Humanitarna organizacija Amnesty International pozvala je na pokretanje istrage protiv naftnog britansko-nizozemskog giganta Royal Dutch Shell zbog sumnje da su sudjelovali u žestokim kršenjima ljudskih prava koje je 90-ih godina prošlog stoljeća počinila nigerijska vojska u regiji Ogoniland, poznatoj po velikim zalihama nafte, piše Hannah Summers za Guardian.

Shell je tvrtka s godišnjim prihodom od 240 milijardi dolara, po čemu je sedma po veličini na svijetu (još prije četiri godine bili su prvi), ujedno i prva u Europi. Aktivni su u svim granama eksploatacije, prerade i prodaje nafte i plina.

Iako se već godinama priča o njihovom sudjelovanju u kršenju ljudskih prava nigerijskih aktivista koji su prosvjedovali protiv eksploatacije nafte u toj državi, optužbe su ovih dana ojačane nakon provjere tisuće internih dokumenata kompanije koji ukazuju na aktivnu ulogu u zataškavanju, suzbijanju i brutalnoj represiji protiv prosvjednika u regiji Ogoniland.

Iz Amnesty Internationala tako tvrde da postoje dokazi koji ukazuju da je Shell snosi odgovornost za "torturu, silovanje i ubojstva", što su iz kompanije, očekivano, oštro zanijekali, piše Guardian.

Novi dokumenti otkriveni su u procesu jedne privatne tužbe protiv kompanije, a među njima se nalaze i pisane izjave svjedoka u kojima stoji da je Shell kontrolirao jedinicu policajaca na tajnom zadatku koje su trenirali pripadnici nigerijskih služba sigurnosti. Njihova je zadaća bila provoditi nadzor u regiji Ogoniland nakon što je kompanija 1993. objavila da se povlači iz te regije.

U bogomolji na Sinaju, koju su nedavno razorili teroristi, tokom eksplozije bilo je oko 500 ljudi, a 235 je poginulo. Očevici ovog gnusnog čina za Sputnjik govore o tragičnom iskustvu, opisujući detalje samog događaja.

U džamiji Ravdah zapadno od grada Ariša na severu egipatskog dela Sinajskog poluostrva kobnog petka bio je Islam Muhamed koji ima 15 godina. Muhamed kaže da je njegov otac ranije krenuo u džamiju sa mlađim bratom Adamom i da ga je to koštalo života.

"Krenuo sam posle oca u džamiju sa drugim bratom Ahmedom i kada sam stigao do džamije više nisam mogao da priđem ocu, jer je bilo mnogo ljudi. Zato smo brat i ja stali oko ulaznih vrata. Dok je imam čitao molitvu, ulicom je odjeknuo tresak i u prvi mah nismo bili sigurni da li je eksplozija ili pucanj. Odjednom su se oko svakog prozora i vrata pojavili ljudi sa maskama koji su pucali na ljude u džamiji. Potom su ušli u samu džamiju i ljudima pucali u glave, kao da su se međusobno takmičili ko će ubiti više. Ostali teroristi su stajali na vratima i pucali u leđa svima koji su pokušali da pobegnu", potreseno govori Muhamed novinaru Sputnjika.

Prema Muhamedovim rečima, bilo je oko 20 terorista i po njihovom govoru je bilo jasno da se ne radi o Egipćanima. Naš mladi sagovornik kaže da su to bili jaki muškarci, poput specijalaca i da su svi bili isto odeveni: imali su crne pantalone, sive majice, crne pancirne prsluke i crne trake oko ruke.

Najviši vojni dužnosnici iz 40 većinski muslimanskih zemalja su se u nedjelju okupili u Rijadu na summitu takozvane "Islamske vojne protuterorističke koalicije" (IMCTC), prenosi Radio Slobodna Europa.

Koaliciju je prije dvije godine okupio saudijski princ i ministar obrane Mohammed bin Salman, a želja mu je bila stvoriti isključivo islamsku vojnu koaliciju koja će se boriti protiv terorizma i ekstremizma.

Na otvaranju summita je princ Mohammed osudio nedavni teroristički napad u Egiptu i uzvanicima poručio da je ovaj napad "bio vrlo bolna pojava koja nas sve mora natjerati na razmišljanje o međunarodnom i moćnom odgovoru protiv ovog terorizma i ekstremizma".

Zemlje članice takozvane "Islamske vojne protuterorističke koalicije" složile su se da će svaka moći zatražiti ili ponuditi pomoć drugoj zemlji u borbi protiv terorista, što može uključivati vojnu, financijsku i drugu pomoć.

