Od neonacističkih barikada "EuroMaidana" do prodaje i prijevoza ljudi, otprilike bi se mogao nazvati put na kojem se za neke europski san pretvorio u noćnu moru. U Italiji je policija u dvije godine uhitila oko 40 ukrajinskih državljana osumnjičenih da ilegalno prevoze migrante na Mediteranu.
Informaciju je potvrdio i režim u Kijevu. To je za ukrajinsku agenciju UNIAN izjavio predstavnik konzularne službe odjela Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, Vasil Kirilič.

Bitka za Mosul, pogotovo njena završna faza, odnijela je ogroman broj žrtava - kako onih terorista Islamske države i iračkih vojnika, tako i civila. A kad je grad proglašen oslobođenim, vojska je navodno dobila brutalnu zapovijed da ubije sve preživjele koji se nisu predali.

Tako je barem posvjedočio bojnik iračke vojske za stranicu Middle East Eye: "Mnogi civili su među leševima. Nakon što je oslobođenje objavljeno, izdana je zapovijed da ubijemo sve što se kreće." Bojnik koji je želio ostati anoniman naglasio je da smatra zapovijed pogrešnom, ali da ju je morao izvršiti: "To nije bilo ispravno učiniti. Većina boraca Daeša (arapsko ime za ISIS) se predala. Predali su se, a mi smo ih samo ubili."

Buldožeri uništavaju tijela mrtvih

"Pobili smo ih sve. ISIS, muškarce, žene, djecu. Ubili smo sve", rekao je tiho drugi irački vojnik, gledajući tiho iz svoje sobe na pustoš ruševina koje se spuštaju sve do obale Tigrisa. Stotine leševa, često raskomadanih, napola su zakoapene u kršu u koji je pretvoren ovaj dio Starog grada. Najuočljivije su noge koje često izviruju iz krša. Miris raspadanja, piše dopisnik Middle East Eyea, nesnosan je na temperaturi koja doseže 50C.

Čini se kako iračke vlasti žele što brže prikriti ove tragove smrti. Zadnjih tjedan dana, oklopljeni buldožeri kotrljaju se preko razorenih kuća i melju nebrojene leševe pod njima, ali dijelovi raspadajućih tijela i dalje izviru, ističući se smeđe-crvenim sjajem među sivim ruševinama.

Navedeni bojnik odbacuje tvrdnju da se militanti ISIS-a nisu zarobljavali zbog toga što su irački zatvori prepuni: "To nije istina, imamo više nego dovoljno zatvora, ali ne tretiramo zatvorenike kao što smo prije. Ranije u ovom ratu, uhićivali smo mnogo (pripadnika) Daeša i vodili ih obavještajnim službama. Ali sad vršimo jako malo uhićenja."

Moskva je uputila odlučan protest privremenom povereniku za poslove Rumunije u Rusiji u vezi sa zabranom rumunskih vlasti da avion u kojem je bio potpredsednik ruske vlade Dmitrij Rogozin preleti vazdušni prostor Rumunije.

Moskva je naglasila da je svojim dejstvima Bukurešt ugrozio bezbednost više od 160 putnika koji su leteli ovim avionom.

"Moskva ovaj incident ocenjuje kao svesnu provokaciju, koja nanosi ozbiljnu štetu bilateralnim odnosima", saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije.

Rusija očekuje da će Rumunija razjasniti uzroke incidenta s avionom u kojem je leteo Rogozin i da će krivci biti kažnjeni, naveo je zamenik ministra inostranih poslova Rusije Grigorij Karasin.

U četvrtak je zabranjen ulazak u Moldaviju nizu predstavnika Rusije, među kojima su bili i gosti koji su se uputili u Pridnjestrovlje radi učešća u prazničnom obeležavanju 25. godišnjice mirovne operacije u regionu.

U petak su rumunske vlasti zabranile avionu u kojem je bio Rogozin da preleti teritoriju ove zemlje, uz obrazloženje da je reč o funkcioneru koji je pod sankcijama. U putničkom avionu kompanije S7 koji je leteo iz Moskve u Kišinjev bilo je 165 putnika, među kojima 11 dece. Avion je sleteo u Minsk.

Udarna vijest 28. srpnja je potvrda američkih sankcija od strane Senata, nakon što je u utorak i Zastupnički dom američkog Kongresa potvrdio nove sankcije protiv Rusija, Irana i Sjeverne Koreje.
Njemačka je odmah oštro prosvjedovala, a ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel rekao kako sankcije ne bi trebali pogađati interese energetskog sektora i da Njemačka neće tolerirati novi paket američkih restriktivnih mjera koje štete europskim tvrtkama.

