Gospodari lutakaS


Caesar

Načela humanosti: Putin pomilovao dvije žene osuđene za veleizdaju, slale su SMS-ove o kretanju ruskih tenkova prema Gruziji

Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin pomilovao je dvije žene osuđene za "veleizdaju" zbog toga što su slale sms poruke o kretanju ruskih tenkova prema Gruziji prije munjevitog rata dviju zemalja 2008., priopćile su u subotu ruske vlasti.

"Vodeći se načelima humanosti", kremaljski čelnik je pomilovao Anik Kesjan i Marinu Džandžagavu, u dvjema odlukama koje su u subotu objavile ruske vlasti na portalu na kojemu objavljuju pravne dokumente.

Odluke trebaju stupiti na snagu deset dana nakon objavljivanja.

Obje žene su ruske državljanke i stanovnice Sočija, ruskog ljetovališta nedaleko od gruzijske granice. Osuđene su zbog toga što su gruzijskim "prijateljima" slale sms poruke u kojima su ih obavijestile da su na kolodvoru u svome gradu vidjele ruske tenkove, nekoliko mjeseci prije izbijanja kratkog rata dviju zemalja 2008.

Anik Kesjan, rođena 1959. osuđena je u kolovozu 2015. na osam godina zatvora, a Marina Džandžagava, rođena 1958., osuđena je u svibnju 2014. na dvanaest godina.

Moskva i Tbilisi su prekinuli diplomatske veze nakon munjevitog rata u kolovozu 2008. u kojemu je Rusija zauzela dio Gruzije i zadržala svoje postrojbe u dvama pobunjenim područjima Gruzije uz svoju granicu, Južnoj Osetiji i Abhaziji, kojih je neovisnost priznala.

Snakes in Suits

Pol Krejg Roberts: Tramp je sklonjen na stranu tako da se sukob s Rusijom može nastaviti

Šta je Kongres smislio sa svojim predlogom zakona koji nameće više sankcija i uklanja moć predsednika Trampa da ukine sankcije koje je nametnuo predsednik Obama?
Pol Krejg Roberts: Tramp je sklonjen na stranu tako da se sukob s Rusijom može nastaviti
Kongres radi dve stvari. Jedna je to da Kongres služi svojim saradnicima kampanje u vojno/bezbednosnom kompleksu tako što je oštriji prema Rusji, čime organzovanu pretnju održava živom tako da Amerikanci koji su odbijeni za zdravstvenu zaštitu ne počnu da gledaju u veliki vojno/bezbednosni budžet kao mesto na kom bi mogli pronaći novac za zdravstvenu zaštitu.

Info

Nakon iznenadne smrti Čurkina novi ruski ambasador u UN-u je Vasilj Nebenzja

Nakon iznenadne smrti Čurkina za novog ruskog ambasadora u UN-u odabran je Vasilj Nebenzja

Ruski predsjednik Vladimir Putin postavio je novog ambasadora u UN - bit će to Vasilj Nebenzja. Podsjetimo, postavljanje novog ambasadora dolazi nakon što je u veljači ove godine iznenada preminuo ruski ambasador i istaknuti diplomat Vitalij Čurkin.


Nebenzja (55) ima gotovo 35 godina iskustva kao diplomat pri ruskom ministarstvu vanjskih poslova. Radio je u New Yorku kao savjetnik ruskom ambasadoru u periodu od 1996. do 2000. (kada je ambasador bio današnji ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov).

Nakon rada u UN-u proveo je pet godina kao zamjenik trajnog predstavnika Rusije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

Nebenzja nominiran je za novog UN ambasadora u travnju ove godine te je potvrđen od strane ruskog parlamenta ovog mjeseca. Među kandidatima za novog UN ambasadora uz njega bili su još Aleksandar Gurško, stalni predstavnik Rusije u NATO-u, te Anatoli Antonov, zamjenik ministra vanjskih poslova.

Oni koji ga poznaju ističu kako se radi o čovjeku koji zna "podnijeti udarac". Rođen je 1962. u Staljingradu, današnji Volgograd.