Skupina zemalja, čije je sjedište u prijestolnici saudijskog režima u Rijadu, navodno će jedna drugoj pružati pomoć u borbi protiv financiranja terorizma i ekstremističke ideologije. Naravno, domaćin bi prvo trebao krenuti od samoga sebe, nakon čega bi u roku od nekoliko tjedana nestale desetine, ako ne i stotine ekstremističkih i terorističkih organizacija i skupina. Vidjet ćemo hoće li saudijski krunski princ održati riječ.

"Irak i Sirija, prve linije borbe protiv takozvane Islamske države i čiji lideri gaje prisne odnose s Teheranom, nisu članice ove koalicije, kao ni većinski šiitski Iran, glavni regionalni rival većinski sunitskoj Saudijskoj Arabiji. Rijad optužuje Teheran da podržava naoružane paravojne skupine širom Bliskog Istoka, uključujući libanonski Hezbollah kao i pobunjenike u Jemenu", piše Radio Slobodna Europa.

I Katar je, navodno, član koalicije, ali nije pozvan zbog sukoba sa Saudijskom Arabijom.

Hibridni rat, hibridni rat, hibridni rat,...!? U Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama već duže vrijeme, a proteklih dana i u Hrvatskoj je ovaj termin omiljena tema u raspravama politologa, vojnih analitičara i onih protiv kojih novinari pronađu nešto što bi moglo štetiti njihovom "ugledu" i karijeri, nakon čega oni koji objave bilo što što nije službena "istina" postaju neprijateljima i suradnicima Osovine zla.

Što je uopće hibridni rat? Kao što se NATO branio tijekom Hladnog rata, Rusija danas kao sredstvo odvraćanja koristi vrlo moćan nuklearni arsenal, jer su suparničke oružane snage brojnije i imaju 13 puta veći vojni proračun od Moskve, što ranije nije bio slučaj.

Brojčano inferiornije, ruske su oružane snage ipak druga vojna sila na planeti i razvile su visoke tehnologije, dajući prioritet na dugoročne učinke optimizacije troškova i povećanje učinkovitosti svog obrambenog aparata.

Ali uz sve to, za ruske oružane snage ključno razumijevanje jednog od vodećih političkih i vojnih lidera u Moskvi, generala Valerija Gerasimova, po kojem je nova doktrina ruske vojske i dobila ime (PDF).

Razradio ju je u veljači 2013. godine general Valerij Gerasimov, zapovjednik ruskog Glavnog stožera, nakon čega je objavio dokument od 2 000 stranica pod nazivom Važnost znanosti u predviđanju, a dio je objavio ruski tjednik "Vojno-industrijski kurir". Dakle, mi govorimo o hibridnom ratu kao o nečemu što se skriva i što je nepoznanica, a dovoljno je bilo prevesti dokument ili se bolje upoznati s novom doktrinom ruske vojske koja se može naći na internetu.

Doktrina Valerija Gerasimova je skup pojmova koji proizlaze iz sovjetske strategije, a obogaćena je elementima totalnog rata i novom teorijom o specifičnim uvjetima ratovanja.

"Važnost nevojnih sredstava u postizanju političkih i strateških ciljeva je povećana i često u učinkovitosti nadmašuje snagu oružja", 2013. u svom dokumentu piše general Gerasimov.

Pristup je blizak gerilskom, kada se koristi bilo koje sredstvo korisno za destabilizaciju društva neprijatelja, uključujući i medije, hakiranje, objavu informacija, kada je potrebno i lažnih.

Nakon što je Riad Darar, visoki dužnosnik takozvanog Sirijskog demokratskog vijeća, izjavio kako su se kurdske snage nakon rata spremne integrirati sa sirijskom vojskom, obzirom da će se zemljom, koja bi trebala imati federalni ustroj, ipak upravljati iz Damaska, mnogi kurdski analitičari su komentirali budućnost sjevernog dijela zemlje, koji je za sada pod kurdskom upravom. Razlog više su nedavni razgovori američkog predsjednika Donalda Trumpa s turskim kolegom Erdoganom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

David Romano s Državnog sveučilišta u Missouriju, autor brojnih publikacija o Kurdima i Bliskom istoku, za televiziju Rudaw je dao izjavu u kojoj komentira aktualnu situaciju na sjeveru Sirije i što Kurdi u ovim okolnostima mogu učiniti da nakon završetka rata ostvare svoje težnje.

