Gospodari lutakaS


USA

Ofenzivu terorista na Idlib pokrenuli Amerikanci

Sirija
© Sputnik/ Iliya Pitalev
Teroristi Nusra fronta pokrenuli su masovnu ofanzivu na položaje sirijskih trupa severno i severoistočno od grada Hama u zoni deeskalacije Idlib, saopštio je Generalštab vojske Rusije.

"Bez obzira na sporazume potpisane 15. septembra u Astani, borci Nusra fronta i snage koje su im se pridružile, ne želeći da se pridržavaju uslova prekida vatre, pokrenuli su veliku ofanzivu na položaje Vladinih trupa severno i severoistočno od Hame 19. septembra u osam časova u zoni deeskalacije Idlib", navodi se u saopštenju.

U saopštenju se navodi i da je ofanzivi prethodila moćna artiljerijska paljba uz podršku tenkova i pešadijskih borbenih vozila.

"Za jedan dan teroristi su uspeli da uđu u odbranu Vladinih trupa do dubine od 12 kilometara", dodaje se u saopštenju.

Ofanzivu terorista u zoni deeskalacije Idlib pokrenule su specijalne službe SAD, kako bi zaustavile napredovanje sirijskih trupa istočno od Dejr el Zora, saopštio je Generalštab.
"Ofanzivu su inicirale američke obaveštajne službe kako bi zaustavile uspešno napredovanje Vladinih trupa istočno od Dejr el Zora", navodi se u saopštenju.
U saopštenju se ističe da je "jedan od glavnih ciljeva akcija terorista pokušaj osvajanja jedinice ruske vojne policije, koja je obavljala zadatke na posmatračkom punktu u ovoj oblasti u svojstvu snaga za kontrolu sila deeskalacije".


Načelnik Glavne operativne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije general-pukovnik Sergej Rudskoj izjavio je da su sirijske vladine trupe uz podršku ruskih vazduhoplovnih snaga skoro u potpunosti vratile položaje u zoni deeskalacije Idlib nakon napada terorističkih snaga.

On je dodao da je avijacija Rusije za 24 časa uništila oko 850 terorista, 11 tenkova i 38 skladišta oružja.

Trojica pripadnika specijalnih operacija ruske vojske ranjena su tokom operacije deblokiranja odreda ruske vojne policije, koji je bio okružen teroristima u zoni deeskalacije Idlib, rekao je Rudskoj.

Alarm Clock

Situacija u Kataloniji dodatno zaoštrena

Prosvjed u Barceloni
© REUTERS/ Jon Nazca
To što je Madrid primenio silu kako bi sprečio referendum o otcepljenju Katalonije, uvod je u nestabilnost čitave države.

Španska Vlada naložila je hapšenje organizatora referenduma o nezavisnosti Katalonije, koji je španski Ustavni sud proglasio neustavnim. Do sada je uhapšeno 12 političkih funkcionera Katalonije, a katalonskim javnim službama naloženo je da ne sarađuju sa organizatorima referenduma.

Ovaj potez centralne Vlade izazvao je protest građana Katalonije, koji su izašli na ulice, dok je regionalni predsednik Karles Puidžemon rekao da je španska Vlada u Kataloniji uvela defakto vanredno stanje.

Situacija u Kataloniji izašla je iz pravnog okvira i već je dovoljno zaoštrena, kaže analitičar Zoran Milivojević, koji dodaje da bi bilo prirodno da se odluka španskog Ustavnog suda poštuje.

"Međutim, očigledno je da katalonska Vlada i većina, koja je tamo na vlasti, želi po svaku cenu da sprovede taj referendum, odnosno da njihova politička volja ide prema otcepljenju", objašnjava Milivojević.

Bizarro Earth

Lavrov u UN-u: NATO pokušava ponovno stvoriti atmosferu Hladnog rata

Lavrov
© REUTERS/ Lucas Jackson
Rusija je proteklih godina iskreno prošla put oslobađanja od nasleđa Hladnog rata, ali nije dobila podršku zapadnih partnera. NATO pokušava da ponovo stvori atmosferu Hladnog rata, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na Generalnoj skupštini UN u Njujorku.