Map

Šri Lanka potpisala s Kinom davanje u najam strateške luke Hambantota

Šri Lanka potpisala s Kinom davanje u najam strateške luke Hambantota
Nakon više mjeseci odgoda Šri Lanka i Kina danas će napokon potpisati 1,1 milijardi USD vrijedan ugovor o iznajmljivanju južne šrilankanske luke Hambantota Kini. Potpisivanje ugovora odgađano je zbog lokalnih prosvjeda i protivljenja opozicije koja tvrdi kako će ovaj potez ugroziti nacionalnu sigurnost Šri Lanke.

Luka Hambantota nalazi se u blizini glavne brodske rute koja spaja Aziju i Europu te će očito igrati bitnu ulogu u kineskoj inicijativi "Pojas i cesta". Naime, luku je za 1,5 milijardi USD izgradila kineska državna kompanija China Merchants Port Holdings te ima 80% vlasništva.

Lokalno stanovništvo oštro se pobunilo protiv ovog plana jer Kina također dobiva, u zakup na 99 godina, i 60 kvadratnih kilometara zemljišta za razvoj industrijske zone.

Vlasti u Šri Lanci su u konačnici napravile novi dogovor prema kojem se kineski udio u luci smanjuje na 70% uz obećanje da istu Kina neće koristiti za vojne svrhe.

Headphones

NSA i FBI špijuniraju po zakonu

Američki savez zaštite građanskih sloboda objavio je nedavno dokumenta sa kojih je skinuta oznaka "poverljivosti" iz kojih se može saznati da su Državna bezbednosna agencija i Federalni istražni biro redovno narušavali građanska prava Amerikanaca u vreme kada je Obama bio predsednik države. Radi se o ukupno 90 slučajeva.

NSA i FBI špijuniraju po zakonu
U slučajevima koji su nakon skidanja oznake poverljivosti postali dostupni javnosti, navodi se da je prikupljanje informacija bilo sprovođeno u skladu sa članom 702 federalnog zakona SAD o pritajenom nadgledanju i prikupljanju podataka stranih obaveštajnih službi ili FISA. Ovaj član zakona omogućava specijalnim službama da kontrolišu internet kontakte, kako Amerikanaca, tako i inostranih državljana koji su osumnjičeni da su možda na neki način umešani u terorističku delatnost.

Na nedavnim slušanjima u Specijalnom odboru za obaveštajne službe Senata SAD, pravnici su zaključili da je upravo ovaj član 702 najvažniji instrument pomoću kojeg specijalne službe prikupljaju informacije važne za nacionalnu bezbednost. Takođe, zaključeno je da se odredbe ovog članka koriste isključivo kao osnova za praćenje osoba koje nisu građani SAD i koji se nalaze van američke teritorije.

Bivši agent FBI Mark Rosini 2008. godine je priznao svoju krivicu u pet krivičnih slučajeva, zbog prekoračenja službene dužnosti kada je pristupao bazi podataka FBI u lične namene. Rosini za Sputnjik objašnjava i podvlači da su zakoni SAD tako osmišljeni i struktuirani da vladine agencije šta god da rade, ne mogu snositi odgovornost za narušavanje odredbi zakona. Rosini je rezigniran ovim i još mnogo čim, dao otkaz 2009. godine i napustio FBI.

Hiliter

Tramp nema izbora, prinuđen je da potpiše nacrt zakona o novim sankcijama Rusiji

Tramps sankcije Rusija
© AP/Getty/Salon
Američki predsednik Donald Tramp biće prinuđen da potpiše nacrt zakona o novim sankcijama Rusiji, bez obzira na to što će to biti ozbiljan udarac na odnose s Moskvom, piše list "Politiko".

Saopštenje Bele kuće o tome da je Tramp odobrio konačnu verziju nacrta zakona na osnovu toga što su u nju unete njegove primedbe, pokušaj je administracije da "sačuva obraz", tvrdi autor.

Prema njegovim rečima, situacija je takva da predsednik SAD, kome se u ovom pitanju suprotstavljaju kako kongresmeni demokrate tako i kongresmeni republikanci, praktično nema drugog izbora, osim da potpiše nacrt zakona protivno svojim željama.