"Kurdske snage u Siriji sada su završile borbu proti "Islamske države", iako će se tu i tamo za neko vrijeme još uvijek boriti s nekoliko manjih preostalih skupina terorista. Zbog toga bi se svijet trebao zahvalili hrabrim muškarcima i ženama kurdskog pokreta u Siriji, čime se misli na stranku Demokratske unije (PYD) i njezinih multietničke Sirijske demokratske snage (SDF). Nažalost, PYD i SDF vjerojatno neće dobiti takvu pohvalu. Čini se da Turska i Assadova vlada planiraju svoje sljedeće korake, od kojih nijedan vjerojatno neće uključivati nešto što je nalik zahvalnosti. Čak se i Sjedinjene Države nastavljaju suzdržavati od izražavanja bilo kakve političke, možda i vojne potpore sirijskim Kurdima i njihovim saveznicima. Washington može jednostavno reći da je "misija izvršena" i ukinuti podršku SDF snagama i povući vojnike koji im pomažu. Američke snage su ipak služile kao presudni zastrašujući faktor pred turskim i sirijskim napadima na kurdske kantone u sjevernoj Siriji", za Rudaw piše David Romano, koji sjevernu Siriju i izvorniku naziva "Rojavom", što je ime koje Kurdi koriste za svoja tri kantona i područja okupirana tijekom proteklih godina.

"Najgori scenarij za Rojavu bi uključivao američko povlačenje, nakon čega bi uslijedio sve veći vojni pritisak Assada, proiranskih milicija, arapskih sunitskih islamističkih skupina koje nemaju veze s Islamskom državom, ali i Rusije i Turske. Teško je zamisliti da bi sirijski Kurdi, bez obzira koliko bili hrabri, mogli izdržati pritisak toliko neprijatelja, posebno saveznika koji bi im bili spremni pomoći. Najviše što bi PYD i SDF snage mogli učiniti je pružiti tako jak otpor, zbog kojeg bi cijena neprijateljske vojne ofenzive bila previsoka, što bi njihove protivnice prisililo da pokušaju pregovarati o kompromisu. Takva strategija bi se bitno razlikovala od nedavnog povlačenja iračkih Kurda iz Kirkuka i ostalih teritorija u sukobu s Bagdadom", nastavlja stručnjak.

Prekjučer je HRT u udarnom večernjem terminu, odmah nakon Dnevnika, prikazao emisiju Tema dana u kojoj su gosti komentirali teroristički napad takozvane "Islamske države" u Egiptu, gdje je na Sinaju ubijeno najmanje 305 ljudi, od koji su 25 bila djeca, a 128 ih je ranjeno.

Emisiju je vodio Zoltan Kabok, a gosti u studiju su bili vojni analitičar Igor Tabak i Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti.

Dvojica su komentirala situaciju nakon vojnog poraza "Islamske države" u Iraku i Siriji i kako će ova teroristička organizacija nastaviti djelovati nakon gubitka teritorija. Igor Tabak je pojasnio kako mnoge islamističke terorističke skupine diljem izvorno nisu imale veze s "Islamskom državom", ali su joj se zaklele na vjernost 2014. godine, kada su teroristi okupirali velike dijelove Sirije i Iraka i proglasili "kalifat". Kao takve, obzirom da je riječ o lokalnim skupinama, kao što je Al-Shabab u Somaliji, Boko Haram u zapadnoj Africi ili lokalna islamistička skupina koja je nedavno poražena na Filipinima, one će nastaviti djelovati kao i ranije, koristeći pogodnosti područja u kojima institucije pojedinih država nisu prisutne u mjeri da bi ih mogle potpuno iskorijeniti.

Tada je Boris Havel, stručnjak s Fakulteta političkih znanosti, pojasnio da "kalifat" u islamu ne može postojati bez teritorija, te dodao kako bi za bolje razumijevanje situacije na Bliskom istoku u Hrvatskoj trebalo ponovno otvoriti studije orijentalistike.

Govoreći o porazu "Islamske države", Boris Havel je iznio skandaloznu tvrdnju da su na Bliskom istoku jedni ekstremisti poraženi, ali su na njihovo mjesto došli drugi, odnosno Hezbollah i šiitske milicije iza kojih stoji Iran. Po mišljenju Borisa Havela, "kako bi se spriječila ili barem reducirala šteta jedino je rješenje podupirati Kurde i da oni svoju kontrolu uspostave na najvećem području kojeg uspiju zauzeti".

Visoki čelnik takozvanih Sirijskih demokratskih snaga Sirije (SDF) najavio je kako će se njegove postrojbe pridružiti sirijskoj vojsci kada završi borba protiv terorizma.

"Kada se kriza u Siriji riješi, Sirijske demokratske snage će postati dio Sirijske vojske", izjavio je u za subotu kurdske televiziju Rudaw zamjenik čelnika Sirijskog demokratskog vijeća Riad Darar.

Kurdski dužnosnik, iako nije isključio nastavak suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon uspostave mira na području Sirije je izrazio spremnost za pregovore s vladom u Damasku.