"Suverenitet, nemešanje u unutrašnje poslove, jednakost naroda i uzajamno poštovanje, u međunarodnim odnosima Rusija se uvek pridržavala navedenih principa i nastaviće da ih štiti. U proteklih četvrt veka naša zemlja je, uprkos izazovima, časno prošla svoj deo puta kako bi eliminisala nasleđe Hladnog rata i mnogo uradila za jačanje međusobnog poverenja i razumevanja u evroatlantskoj oblasti i svetu u celini. To, međutim, nije naišlo na reciprocitet naših zapadnih partnera, opijenih iluzijom nastupanja kraja istorije, koji i dalje pokušavaju da savremenom svetu prilagode rudimentarne institucije doba blokovske konfrontacije", rekao je Lavrov na 72. zasedanju Generalne skupštine UN.
Prema njegovim rečima, "NATO pokušava da ponovo uspostavi atmosferu Hladnog rata i odbija da primeni princip jednake i nedeljive bezbednosti na prostoru OEBS-a koji je svečano proglašen devedesetih godina prošlog veka".
"Zapad je gradio svoju politiku na principu 'ko nije sa nama, taj je protiv nas', kretajući se putem ekspanzije NATO-a na Istok, izazivajući nestabilnost na postsovjetskom prostoru i pojačavajući antiruska osećanja", dodao je ministar.

USA

Najbolje od Weba: Trumpov govor u UN-u potvrđuje da se politika SAD-a ne mijenja s novim predsjednikom

Putin i Trump
© Sputnik/ Mihail Klimentьev
Nažalost, istina je da se ostvarila prognoza Vladimira Putina iz filma Olivera Stouna - da se spoljna politika SAD neće umnogome menjati, bez obzira na to ko pobedi u Americi, kaže analitičar Stevan Gajić.

Pretnje koje je sa govornice Ujedinjenih nacija Severnoj Koreji uputio američki predsednik Donald Tramp unele su dodatne tenzije u već duboko poljuljane međunarodne odnose i zabrinule svetske lidere.

Oštre kritike Pjongjangu, Iranu i Venecueli, kao i ton kojim su izrečene, grubo su razuverili sve oni koji su bili ubeđeni da je politika Donalda Trampa jasna i konzistentna.

Stevan Gajić, analitičar Instituta za evropske studije, za Sputnjik kaže da je primetno da je Trampov nastup na Ist Riveru u potpunoj suprotnosti sa njegovim inauguracionim govorom kada je novi američki lider najavio da se SAD u spoljnoj politici neće baviti promenama režima niti liberalnim intervencionizmom.
"Očigledno je da su smene koje su se dogodile u Trampovom kabinetu, pre svega odlazak Stiva Benona i skandal oko bukvalnog isterivanja Makla Flina iz Bele kuće i njihove zamene Mekmasterom i drugim jastrebovima, u potpunosti izmenili karakter Trampove vladavine. Nažalost, istina je da se ostvarila prognoza Vladimira Putina iz filma Olivera Stouna - da se spoljna politika SAD neće umnogome menjati, bez obzira na to ko pobedi u Americi. Vidimo i da će se Tramp, kako je najavljeno, sastati sa Tačijem, tako da su vesti i što se nas tiče - daleko od dobrih", napominje Gajić.
Stevan Gajić kaže da, nakon žestokih osuda koje je Tramp uputio Iranu, ne bi bio iznenađen da Amerika izađe iz nuklearnog sporazuma sa tom zemljom i ukazuje na primetnu razlika između Trampovog govora i govora koji je pre dve godine u UN održao predsednik Rusije Vladimir Putin.

Bizarro Earth

SAD/Morgan Freeman objavio rat Rusiji u propagandnom videu

Putin
© Sputnik/ Alekseй Nikolьskiй
Friman je, u ovom trenutku, pokušaj američkog odgovora na Stouna. Tačnije, njegov video-snimak je usiljeno saniranje štete posle predstavljanja Vladimira Putina kao pop ikone, čoveka od krvi i mesa, i pre svega državnika dijametralno drugačijeg od onog foto-robota ruskog predsednika kakvog svakodnevno plasiraju američkim građanima.

Napadnuti smo. Teškom artiljerijom. Nećemo se tako braniti. Novinarsko oružje je penkalo, reč i rečenica. Nastavićemo, dakle, da radimo svoj posao.

