Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon koji sadrži propise o medijima koji obavljaju funkciju stranih agenata.

Dokument, koji je Državna duma Rusije usvojila 15. novembra, a Savet Federacije odobrio 22. novembra, objavljen je na zvaničnom portalu za pravne informacije.

Odredbe zakona omogućavaju da se mediji proglase stranim agentima ukoliko se finansiraju iz inostranstva.

Odluke o tome koji će mediji biti proglašeni stranim agentima donosiće Ministarstvo pravde Rusije.

Šef Komiteta Državne dume Rusije za informacionu politiku Leonid Levin ranije je naveo da zakon o medijima-stranim agentima neće važiti za ruske medije koji se finansiraju iz inostranstva.

Izmene u zakonu u vezi sa statusom medija-stranih agenata iznuđene su kao odgovor na pritisak na ruske medije u SAD, a pre svega zbog proglašavanje "RT Amerika" stranim agentom.

Njena proizvodnja pšenice se povećala proteklih godina, pošto su dobri uslovi za uzgajanje povećali profite farmera, omogućivši im da reinvestiraju u bolje sorte semena i bolju opremu.

Pošto su niske cene nafte uzdrmale rublju, a uzgajanje žitarica postalo primamljivije u pogledu inostranih kupaca, Rusija je ugrabila veći udeo na tržištu pšenice od takvih izvoznika kao što su SAD.

To je posebno dobrodošla vest za Rusiju, koja pokušava da prekine svoju zavisnost od uvoza poljoprivrednih proizvoda, nakon što je zabranila uvoz nekih zapadnih artikala, u znak odmazde zbog sankcija koje su joj nametnute nakon aneksije Krima.


1. Ko kupuje rusku pšencu?

Oko polovine zemalja na svetu uvozi rusku pšenicu. Neke od glavnih mušterija nalaze se ne tako daleko - na Bliskom istoku i u Severnoj Africi, ali potražnja postoji i mnogo dalje, u Meksiku i Indoneziji. Glavni ruski kupac je Egipat, koji ruskom pšenicom hrani svoje stanovništvo, dok sledeći potrošač,Turska, uvozi žito da bi pravila brašno koje potom izvozi. Očekuje se da će ovogodišnje sezonske isporuke za više od 40 odsto nadmašiti one od pre samo tri godine.

Civilna uprava izbegličkog kampa Rukban, koji se nalazi na sirijsko-jordanskoj granici, u zoni koju kontroliše američka vojska iz baze Al Tanf, započeli su pregovore o pomirenju sa sirijskim vlastima, preneli su sirijski opozicioni mediji.

Uprava Rukbana u pregovore sa Damaskom ušla je sa spiskom zahteva, među kojima je najbitniji onaj u kom se od sirijskih vlasti traži da se raseljenima koji se nalaze u kampu omogući bezbedan povratak u sela i gradove iz kojih su pobegli, kao i povratak na njihova ranija radna mesta i fakultete koje su pohađali do početka ratnih sukoba.

Duboka politička kriza, u kojoj se Zapad nalazi već godinama, konačno se prelila i na najvažnije tamošnje ostrvo stabilnosti, na Nemačku.

U nedelju 19. novembra, oko pola sata pre ponoći, i definitivno su propali gotovo dvomesečni pregovori o formiranju takozvane "Jamajka koalicije" između CDU/CSU-a Angele Merkel, FDP-a i Zelenih, i Nemačka se našla u situaciji bez presedana u svojoj posleratnoj istoriji. Lider CSU-a Horst Zehofer konstatovao je s tim u vezi da je "to događaj čiji značaj nadaleko prevazilazi i Nemačku i Evropu i čiji se rezultat ne može predvideti", "Vašington post" ocenjuje da je "politička kriza u Nemačkoj poslednje što je Zapadu sada potrebno", a na sličan način i nemački "Špigl" navodi da su "Nemačka i Evropa najveći gubitnici".

Zašto je "koalicija Jamajka" propala i pre nego što je sastavljena? Kakve sad opcije stoje pred Angelom Merkel i zašto mnogi komentarišu da ni jedna od tih opcija nije dobra? Kakve će posledice ta kriza u Nemačkoj ostaviti na politički poredak Zapada, za čiju je zaštitnicu Merkelova proglašena posle izbora Donalda Trampa za predsednika SAD? Da li je ovo početak njenog političkog kraja, kao što joj, pored ostalih, prognozira i veteran nemačke politike, osnivač Zelenih Hans Kristijan Štrobele?

