije uputilo je pismo načelniku Generalštaba Oružanih snaga Turske generalu Akaru Hulusiju i rukovodiocu Nacionalne obaveštajne organizacije Hakanu Fidanu.

"Dokumenti ukazuju na potrebu da Ankara ispuni preuzete obaveze i obezbedi poštovanje režima prestanka neprijateljstava od strane oružanih snaga pod njihovom kontrolom i intenzivira rad na postavljanju osmatračkih punktova u zoni deeskalacije 'Idlib' kako bi se presekli ovakvi napadi udarnih dronova na objekte", ističe se u saopštenju.

​Ranije je Ministarstvo odbrane saopštilo da je 6. januara suzbijen pokušaj napada dronova terorista na vojnu bazu Hmejmim i punkt za pružanje logističke pomoći Ratne mornarice Rusije u Tartusu. Ruska sredstva za protivvazdušnu odbranu u Siriji su otkrila 13 nepoznatih vazdušnih meta malih dimenzija koje su se približavale vojnim objektima, saopštila je pres-služba ruske vojske. Nakon toga je Pentagon izjavio da su uređaji i tehnika koji su korišćeni za napad dronova "lako dostupni" na "otvorenom tržištu". Ova izjava je izazvala zabrinutost u Ministarstvu odbrane Rusije.