Zbog rastuće važnosti energenata u geopolitici 21. st., ogromno područje između Zapadne Europe i Azijsko - Pacifičke regije koji premrežavaju i važne tranzitne rute, postalo je prostor snažnog nadmetanja globalnih središta moći. Svi ratovi koje su Sjedinjene Države od početka 21. st. pokrenule na području Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (Irak, 2003., Libija, 2011., Sirija, 2012.) jesu ratovi za energente, motivirani ekonomskim i geopolitičkim ciljevima, uvjek u funkciji održanja američkog hegemonijalnog primata. Naime, zbog ogromne koncentracije prirodnog plina i rezervi nafte, kao i drugih mineralnih bogatstava, područje Bliskog istoka, Srednje Azije i Kaspijskog bazena, postalo je, u posthladnoratovskim međunarodnim odnosima, geopolitički iznimno važna regija, u kojoj se oko kontrole energetskih resursa snažno sudaraju interesi velikih sila ali i drugih aktera međunarodnih odnosa.

Definiranje američkih prioriteta i ciljeva na euroazijskom prostoru, još od 70-tih godina 20. st. pod utjecajem je geopolitičkih koncepcija Zbigniewa Brzezinskog, uglednog profesora međunarodnih odnosa i vanjskopolitičkog savjetnika gotovo svih posthladnoratovskih američkih administracija. U svojoj čuvenoj knjizi "Velika šahovska ploča", tom almanahu američke vanjske politike, ovaj utjecajni strateg hegemonijalne politike SAD-a, surovo je, ali kristalno jasno, bez bilo kakvih etičkih dvojbi ogolio do kraja imperijalnu strategiju i taktiku američkog vanjskopolitičkog djelovanja i prema Europi i prema Aziji. Hegemonijalne ideje, procjene i vanjskopolitičke projekcije ovog utjecajnog američkog "futurologa", na žalost, ideje su vodilje svih američkih predsjednika, pa i posljednjeg Trumpa, a njihova primjena na prostoru Bliskog istoka, Sjeverne Afrike, ali i Istočne Europe rezultirala je "organiziranim kaosom" čijim posljedicama svjedočimo već više od dva desetljeća.

Nakon razaranja Iraka, Libije, Sirije, Ukrajine, na red je, čini se, došla i sama Europa, u kojoj američka politika vrlo različitim sredstvima iscrtava nove linije podjele. Još jedan u nizu "trgovinskih ratova" napokon je stigao i u Europu! Riječ je o energentskom "plinskom" ratu u kojem Sjedinjene Države ne biraju sredstva kako bi iz igre izbacile Gazprom i Rusiju, nastojeći im preoteti europsko tržište plina. Ova trgovinska igra odavno je postala politička: Sjedinjene Države koriste se vrlo različitim instrumentarijem - od klasičnih diplomatskih pritisaka, gospodarskih sankcija, izravnog uplitanja u unutarnje poslove drugih zemalja, koji put i državnih udara ("obojene revolucije") pa do direktnih vojnih intervencija (u slučaju Kosova), kako bi spriječile rivalske aktere u dominaciji unosnim tržištem. Trenutno, Sjedinjene Države igraju na kartu dvije Europe, njezine političke podjeljenosti, kao i različitog statusa država članica Europske unije. Na žalost, Europa nema vlastitu kontinentalnu politiku, pod pritiskom izazova ekonomske krize, narastajućih nejednakosti, terorizma, migracija, Brexita, kao i medijski proizvedene histerije od ruske agresije, Europska se unija u potpunosti podredila američkim političkim, vojnim i ekonomskim interesima iako su vrlo često u suprotnosti s nacionalnim interesima većine članica EU. Uz pomoć "nove" Europe koju čini niz istočno i srednjoeuropskih zemalja, novih članica Unije, Amerika želi neutralizirati utjecaj "stare Europe", poglavito Njemačke i Francuske, i spriječiti svako zbližavanje i suradnju sa Rusijom.

Nemačka bi mogla da "kazni" SAD zbog novih antiruskih sankcija. Iako se ta opcija spominje u Berlinu, nemački zvaničnici nisu precizirali kakve će mere preduzeti.

Nemačka ministarka ekonomije i energetike Brižit Cipris je izjavila da nove sankcije koje Vašington planira da uvede protiv Rusije mogu da nanesu ozbiljan udarac nemačkom biznisu, ali i da unesu teškoće u odnose dveju zemalja. Ona smatra da Nemačka i SAD ne bi trebalo da ulaze u trgovinski rat, ali istovremeno ne isključuje mogućnost da će Berlin preduzeti određene mere protiv Amerike zbog antiruskih sankcija.

"Postoji mogućnost da uvedemo kontrasankcije", rekla je Ciprisova.

