Predsedavajući vojnog komiteta NATO, češki general Petr Pavel priznao je da su šanse da Rusija udari na Alijansu ravne nuli, ali je uprkos tome najavio povećanje borbene gotovosti na Starom kontinentu, prenosi "Informer".

Spremni na sve

Pavel je za nemački "Dojče vele" izjavio da, uprkos tome što ne misli da će Putin napasti NATO, Rusiju ipak smatra pretnjom (?!).

- Pretnja je uvek kombinacija tuđih potencijala i namere. Ako ćemo realno, verujem da Rusija nema ozbiljnu nameru da napadne NATO. Međutim, ta zemlja ima značajan potencijal da to uradi. Ona nagomilava i modernizuje vojne kapacitete i koristi vojnu snagu kako bi promovisala svoje nacionalne interese. To znači da moramo biti spremni na sve - rekao je general NATO u intervjuu tokom Bezbednosne konferencije u Minhenu, koja je završena u nedelju.


Pavel kaže da je Moskva opasna, jer se zalaže za zaštitu manjina svuda u svetu.

- Rusija često priča o zaštiti manjina, gde god da su. Kad pogledamo baltičke zemlje Litvaniju, Letoniju i Estoniju, one imaju značajnu rusku manjinu. Stoga su, prirodno, te zemlje zabrinute zbog izjava ruskih lidera kao i zbog rastuće ruske vojne moći. Moramo biti spremni za svaku pretnju, čak i onu potencijalnu. Zato Rusiju smatramo izvorom naših briga - objasnio je Pavel.

Sve pripreme za proslavu velike pobjede takozvanih lidera Bosne i Hercegovine i njihovih saboraca protiv navodne države i tri naroda temeljito su obavljene.

Uz šutljivo promatranje tih naroda i onih što se vode kao "ostali". Istreniralo nas da vjerujemo kako nam je to sudbina, valjda. Šta se tu ima pitati - kako je sve ovo moguće? Osjećamo kuda nas se vodi a hrlimo prema nalogu "odozgo".

Priča o reviziji presude po tužbi BiH protiv Srbije samo je vrh ledenog brijega i jedna od mnogih u nastavku ubijanju ideje o zajedničkoj državi i prepariranim narodima. Nije ni prva ni posljednja. Riječ je o finalu storije u kojoj najutjecajniji klanovi ove zemlje doista vjeruju da se konačna pobjeda jednog može dobiti samo potpunim porazom ona druga dva, ili trijumfom dva do eliminacije jednog. U igri troje na pobjedu do kraja, vazda je neko poražen. To znači i ponižen, frustriran i osvetnički raspoložen. U različitim varijantama samo jedna ne postoji: da pobjedu slave svi zajedno, u istoj državi istih ciljeva.

Čudne su te utakmice tri tima. Na tri gola sa tri lopte i sa trojicom sudija koji pravdu dijele različitim aršinima. Samo je stadion sa tri semafora i tri odvojene tribine isti. Na njemu svako navija protiv svakoga, pa tako u krug. Nikome ne pada na pamet da rezultat može biti neriješen. Posebno ne vlasnicima klubova i trenerima. Poraz protivnika je uvjet preživljavanja.

"Istina" o reviziji presude u Haagu ovdje je nedokučiva jer je svako tumači kroz prizmu vaspitanja u minulih dvadeset i kusur godina. Tri povoda za rat, tri verzije o ishodima tog rata (naravno da sve tri ne mogu biti faktografski tačne, ali fakti za jedne odavno ne važe za druge), tri tumačenja ustava i zakona, pravde i pravice, tri udžbenika i daleke i skorašnje istorije, tri sistema vaspitanja, tri različita pravca u pogledima prema vani... I unutar toga muke poput postojanja jednog ambasadora za sve tri unutrašnje države, jednog ministra za tri različita interesa, tri predsjednika koji su se kobajagi zakleli obavezi na konsenzus o svemu, pa ni to više ne važi. Ko šta jami, jami. Kakava nadležnost, kakav zajednički interes, kakav razgovor i dogovor. Mir, saradnja i prosperitet su za njih poraz jer to znači da su pobijedili pamet, znanje, logika, respekt, dignitet... A njih tu nema.