O tim su pitanjima u "Novom Sputnjik poretku" razgovarali Miroslav Stojanović, nekadašnji dopisnik "Politike" iz Nemačke, i Dušan Dostanić, saradnik Instituta za političke studije. Oba Sputnjikova sagovornika su, inače, uoči izbora 24. septembra upozorili da unutar potencijalne "koalicije Jamajka" postoje (pre)velike razlike i protivrečnosti među strankama koje bi je činile.

Zapadni mediji za sve nevolje krive Rusiju i o svetskim događajima izveštavaju pristrasno. Ljudi koji se s njima ne slažu boje se da otvoreno svoje mišljenje iskažu, priča u intervjuu za "Sputnjik Nemačka" bivša novinarka nemačke radio-televizije ARD u Sovjetskom Savezu Gabrijele Krone Šmalc.


Odgovarajući na pitanje kako treba gledati na to što je Zapad stvorio sebi neprijatelja u liku Rusije, novinarka je rekla da takva tendencija ne može da ne plaši.

"Ako odluke zavise od netačnih pretpostavki, onda će odluke takođe biti netačne. U ekonomiji netačne odluke koštaju novca, a u politici ponekad koštaju i mira", navela je nemačka novinarka i dodala da je sve manje ljudi koji su preživeli veliki globalni sukob i koji su svesni krhkosti mira.

Novinarka posebno skreće pažnju na to da ogromna većina žitelja Rusije i Nemačke teži miru i dobrim odnosima, ali da se to ne odražava u zapadnim medijima i izjavama političara.

Zadatak koji su SAD postavile pred svog novog specijalnog izaslanika za Balkan, Kondolizu Rajs, između ostalog, jeste brzo eliminisanje ruskog uticaja u RS i smjena Milorada Dodika, tvrde analitičari.

Nakon što su pojedini ruski mediji, pozivajući se na odlično obaviještene izvore, nedavno objavili da će bivša američka državna sekretarka uskoro biti imenovana za specijalnog izaslanika te zemlje za Balkan u javnosti su se pojavile razne spekulacije o tome koji su pravi ciljevi buduće misije Rajsove.

Dok mediji u Srbiji prognoziraju da će Kondoliza Rajs, prije svega, biti aktivno uključena u pregovore između Beograda i Prištine, pojedini stručnjaci za međunarodne odnose i ugledni analitičari za"EuroBlic" tvrde da će bivša šefica američke spoljne politike imati mnogo širi spektar zadataka koji bi, prema njihovim riječima, trebalo da ispuni do kraja sledeće godine. Jedan od tih zadataka je, kako tvrdi politički analitičar iz Beograda Željko Cvijanović, uklanjanje Milorada Dodika sa vlasti u RS i snažniji američki angažman na unitarizaciji BiH.

- Skoro da više nije ni tajna da će Kondoliza Rajs uskoro biti postavljena za specijalnog izaslanika SAD za Balkan. Naime, Amerikanci su prije skoro deceniju prepustili gotovo sve "balkanske poslove" Evropljanima, prvenstveno Njemačkoj. Međutim, pošto se stvari u proteklih desetak godina nisu odvijale onako kako su zamislili u Vašingtonu i da je u tom periodu došlo do snažnog povratka Rusije i jačanja njenog uticaja na Balkanu, najavljeni angažman bivšeg državnog sekretara SAD na sređivanju stanja u ovom dijelu svijeta pokazuje da Amerikanci imaju ozbiljne planove - kaže Cvijanović.

On tako, između ostalog, tvrdi da postoje prilično pouzdane informacije da je Rajsova dobila jasne instrukcije o tome šta su joj ciljevi i zadaci.

- Prvi zadatak jeste pritisak na vlasti u Srbiji da se prestanu protiviti nezavisnosti Kosova i njegovom prijemu u punopravno članstvo u UN. Drugi zadatak je eliminacija ruskog uticaja u RS, što brže uklanjanje Milorada Dodika sa vlasti i unitarizacija BiH. Treći cilj koji će Rajsova pokušati da ostvari odnosi se na Makedoniju, odnosno njeno definitivno udaljavanje od Rusije. Sledeća godina po mnogo čemu će biti dramatična na ovim prostorima - prognozira Cvijanović.