Neće se braniti ni ruski predsednik Vladimir Putin. Naime, stalni ujedi komaraca stvore imunitet. Nema potrebe ni da ga branimo, a i nije nam to u opisu posla.

Međutim, zanatska i ljudska čast nalažu da moramo braniti profesiju. To su poodavno Srbi iz Crne Gore okarakterisali kao čojstvo. Taj posao je najdelotvorniji kad ga obavljamo u okvirima pisanih novinarskih standarda i univerzalnih etičkih normi.

Novinari smo i, za razliku od Morgana Frimana, imamo samo jednu ulogu. Ne glumimo, živimo je. Gluma je rabota koja kad se primeni u informisanju, ma koliko bili dobri, kad-tad kod publike izazove osećaj izneverenosti i gađenja.

Frimanu, a nažalost i brojnim ljudima sa Zapada koji tvrde da su novinarima kolege, gluma je život. Što uverljivije odglume, veći je taj i svaki naredni honorar.


Bad Guys

DNR: Američka pomoć pojačat će agresiju Kijeva

Ukrajina
© Sputnik/ Andreй Stenin
Svaka vojna pomoć iz SAD za Kijev biće shvaćena kao podrška nastavku borbe u Donbasu, a ne mirnom rešavanju sukoba, smatra operativna komanda samoproglašene Donjecke Narodne Republike.
"Taj novac će ići za rat. On neće ići na socijalna davanja. On će ići čisto za rat, što znači da bi broj žrtava u našoj zemlji mogao da se poveća. To me lično zabrinjava", rekao je zamenik načelnika operativne komande DNR-a Eduard Basurin.
U utorak je predsednik Ukrajine Petro Porošenko izjavio da je Senat SAD odobrio izdvajanje 500 miliona dolara za Kijev. On tvrdi da će taj novac biti iskorišćen za snabdevanje Kijeva "smrtonosnim oružjem odbrambene prirode".

Komentarišući Porošenkove reči, Kremlj je saopštio da ne zna ništa o odluci Senata i da Vašington nije davao nikakve zvanične izjave.

Ukrajinske vlasti su u poslednje tri godine bezuspešno tražile od SAD isporuku smrtonosnog oružja. Sada Vašington pruža vojnu pomoć Kijevu, ali zvanično za sada samo šalje uniforme i opremu i obučava vojnika Nacionalne garde Ukrajine.

Rusija je više puta istupala protiv planova o snabdevanju Ukrajine oružjem, "jer će taj korak samo dovesti do eskalacije sukoba u Donbasu". Većina evropskih političara takođe je govorila protiv isporuke oružja Kijevu.

Attention

Kurdistan može izazvati dodatnu nestabilnost na Bliskom istoku

Zastava Kurdistana
© AFP 2017/ SAFIN HAMED
Vrhovni sud Iraka naložio je da se obustave sve pripremne radnje kada je reč o održavanju referenduma o nezavisnosti Kurdistana zakazanog za 25. septembar. Kako su preneli mediji, to je naredio sam premijer Iraka Hajder Abadi.

Međutim, od trenutka kada je saopštena odluka Vrhovnog suda Iraka, niko se od kurdistanskih zvaničnika nije oglasio, što bi moglo da se protumači da će odluka Vrhovnog suda možda biti zanemarena.

S tim u vezi, publicista i istoričar Nemanja Starović za Sputnjik kaže da će se kurdistanske vlasti svakako oglušiti na odluku Vrhovnog suda, s obzirom da stav Bagdada za njih nije relevantan, te da oni referendumom nastoje da ojačaju svoje pregovaračke pozicije u budućem sticanju nezavisnosti.

Kako kaže, ono što predstavlja najveći problem u odnosima Iračkog Kurdistana i Bagdada jeste i pitanje oblasti oko grada Kirkuka, oblasti koja je izuzetno bogata naftom koja se administrativno nalazi izvan regiona Iračkog Kurdistana, ali koje efektivno kontrolišu kurdske pešmerge.

Radar

Od Baltika do Pacifika: Započela druga faza zajedničkih rusko-kineskih pomorskih vojnih vježbi

Brod
Rusko-kineske zajedničke pomorske vojne vježbe "Join Sea 2017" započele su drugu fazu - više od desetak ratnih brodova i podmornica sudjeluje u vježbama na prostoru Japanskog i Ohotskog mora.