Odluka Amerike da uvede nove sankcije Moskvi izazvala je bes u nekoliko evropskih zemalja,uključujući i Nemačku, jer je deo mera usmeren protiv preduzeća koja sarađuju sa Rusijom u energetskom sektoru. Mere predviđaju kazne za kompanije koje sarađuju sa Rusijom na izgradnji gasovoda, pa bi to moglo da pogodi mnoge evropske firme.

Savetnik predsednika Ukrajine i bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen u članku za "Fajnanšel tajms" napisao je da Evropa treba da prihvati volju SAD i pomiri se sa uvođenjem antiruskih sankcija u ime "transatlantskog jedinstva".

Po mišljenju Rasmusena, cilj Rusije je navodno razjedinjavanje Zapada i pobeda u novom "hladnom ratu". Pokušavajući da dokaže svoju tačku gledišta, bivši državni sekretar NATO-a redovno koristi sve klišee zapadne propagande protiv Rusije i izvodi zaključak da Rusija treba da plati "višu cenu" nego za vreme prvog talasa uvođenja sankcija.


Bivši državni sekretar NATO-a plaši reakcija Brisela koji se, neočekivano, ne slaže u potpunosti sa novim američkim paketom sankcija Rusiji koji dotiče i energetske interese Evrope. Rasmusen smatra da to govori o "pobedi Vladimira Putina" i poziva Evropu da se ne suprotstavlja SAD.

Ranije je objavljeno da se Brisel protivi novim američkim sankcijama Rusiji, koje su već odobrili Senat i Kongres i zapretio da će uvesti recipročne mere na ove akcije, između ostalog, tako što će ograničiti pristup kompanijama iz SAD da koriste kredite evropskih banaka.

Avioni Saudijske koalicije po drugi put ovog meseca izvršili su masakr nad izbeglicama u provinciji Taiz.

U napadu na kolonu vozila, Saudijci su ubili 13 a ranili 12 civila, pretežno dece i žena koja su članovi izbegličkih porodica smeštenih u provinciji Taiz.

Na snimku se vide teško ranjene žene koje govore da su bombardovane dok su se nalazile u vozilu. Najmlađe ubijeno dete imalo je samo dva meseca.


U napadu 3. jula ubijeno je 15 civila, izbeglica iz grada Moka koji su zauzeli Saudijci.

Dom konzervativaca je pokrenuo istragu ciljajući na istragu i krivično gonjenje Džejmsa Komija i Hilari Klinton, zahtevajući informacije od Odeljenja za pravosuđe za koje oni veruju da će razotkriti "kriminalnu zaveru."
Dva dana nakon što je predednik Tramp zatražio da sazna zašto se "Hilarini zločini" ne istražuju, amandmanom je zatraženo od Odeljenja za pravosuđe da imenuje specijalnog savetnika za istragu o sumnjivim poslovima Džejmsa Komija, Lorete Linč i Hilari Klinton tokom poslednjeg izbornog kruga.

U Jeruzalemu ponovo gorjelo.

Da nije cinično, bilo bi smiješno kako to objašnjavaju mnoge svjetske agencije. Jedna od tih "europskih", državnih agencija saopćava: "Sveto mjesto tri abrahamske religije uzrok je novog vala nasilja na Bliskom Istoku!? " Kao, šta da se radi s tom neprirodnom kombinacijom u kojoj su zajedno svetinje triju religija. Zato i jeste tamo nasilje...

Nije Sveto mjesto tri monoteističke religije uzrok novog vala nasilja na Bliskom Istoku. Uzrok je nasilje koje se provodi nad Svetim mjestom od postanka Izraela, evo sedam decenija.

Poznato je, u novoj operaciji ponižavnja onih koji dolaze na molitvu pred svetu džamiju Al-Aksa, moralo se prolaziti kroz elektronske detektore i provjere što otkrivaju oružje koje navodno nose vjernici. Ovi su to odbili pa su Izraelci naprosto zatvorili sveti kompleks u Jeruzalemu. Zapravo prilaz džamiji Al-Aksa (Al-Haram al-Sharif), i Kupoli na stijeni, ili Omarovoj džamiji. Za Jevreje je taj plato sveto Brdo hrama. Ovom potezu prethodio je krvavi sukob između Palestinaca i Izraelaca u Jeruzalemu i na okupiranoj Zapadnoj obali. Kao uvijek, "sigurnost" Izraela je neupitno obrazloženje za represije i mjere koje od 1948. imaju zajednički imenitelj: Progon Palestinaca s njihove zemlje, otimanje pa kolonizacija posjeda, teror, hapšenja, Zid dug stotinama kilometara što sve dijeli... Posebno je, postepeno i uporno otimanje Istočnog Jeruzalema od pretežno palestinskog stanovništva. Sada i udarom na Stari grad i najsvetiji prostor koji je pod međunarodnom jurisdikcijom.