Na istragu o "hemijskom incidentu" u Han Šejhunu u Siriji nije stavljena tačka, Moskva će se suprotstaviti daljoj politizaciji Organizacije za zabranu hemijskog oružja i pokušaje niza zemalja da manipulišu sirijskim "hemijskim dosjeom", saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije.
"Pre ili kasnije istinski krivci za taj zločin biće utvrđeni. Rusija namerava da i dalje na tome insistira. Istovremeno ćemo se svim snagama suprotstavljati daljoj politizaciji Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OZHO) i novim pokušajima da se manipuliše sirijskim 'hemijskim dosijeom', kojima određene zemlje žele da postignu svoje programirane geopolitičke ciljeve, pri tome na veoma beskrupulozan način", navedeno je u saopštenju.

Promjene u vrhu Luganske Narodne Republike su povećale ulog u političkim pregovorima između Moskve i Washingtona. Stručnjaci u aktualnim okolnostima vide potencijal za ujedinjenje dviju samoproglašenih država koje nisu priznale prevratničku vlast u Kijevu, koju je na vladajuće pozicije postavio američki veleposlanik.
"Sporazum iz Minska" je bila stanka u koju je američko vodstvo iskoristilo da do maksimuma izvrši pritisak na Ukrajinu. On nikada nije proveden, jer se zapravo sve se svodi na uobičajenu nesposobnost pod nevjerojatnim izgovorima.

Američki dužnosnici rutinski čitaju tekstove sporazuma kako njima odgovara, a ukrajinske sluge, naravno, rade samo ono što im je naređeno.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u Bruxellesu izjavio "kako samo naivni mogu vjerovati da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju".
"Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledate reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi", rekao je Plenković na marginama summita Istočnog partnerstva, jasno se referirajući na mantru o nikada dokazanom jasnom uplitanju Rusije u izborne procese u Europi i Sjedinjenim Državama.

Portal Dnevno.hr ponosno dodaje kako je tiskano izdanje 7 Dnevno prvo objavilo "kako Rusija provodi hibridni rat koji je vrlo opipljiv i prisutan u svim zemljama bivšega istočnog komunističkog bloka pa tako i u Hrvatskoj".

Tijekom bitke za sirijski grad Al-Bukamal su mnogi bili iznenađeni potvrdom sirijske i ruske vojske da je grad oslobođen. Dan poslije je priopćeno da su se oslobodilačke trupe iznenada povukle, da bi u grad ponovo ušle nekoliko dana poslije i uspostavile puni nadzor nad posljednjim značajnijim naseljem u Siriji i Iraku koje je još uvijek bilo u rukama terorista "Islamske države". Tek kasnije se saznalo da se radilo o dogovorenoj strategiji Sirije, Rusije i Irana, koji su grad proglasili slobodnim iako nijedan sirijski ili saveznički vojnik tada nije ušao u njega.

Kada je operacija bila gotova i ISIL poražen, zapovjednik Quds snaga iranske revolucionarne garde, general Qassem Suleimani, poručio je vrhovnom vođi Irana, ajatolahu Aliju Hamneiju, kako je ISIL u Siriji i Iraku poražen.

General Suleimani u svojoj poruci optužuje SAD za zločine počinjene od strane terorističkih skupina u državama regije.

Naveo je da su da vlade i vojske Iraka i Sirije, kao i iračke Hashd Al-Shaabi snage i libanonski Hezbollah odigrali odlučujuću ulogu u porazu "Islamske države".

"Vrijedna uloga vlade i dužnosnika Islamske Republike, posebice gospodina predsjednika, parlamenta, Ministarstva obrane i vojske, policije i sigurnosnih službi u podršci navedenim zemljama je za pohvalu. Moram naglasiti i važnu ulogu vodstva ajatolaha Hamneija i iračkog ajatolaha Alija Sistanija u pobjedi nad teroristima ISIL-a. Nakon što je završena kampanja oslobađanje Al-Bukamala, posljednjeg uporišta ISIL-a u Siriji, srušena je američko- cionistička zastava ISIL-a i podignuta zastava Sirije. Proglašavam kraj vladavine takozvane Islamske države", zaključio je general Qassem Suleimani, koji je u rujnu ove godine rekao da će ISIL nestati u roku od tri mjeseca.

"Za manje od tri mjeseca ćemo proglasiti poraz ISIL-a i njegove prisutnost na ovom planetu, a mi ćemo slaviti pobjedu u Iranu i regiji", rekao je tijekom ceremonije u pokrajini Gilan.