"Radimo na postizanju mira u Siriji, a ne na sukobu s bilo kojom sirijskom stranom. Obnavljamo naše regije i držimo ih sigurnima i mirnima dok ne dođe pravi trenutak pregovora", rekao je Darar.

"Ako uspostavimo sirijsku vladu s federalnim sustavom, vjerujemo da nema potrebe za oružjem, jer će glavna ministarstva, kao i vojska i vanjska poslovi biti u središtu Sirije. Demokratske snage će također biti sirijske snage, a ne lokalne snage", dodao je Riad Darar.

Podsjetimo da su uz napredovanje sirijske vojske i saveznika u istočnom dijelu pokrajine Deir Ez-Zor, gdje se zemlja čisti od ostataka terorista ISIL-a, SDF milicije uz potporu Sjedinjenih Američkih Država pokrenule svoju ofenzivu, riskirajući sukob s vladinim snagama.

Ministarstvo odbrane Rusije demantovalo je navode pojedinih medija da je ruska avijacija bombardovala selo Šafah u sirijskoj provinciji Dejr el Zor, istakavši da Rusija bombarduje isključivo položaje terorista.

Kako se navodi u saopštenju ruskog vojnog resora, reč je o još jednoj dezinformaciji koju je plasirala Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sedištem u Velikoj Britaniji.

Ministarstvo ističe da se vazdušni napadi ne sprovode nad naseljenim mestima, već isključivo tamo gde nema civila i to po objektima međunarodnih terorističkih organizacija.

Štaviše, dodaje se, pred napadom se ciljevi proveravaju u realnom vremenu, i to putem nekoliko kanala - kako sa zemlje tako i bespilotnim letelicama.

Sirijska opservatorija za ljudska prava je saopštila da je ruska avijacija gađala civile u selu Šafah, a nešto ranije i da je sirijska vojska granatirala stambena područja u predgrađu Damaska, kao i da su tom prilikom ubijena 23 civila.

Sjedinjene Američke Države još uvek nisu omogućile pristup međunarodnim organizacijama za isporuku humanitarne pomoći sirijskom kampu Rukban, izjavio je šef ruskog Centra za pomirenje u Siriji Sergej Kuralenko.

Kako je rekao, uprkos održanim konsultacijama o tom pitanju, pristup još uvek nije omogućen.

"Blokadom oblasti u prečniku od 55 kilometara oko američke baze Tanf izolovano je preko 55.000 ljudi kojima je humanitarna pomoć preko potrebna. Reč je o slučaju bez presedana, budući da se humanitarna pomoć tom delu zemlje ne isporučuje već duže vreme", istakao je on.


Kuralenko je naveo i da ti građani nemaju nikakav pristup osnovnim potrepštinama, između ostalog ni prehrambenim proizvodima i lekovima, a medicinska pomoć je nedostupna, dok deca nisu u mogućnosti da idu u školu.

Rusija je 20. novembra predložila komandi američkih snaga u bazi Tanf da zajednički obezbede pristup međunarodnim organizacijama kako bi one isporučile humanitarnu pomoć građanima koji žive u toj zoni, ali to pitanje i dalje nije rešeno.

Viši sigurnosni dužnosnik u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) izazvao je osude nakon što je pozvao na bombardiranje Al Jazeere, medijske kuće sa sjedištem u Kataru.

U seriji objava na Twitteru, general pukovnik iz Dubaija Dhahi Khalfan pokrenuo je lavinu napada na Al Jazeeru, optužujući tu mrežu za bombaški i oružani napad na džamiju na Sinajskom poluotoku u petak.

"Koalicija treba bombardirati mašineriju koja poziva na terorizam... kanal ISIL-a, Al-Kaide i fronta Al-Nusre, terorističku Al Jazeeru", napisao je bivši šef policije i sadašnji čelnik u Emiratima koji ima 2,42 miliona sljedbenika na društvenoj mreži Twitter.

"Koliko dugo će oni [Al Jazeera] remetiti sigurnost Egipta i arapskog svijeta", napisao je on.

Montirana fotografija

Khalfan je zatim objavio fotografiju logotipa Al Jazeere, montiranog ispred likova Abu Bakra al-Baghdadija, lidera grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), bivšeg lidera al-Kaide Osame bin Ladena, lidera Hezbollaha Hassana Nasrallaha i 91-godišnjeg islamskog teologa Yusufa al-Qaradawija.

Yaser Abuhilalah, izvršni direktor kanala Al Jazeera Arabic, kazao je da Khalfan snosi "punu odgovornost za eventualni napad na Al Jazeeru ili njene uposlenike".

"UEA treba odgovoriti [na Khalfanove komentare]. On nije samo građanin Emirata, već zvaničnik vlade te države", kazao je Abuhilala za al-Quds al-Arabi u subotu.