Nova faza započinje danas, potvrdio je glasnogovornik ruske Pacifičke flote, Vladimir Matveev.

Vježbe će uključivati i kopneni element. Ruski i kineski marinci zajedno će vježbati na poligonu Gornostaj u blizini ruskog grada Vladivostok na Dalekom istoku.

Podsjetimo, riječ je o vježbama čija je prva faza održana u srpnju ove godine na prostoru Baltičkog mora.

Bizarro Earth

Rusija Litvi: Politizirate incident sa zrakoplovom

Vojno-transportni zrakoplov
© Fotohost-agentstvo
Ministarstvo odbrane Rusije odbacilo je optužbe Litvanije da su ruski avioni namerno uleteli u vazdušni prostor te zemlje prilikom vojnih vežbi "Zapad 2017" i istaklo je da su ti navodi politizovani.

Kako se navodi, ruski teretni avioni Il-76, za koje Litvanija tvrdi da su ušli u njen vazdušni prostor, leteli su 16. septembra nad neutralnim vodama Baltičkog mora, ali usled nevremena morali su da promene kurs letenja prema Litvaniji, ali su prethodno za taj manevar tražili dozvolu od Viljnusa.

Ruski piloti odradili su sve u skladu sa normama međunarodnog prava, a u vazdušni prostor Litvanije ušli su tek nakon što je stigla adekvatna dozvola i to isključivo kako bi zaobišli oluju, ističe Ministarstvo.

Pored toga, dodaje se i da je Litvanija dva dana nakon tog incidenta ćutala, a da je tek danas reagovala, usled čega Ministarstvo smatra da je u pitanju politizovana reakcija.

Ministarstvo inostranih poslova Litvanija pozvalo je ruskog ambasadora i uručilo mu protesnu notu zbog kršenja vazdušnog prostora zemlje i zatražilo je da ruski organi vlasti u najkraćem roku objasne zbog čega je to učinjeno.

Star of David

Ako do toga dođe, Izrael će prvi priznati nezavisnost Kurdistana

Kurd
© REUTERS/ Ari Jalal
Kurdi imaju ležišta nafte i drugih energenata, kao i ruda. Imaju površine pogodne za poljoprivredu i oko šest miliona stanovnika, ali nemaju podršku međunarodne zajednice za nezavisnost.

Referendum o nezavisnosti Kurda trebalo da se održi 25. septembra. Ajdin Seldžen - bivši generalni konzul Turske u Erbilu, prestonici Kurdske regionalne administracije Iraka, u izjavi za Sputnjik komentariše moguće posledice referenduma:

"Ako rezultat bude takav da irački Kurdi mogu da objave nezavisnost, Izrael će biti prva zemlja koja će ih priznati. To je isključivo motivisano željom Izraela da od iračkih Kurda kupuje naftu".

Seldžen je ukazao da neposredno pre referenduma među vodećim kurdskim političkim partijama nema jedinstvenog stava, što predstavlja negativan faktor:

"U regionu postoje dve uticajne političke strukture - Demokratska partija Kurdistana sa centrom u Erbilu i Patriotski savez Kurdistana, čiji se centar nalazi u Sulejmani. Do trenutka kada je odlučeno da će biti održan referendum, oni su pokušavali da vode pregovore, da obnove rad kurdskog parlamenta i da razmotre značajna pitanja administrativne prirode. Ali nije im sve to pošlo zarukom. Zato, iako je dan održavanja referenduma sve bliži, glavne političke partije i dalje nemaju jedinstven stav povodom ključnih pitanja", objašnjava bivši generalni konzul Turske.

Međutim, naš sagovornik navodi i pozitivne faktore iz perspektive iračkih Kurda: na primer, rukovodstvo Kurdske regionalne administracije je uspelo, uz izgovor mešanja SAD i borbe protiv DAEŠ-a, da proširi granice svojih teritorija veličine pet savremenih Libana.

"Oni imaju ležišta nafte i drugih energenata, kao i ruda, imaju površine pogodne za poljoprivredu i oko šest miliona stanovnika. Takođe uživaju i delimičnu međunarodnu podršku, ali istini za volju, ne u smislu njihove borbe za nezavisnost", zaključuje Seldžen.