"Odluka da uloži veto na nacrt zakona bila bi za administraciju apsolutno nepromišljena. Kongres bi prešao preko veta, a Tramp bi dolio ulje na vatru ruskog skandala u Vašingtonu", objašnjava Edvard Fišman, bivši saradnik Stejt departmenta koji je u Obaminoj administraciji bio zadužen za izradu paketa sankcija Rusiji.

Nacrt zakona suštinski će ograničiti mogućnosti predsednika za pregovaranje s Moskvom, naglašava autor. Ranije je Tramp u više navrata izjavljivao da je neophodno sarađivati s Rusijom u pitanjima kao što je borba protiv terorizma i rešavanje sukoba na Bliskom istoku.

Bela kuća je ranije već izražavala nezadovoljstvo zbog mešanja Kongresa u oblast spoljne politike, koja pripada izvršnoj vlasti. O tome je govorio i državni sekretar Reks Tilerson koji je pozvao kongresmene da ne ograničavaju manevarske mogućnosti za pregovore s Moskvom, podseća "Politiko".

Komentar: Koliko su zakonom H.R.3364 "ublažene" sankcije protiv Rusije?


Chess

Koliko su zakonom H.R.3364 ”ublažene” sankcije protiv Rusije?

Od 12. srpnja, kada je u američkom Kongresu predstavljen zakon rednog broja H.R.3203 o sankcijama protiv Irana, Rusije i Sjeverne Koreje ne prestaju polemike oko nove jednostrane odluke američkih zakonodavaca.

Američke sankcije: Umjesto zakona H.R.3203 je usvojen H.R.3364: Koliko su ”ublažene” sankcije protiv Rusije?
"Stara Europa", na čelu s Njemačkom, Austrijom i Francuskom, uz podršku Europske komisije je oštro osudila jednostranu američku odluku i tvrde kako će američke sankcije protiv Rusije najviše štetiti europskim kompanijama i europskom energetskom sektoru. Na stranu Washingtona su se svrstale baltičke zemlje, Poljska i Ukrajina, koja nije dio EU, ali likuje zbog navodnog "udarca" koji je pretrpjela Rusija.

Moskva se, za sada, zadržala na odluci da iz Rusije protjera, kako je danas potvrdio Washington, 745 američkih diplomata i oduzimanje dijela imovine američkog veleposlanstva u Rusiji. Ova odluke je zapravo odgovor na Obaminu odluku iz prosinca, kada je iz Sjedinjenih Država protjerao 35 ruskih diplomata i oduzeo kuće za odmor u vlasništvu ruskog veleposlanstva u Americi.

Međutim, malo tko od novinara je spomenuo da Zastupnički dom i Senat ovog tjedna nisu usvojili zakon H.R.3203, koji je predstavljen 12. srpnja, nego je u oba doma američkog Kongresa usvojena ublažena verzija, odnosno zakon H.R.3364, koji je sada u Bijeloj kući i najvjerojatnije će biti potpisan od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao što je najavljeno u američkoj administraciji.

Ovdje treba pojasniti da je zakon H.R.3364 ipak izmijenjeni tekst prvotnog zakona, kojeg su odbacili kako dio republikanaca, tako i neki demokrati.

Ključne točke novog izmijenjenog zakona o sankcijama protiv Rusije

Mi od početka govorimo o jednom tekstu, koji nije usvojen i nikada nije predstavljen na glasanje i ovdje donosimo ključne promjene izvornog teksta. Naime, Senat i Zastupnički dom se od 12. srpnja gotovo do samog dana glasovanja nisu mogli dogovoriti o nacrtu zakona o novim sankcijama protiv Rusije. Iako dokument sadrži jačanje sankcija, on je na kraju usvojen u nešto blažoj verziji od originala, stoga u tom kontekstu treba promatrati i odgovore Moskve, Berlina i Bruxellesa, koji su u ovoj groteski koja traje od "EuroMaidana" i prevrata u Ukrajini traje do danas.

