
© AFP
Nije bilo tako davno kada su iz Iraka "prštale" pretnje na račun Izraela. Međutim, danas je Irak senka države iz vremena Sadama Huseina. Štaviše, uskoro i njegova celovitost može biti dovedena u pitanje, dok Tel Aviv može dobiti vrlo važnog saveznika u arapskom svetu i to na granici sa Iranom - Irački Kurdistan.
Kurdi su najbrojniji narod na svetu koji nema svoju državu. Razbijeni u četiri države - Irak, Iran, Tursku i Siriju - uvek su se u njima osećali kao građani drugog reda.
"U Iraku, koji je osnovan 1922. godine, od prvog dana njegovog postojanja do danas kurdski narod nije imao mogućnost da vodi miran život sa arapskim stanovništvom na zajedničkoj teritoriji. Borba za autonomiju trajala je 40 godina. Tokom tog perioda bilo je porušeno 5.000 kurdskih sela. Poslednja kap je bio masakr u Halabdži 1988. godine. Nakon 2001. godine, posle obaranja Sadama Huseina, na teritoriji gde živi kurdsko stanovništvo stvorena je federalna struktura", objasnio je Sputnjiku Mustafa Šafik, savetnik premijera Iračkog Kurdistana Nečirvana Barzanija.
Irački Kurdi, kao saveznici Amerikanaca, za poslednjih 15 godina uspeli su da formiraju sve državne institucije i već se osećaju i ponašaju kao nezavisna država. Irački Kurdistan ima svoj parlament, oružane snage (200.000 pešmerga), graničnu i carinsku službu, vize, zakone i specijalne službe. Direktnih budžetskih odnosa između Bagdada i Erbila odavno nema. On je tipično naftna država u kojoj se skuplja vrlo malo poreza i naloga, dok se budžet puni od prodaje nafte. Istina, još uvek se koristi irački dinar pri plaćanju, ali se uplate mogu vršiti i u dolarima.
U Erbilu su otvorene mnogobrojne diplomatske misije stranih država, uključujući SAD, Britaniju, Finsku, Rusiju, istina na nivou konzulata, ali mnogi tamo imaju i vojne savetnike. Na teritoriji Iračkog Kurdistana se nalaze i američki specijalci i avijacija američke koalicije, kao i turska vojska, što se ne dopada vlastima u Bagdadu, ali tu ne mogu ništa.
"Formiranje kurdske države neće značiti da ćemo tražiti davanje nezavisnosti i Kurdima u Turskoj, Iranu i Siriji. U svim tim državama vlada demokratija i postoje demokratski predstavnici Kurda. Mi poštujemo njihov izbor i volju i ne mešamo se u unutrašnje stvari drugih država", rekao je za Sputnjik savetnik predsednika parlamenta Kurdistana Tarek Džavhar.
Treba napomenuti da ne postoji jedinstvo kod Kurda.
Irački, sirijski i turski Kurdi su u suštini različiti narodi. Na primer, jezik iračkih Kurda je sorani, koji se piše arapskim slovima, dok je jezik svih ostalih Kurda kurmandži, koji koristi latinicu. Osim toga,
kod iračkih Kurda je tradicionalan muslimanski i plemenski način života, dok je kod sirijskih i turskih, pod predvodništvom Radničke partije Kurdistana, svetovni tip - čak se zalažu za ravnopravnost žena. Da ne govorimo o tome da
irački Kurdi imaju odlične diplomatske i trgovinske veze sa Turskom, dok su sirijski Kurdi sa njima u večnom ratu.
Komentar: