Obaveštajni komitet Predstavničkog doma SAD saopštio je da nema dokaza da je američki predsednik Donald Tramp imao bilo kakve veze sa Rusijom i pozvao je da se ne donose preuranjeni zaključci o tome.

„Ne raspolažemo informacijama o tome. Ne treba donositi bilo kakve preuranjene zaključke“, rekao je zamenik šefa tog komiteta Adam Šif.

On je podsetio da komitet namerava da sprovede istragu po tom pitanju i založio se za zajedničku istragu u saradnji sa obaveštajnim komitetom američkog Senata.

Prethodno su neimenovani američki zvaničnici, a prema pisanju „Njujork tajmsa“, optužili Trampa da je u više navrata komunicirao sa visokim zvaničnicima ruskih obaveštajnih službi tokom 2016. godine, neposredno pred predsedničke izbore u SAD.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je te navode ocenilo kao unutarpolitičke igre, dok je Kremlj te informacije odbacio kao neosnovane.

Iako su predsednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama praktično tek završeni, tamošnja politička i javna scena uzburkana je kako nije bila još otkad je Ričard Nikson 1974. godine pod teretom afere „Votergejt“ bio prinuđen da podnese ostavku, kao prvi i dosad jedini američki predsednik koji je to učinio.

Ovih dana — zapravo, otkako je 20. januara preuzeo predsedničku dužnost — Donald Tramp je u sukobu s američkim medijima glavnog toka koje naziva „neprijateljima američkog naroda“, oni se zauzvrat u udarnim terminima pitaju da li je Tramp uopšte dovoljno uračunljiv i mentalno stabilan. Obaveštajne službe ovim medijima dostavljaju poverljive informacije iako im je zadatak da ih čuvaju, zvaničnike Trampove administracije smenjuju, a tek su postavljeni...

Ukratko, utisak opšteg haosa koji je primereniji nekoj od zemalja Trećeg sveta i krhke demokratije a ne o rasadniku i svetioniku demokratije, kako SAD vole sebe da posmatraju.

Ili je situacija i kudikamo ozbiljnija, da li se iza ovog haosa krije ozbiljna borba za prevlast u Vašingtonu, koja će neminovno imati uticaja i na čitav svet?

Šta se krije iza Trampovog rata s medijima? Da li američke bezbednosne službe ratuju protiv Donalda Trampa, i da li je u toku bitka između demokratski izabranog predsednika i strukture koje se često naziva „dubokom državom“?

O ovim pitanjima u „Novom Sputnjik poretku“ govorili su analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić i nekadašnji glavni urednik NIN-a Slobodan Reljić.

© Getty
Prosvjednici na skupu protiv uvođenja antiraketnog sistema (THAAD) u Južnoj Koreji, u blizini američkog veleposlanstva, 13. srpnja 2016. u Seulu, Južna Koreja

Južna Koreja će u narednim danima zaključiti sporazum o preuzimanju zemljišta na kojem će do juna biti postavljen američki napredni sistem raketne odbrane THAAD, saopštila je Vojska Južne Koreje.

Ministarstvo odbrane saopštilo je da će uskoro biti završen administrativni sporazum o preuzimanju kluba "Lotte Skyhill" u okrugu Songju, 296 kilometara južno od Seula, te da su već počele pripreme za procenu uticaja na životnu sredinu, javlja novinska agencija "Yonhap".

Seul i Vašington u julu 2016. dogovorili su postavljanje sistema THAAD u Južnoj Koreji kao odgovor na raketnu i nuklearnu pretnju koju predstavlja Severna Koreja.


Vlasti u Seulu u novembru su pripremile ugovor prema kojem će Loteu dati zemlju u Namjangu, istočno od Seula, u zamenu za golf-teren na kojem će biti postavljena četiri od devet sistema THAAD.

Kako je saopštio savetnik ministra odbrane Saudijske Arabije brigadni general Ahmed Asiri, u okviru međunarodne koalicije kraljevsko Ratno vazduhoplovstvo je izvelo 341 vazdušni udar u Siriji.

Prema rečima generala, ciljevi svih napada su bili objekti terorističke organizacije Islamske države. On nije naveo informacije o gubicima džihadista za vreme vazdušnih napada.

Pre nekoliko dana ministar inostranih poslova Saudijske Arabije Adel el Džubejr izjavio je da postoji mogućnost da države koje ulaze u Savet za saradnju zalivskih zemalja pošalju specijalne jedinice u Siriju.

U intervjuu nemačkim medijima ministar je saopštio da će arapski komandosi ratovati protiv militanata Islamske države u tesnoj saradnji sa Amerikancima.

- Naš cilj nije samo da razbijemo ID, već i da ne dozvolimo da vlast u Siriji pređe u ruke Irana i Hezbolaha - izjavio je on.

Savetnik ministra odbrane Ukrajine Zoran Škirjak ocenio je posetu poslanice Vrhovne rade Nadežde Savčenko Krimu kao izdaju države. To se desilo nakon što je Savčenkova ispričala o rezultatima posete samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, piše „Komsomoljska pravda“.

Na pres-konferenciji Nadežda Savčenko je isprčala novinarima: „... Pucala sam u streljanama sa DNR-ovcima. Oni su odlični momci. Možemo se potpuno družiti i odlično živeti u jednoj državi“.

Međutim, najveće uzbuđenje u Kijevu je izazvala druga izjava bivšeg pilota.

„Bolje bi bilo da Ukrajinom upravlja Putin, a ne Porošenko“, izjavila je Savčenkova.

Ranije je objavljeno da je narodna poslanica Ukrajine Nadežda Savčenko se sastala sa ukrajinskim vojnicima u zatvoru u Makejevki, nakon čega je izjavila da se prema zatvorenicima u DNR „dobro ophode".

Bivši britanski ambasador u Rusiji Toni Brenton u pismu redakciji „Ekonomista“ pozvao je na „povratak u realnost“ u odnosima sa Moskvom.

Brenton smatra da ključno pitanje u odnosima sa Rusijom ostaju sankcije — na njihovoj potrebi nastavljaju da insistiraju zapadni političari. Međutim, ove mere, ističe Brenton, ne daju efekat na koji se računalo.

„Nisam sreo nijednog zapadnog zvaničnika koji bi mogao da objasni zašto su sada neophodne sankcije. Oni nisu izmenili politiku prema Rusiji ni za jotu. Privreda koja je trebalo da bude uništena sada ponovo raste“, rekao je bivši diplomata.

Brenton je rekao da je poboljšanje odnosa sa Moskvom potrebno zbog zajedničke borbe protiv ekstremizma i sajber-kriminala, za smanjenje strateškog naoružanja i borbu protiv nuklearnog terorizma. „Spisak problema u kojima treba da se traži zajednički jezik je dug“, napisao je.

Odnosi Rusije i Zapada su se pogoršali 2014. godine zbog neslaganja oko Ukrajine. SAD, EU i druge zemlje uvele su sankcije protiv državljana Rusije, preduzeća i čitavih sektora ruske privrede. Moskva je odgovorila kontramerama, ograničavajući uvoz hrane iz zemalja koje su joj nametnule sankcije.

Sirijcu Khaledu Khateebu (21), koji je radio na dokumentarnom filmu o takozvanim “Bijelim kacigama”, nominiranom za Oscara, nije dopušten ulazak u SAD. Prema internoj prepisci Trumpove administracije, do koje je došao Associated Press, dužnosnici sigurnosnih službi su u zadnji tren Khateebu onemogućili ulazak u SAD, zbog čega danas neće moći prisustvovati dodjeli Oscara u Los Angelesu.

Khateebu je ulazak u zemlju zabranjen, kako kažu dužnosnici, jer su o njemu pronađene “derogativne” informacije. Prevedeno s obavještajnog rječnika, riječ je o “prekomjerno negativnim” informacijama o Khaledu Khateebu.

Čak i Associated Press izraz “derogativne” informacije naziva širokom kategorijom u koju može spadati i povezanost s terorističkim aktivnostima, ali i problemi s putovnicom.

Upitana za komentar, glasnogovornica američkog Odjela za domovinsku sigurnost Gillian Christensen je samo rekla kako je “za putovanje u SAD potrebna važeća putna dokumentacija”. Khateeb je bio snimatelj na Netflixovom četrdesetminutnom dokumentarcu “Bijele kacige” koji je nominiran za najbolji kratki dokumentarac.

Khateebu je dodijeljena viza za ulazak u SAD, no prema internoj korespondenciji američkih dužnosnika, Turske su ga vlasti uhitile ovog tjedna i odjednom mu je bilo potrebno odobrenje od Sjedinjenih Država da može ući u zemlju. Korespondencija pokazuje da takvu potvrdu neće dobiti.

Ovo je drugi put da su SAD zabranile ulazak pripadniku “Bijelih kaciga”, što znači da zabrana nema veze s Trumpovom izvršnom uredbom o zabrani ulaska sirijskim državljanima.

Agresivna pozicija NATO-a na međunarodnoj areni dovešće u pitanje mir na evropskom kontinentu, smatra kolumnista nemačkog lista „Frajtag“ Jakob Rajman.

Autor nemačkog izdanja smatra da od trenutka završetka Hladnog rata Alijansa preživljava ozbiljnu krizu identiteta. On naglašava da je nakon raspada organizacije Varšavskog dogovora blok postao „relikt prošlosti“. Pritom, svojevremeno raspuštanje NATO-a je moglo da bude najveći doprinos zapadnih zemalja svetu.

„Jedini put u istoriji smo imali šansu da počnemo sveopšte razoružavanje, sveobuhvatnu demilitarizaciju“, smatra Rajman. Ipak, NATO je odbacio „miran način“ — to potvrđuju cifre: na strani Alijanse je 60 odsto svih vojnih rashoda u svetu.

Autor se dotiče pitanja proširenja NATO-a na istok. Po njegovom mišljenju, ono „nikako nije povezano sa zaštitom demokratije i liberalnih vrednosti“ i ima agresivni karakter. Rajman podseća na obećanje bivšeg ministra inostranih poslova Nemačke Hansa Fridriha Genšera i državnog sekretara SAD DŽejmsa Bejkera koje su dali sovjetskom rukovodstvu. Političari su uveravali Gorbačova i Ševernadzea da NATO „neće ići na istok“. Krajem ‘90-ih je postalo jasno da je usmeni dogovor trebalo staviti na papir.

Rajman smatra da Alijansa namerno traži povod za zaoštravanje odnosa sa Rusijom. Vojna saradnja NATO-a i Gruzije i Ukrajine, ako i uvlačenje u orbitu uticaja bloka balkanskih država izaziva prirodnu zabrinutost ruskih vlasti. Pritom, ekspanzivna strategija Alijanse nikako nije povezana sa zaštitom „ljudskih prava“ i „građanskih sloboda“. Autor naglašava da se u slučaju sa Balkanom radi pre svega o uspostavljanju hegemonije bloka u sredozemnom regionu.

U zaključku kolumnista skreće pažnju na „agresivnu prirodu“ alijanse. Pritom, u skladu sa poveljom Alijanse — Severnoatlantski dogovor iz 1949. godine — zemlje-članice obavezane su velikim sposobnostima jačanja međunarodnog mira i bezbednosti.

Nedaleko od Mosula, u kojem se trenutno vodi operacija protiv terorista DAEŠ-a, pronađena je najveća masovna grobnica u Iraku, u kojoj se, kako se pretpostavlja, nalazi oko 4.000 tela, prenosi „Telegraf“.

Prema pisanju lista, ogroman krater nalazi se u oblasti Hasfa nedaleko od puta koji povezuje Mosul s iračkom prestonicom Bagdadom. Teroristi DAEŠ-a ubijali su iračke vojnike zarobljene 2014. godine i bacali njihova tela u ovu jamu.

Prema rečima lokalnih žitelja, ubistva u Hasfi počela su šest meseci pošto su teroristi DAEŠ-a na leto 2014. godine zauzeli Mosul.

Očevici prenose da je većina žrtava streljana, a jama je, prema njihovim procenama, bila duboka više od 400 metara pre nego što su u nju počeli da bacaju tela.

Jedan od očevidaca ovih događaja saopštio je da je pod prisilom morao da gleda kako teroristi u toku samo jednog dana ubijaju oko 2.000 policajaca i vojnika, među kojima je bio i njegov rođak.

U drugom slučaju, Mahmud je bio očevidac guranja autobusa punog Jezida u jamu.

Do juna 2015. godine teroristi su zatrpavali krater zemljom, nakon što su unutra ubacili napunjene kontejnere i delove betonskih zidova.

Protekle sedmice premijer Iraka Hajder el Abadi objavio je da je počela operacija oslobađanja zapadnog dela Mosula od DAEŠ-a. U petak su iračke vladine snage oslobodile vojnu bazu i selo na jugozapadu od Mosula i ušle u stambene četvrti u zapadnom delu grada. Iračka vojska je preuzela potpunu kontrolu nad aerodromom.

Istočni Mosul potpuno je oslobođen od terorista tokom operacije iračke vojske i koalicije na čelu sa SAD u oktobru prošle godine.

Nedavno su počele stizati informacije o poklanjanju osvojenih olimpijskih medalja od strane bivših vrhunskih sovjetskih sportašica, u znak njihovog prosvjeda protiv golemog pritiska rukovodećih tijela međunarodnih sportskih organizacija na ruske sportaše, uključno i čitave sportske sektore njezine reprezentacije, pa čak i reprezentaciju u cijelosti, kroz nametanje zabrana njihovih nastupa na međunarodnim sportskim natjecanjima ili zabrani ruskog organiziranju istih, zbog afera s dopingom.

Danas je, međutim, stigla pomalo senzacionalna vijest, koja ukazuje, kako se po tom pitanju možda ipak nešto dramatično mijenja. Naime, Svjetska anti-doping agencija (WADA) priznala je kako u izvješću komisije, pod rukovodstvom kanadskog pravnika Richarda McLarena, nedostaje dokaza o krivnji ruskih sportaša vezanih uz navodno kršenje protudopinških pravila. Informacija o tome navedena je u otvorenom pismu čelnika Međunarodnog olimpijskog komiteta (IOC) Christophea de Keppera, objavljenom na službenom sajtu te organizacije „Na nedavnom sastanku (21. veljače), organiziranom od strane WADA-e u Lozani (Lausanne) za međunarodne federacije i načinu njihove interpretacije podataka (iz izvješća McLarena, op. GN), WADA priznaje, kako u mnogim slučajevima ne postoji dovoljan broj predstavljenih dokaza, da bi se primijenile sankcije (prema ruskim sportašima, op. GN.)“, navodi se u priopćenju.

U pismu de Keppera se također navodi, kako zbog nedostatka dokaza pojedine međunarodne federacije nisu mogle započeti disciplinske procedure ili su bile primorane ukidati već uvedene privremene sankcije.

Izvješće nezavisne komisije WADA-e, na čelu sa spomenutim kanadskim pravnikom, o kršenju pravila od strane ruskih sportaša, objavljeno je u dva dijela. Prvi dio, u ljeto 2016. godine, uoči Olimpijskih igara u Rio de Janeiru, onemogućio je natjecanje na toj manifestaciji kompletnoj ruskoj atletičarskoj reprezentaciji, a također je, što je s mnogih strana proglašeno nehumanim činom, zabranjeno i sudjelovanje kompletne ruske paraolimpijske reprezentacije na Paraolimpijadi, naknadno održanoj u spomenutom brazilskom gradu. Drugi dio McLarenovog izvješća objavljen je u prosincu prošle godine, nakon čega je Rusiji zabranjeno održavanje svjetskog prvenstva u bobu i sanjkanju.