Info

Libijski general Haftar ne želi dijalog s ekstremistima: "Takve skupine će biti riješene oružjem"

Iako su proteklih tjedana kolale informacije da bi zapovjednik Libijske Narodne Armije, general Kalifa Haftar, mogao naći zajednički jezik s islamističkim milicijama koje imaju treću nepriznatu "vladu" u Tripoliju, on je u intervjuu za France24 opovrgao takve navode.
Libijski general Haftar ne želi dijalog s ekstremistima:
© Esam Omran Al-Fetori/Reuters
Bilo je pokušaja da se postigne dogovor između od Zapada i Ujedinjenih naroda priznate vlade Fayeza Al-Sarraja, islamističkih milicija iz Tripolija, Misrate i Sirte i Zastupničkog doma iz Tobruka, koji priznaje Haftarovu vojsku kao legitimnu oružanu silu Libije, ali izgleda da oni nisu dali rezultate, barem što se tiče libijskih islamističkih terorističkih skupina.

Quenelle

Kineski list: Političari u SAD-u opsjednuti sankcijama i vojnom snagom kao grubijani u školskom dvorištu

Rusija i SAD
"Kontroverzne sankcije rezultat su histerije u Vašingtonu, i to ne samo protiv Rusije, već i protiv Irana i Severne Koreje. Svet se menja a SAD nastavljaju sa globalnom hegemonijom finansijskog kapitalizma", ocenjuje kineski list "Global tajms", nezvanično glasilo vladajuće Komunističke partije.

Uvođenjem dodatnih sankcija Rusiji, Amerika je isprovocirala i odgovor njenog najvećeg ekonomskog saveznika, Kine. Državni list "Global tajms" objavio je tekst povodom najnovijih dešavanja na globalnoj političkoj sceni, koje je ocenio kao loše po međunarodne odnose. Kako list navodi, svet se kreće ka multipolarnom i policentričnom svetu, a Vašington želi da odbrani svoju poziciju na vrhu kroz ekonomiju i kroz snagu NATO-a.

- Rusija je pod Vladimirom Putinom krenula u preporod, ali se to nije svidelo zapadnim imperijalistima, koji hoće da izoluju novu Rusiju. Oni žele rusku kapitulaciju - piše kineski list.

Kako navodi, nove sankcije su anti-ruske što više nije tajna u svetu, a kampanja se vodi na dnevnom nivou. Američke političare opisuje kao likove iz crtanih filmova, dok mejnstrim mediji sa zadovoljstvom šire histeriju na naslovnim stranama i udarnim terminima.

Komentar: Pogledajte također: Američke sankcje: Ruski odgovor bez presedana i jasna poruka SAD-u


USA

Nova američka politika: Cilj u Siriji i Iraku je borba protiv ISIL-a, ne protiv vladinih snaga

Američke snage u Siriji
SAD je upozorio svoje koalicijske partnere u Siriji da se fokusiraju isključivo na borbu protiv ISIL-a, a ne protiv vladinih snaga. "Cilj u Siriji i Iraku je borba protiv ISIL-a i samo protiv ISIL-a", istaknuo je glasnogovornik Pentagona za vrijeme novinske konferencije, prenosi BBC.

Izjava dolazi neposredno nakon što je SAD odlučio okončati CIA-in program naoružavanja i obučavanja islamističkih militanata. Riječ je o programu koji je trajao još od 2013. Odluka o obustavi ovog programa šokirala je opozicijske skupine - naime, svjesni su da bez ove potpore teško mogu nastaviti rat.

Nadalje, glasnogovornik američkih koalicijskih snaga, pukovnik Ryan Dillon, potvrdio je kako je jedna militantna skupina, Shohada Al Quartyan, koja operira na području oko Al-Tanfa, odlučila napustiti američku koaliciju na jugu Sirije nakon što im je rečeno da se moraju boriti samo protiv ISIL-a, a ne protiv sirijske vojske.

"Ne možemo im davati potporu ukoliko imaju druge ciljeve osim borbe protiv ISIL-a. Stoga tu skupinu više ne podupiremo, jer su oni tako željeli", rekao je Dillon te istaknuo kako će nastojati vratiti opremu koju su im ranije dali.

Komentar: Blago priznanje da SAD-u cilj nije bila borba protiv ISIL-a, nego je to samo služilo kao izlika za promjenu vlasti u Damasku. Sad kad su stjerani u kut i kad vide da ne mogu to ostvariti, onda primarno govore o borbi s ISIL-om.