Lider opozicionih socijaldemokrata u Makedoniji Zoran Zaev izjavio je da očekuje da nova vlada bude formirana u martu.

On je to rekao nakon što je njegova SDSM postigla dogovor o svim ključnim pitanjima sa albanskim strankama.

„Sada moramo da se dogovorimo o raspodeli ministarstava i reformskoj platformi buduće vlade“, rekao je Zaev novinarima u Sarajevu, prenosi Rojters.

Ranije je makedonski portal „Plusinfo“ preneo da je albanska partija Demokratska unija za integracije (DUI) odlučila da potpisima podrži SDSM da dobije mandat za formiranje nove makedonske vlade.

Borba protiv Marine Le Pen i njezinog “Nacionalnog fronta” je ušla u novu, žestoku fazu. Odlučeno je da se mora udariti izravno i na najbolnije mjesto, na njene najbliže političke suradnike. Slabljenje pozicije Marine Le Pen se vidi u razbijanju njenog tima, što je dobar način da se eliminira kao konkurentkinja u utrci za ured francuskog predsjednika.

Sve počelo s pretragom sjedišta “Nacionalnog fronta” u Nanterreu, u blizini Pariza, a istraga će se nastaviti.

Policija je ispitala i odvela u pritvor Thierrya Légiea, tjelohranitelja Marine Le Pen, kao i Catherine Griset, čelnicu njezina tima. Oni su optuženi za namjernu pronevjeru sredstava Europskog parlamenta koja je Le Pen dobivala za svoje pomoćnike.


U ovom trenutku je Europski parlament pokrenuo proces izračuna štete u odnosu na plaću Marine Le Pen, jer je ona odbila odmah vratiti 340 tisuća eura.

Pritvaranje Thierrya Légiea i Catherine Griset je provedeno kada je Marine Le Pen bila u inozemstvu. Čelnica “Nacionalnog fronta” je rekla kako su sve radnje usmjerene na podrivanje njene kampanje.

“Danas postoji vrlo visok rizik od manipulacije pravosudnim sustavom. Mislim da danas pravosudni sustav ne radi svoj posao hladnom glavom, a posebno ne mislim da je nepristran i neovisan”, rekla je Marine Le Pen.

Osim toga, čak se i Marine Le Pen suočava sa sličnim optužbama i sama je na popisu osumnjičenih, a istraga je u tijeku. Čini se da je netko jako uplašen mogućim promjenama u Francuskoj.

Tko su ljudi koji Marine Le Pen ne žele vidjeti u utrci za predsjednicu Francuske?

James O’Keefe, novinar i aktivist poznat po svojoj borbi protiv korupcije najavljuje objavljivanje “stotine sati snimaka” iz nekoliko redakcija. Objava ovih snimaka će otkriti javnosti pravu sliku i poljuljati američke medije, a posebno CNN, tvrdi novinar.

Osnivač projekta Veritas, koji za cilj ima istražiti i obznaniti razne vrste korupcije i prijevare, posjeduje više stotina sati snimaka najvećih medijskih kuća.

U svojoj radijskoj emisiji, Sean Hannity je upitao aktivistu koliko je proveo radeći na projektu, a odgovor koji je uslijedio je doista vrijedan pažnje: “Imali smo nekoliko ljudi iznutra koji su došli kod nas kao i osobe koje su stupile u kontakt s Julian Assangom. Imali smo pristup osobama, odnosno izvorima, koji su nam ustupili snimke, a koje ćemo objaviti i stilu WikiLeaksa”.

Na objavu nećemo dugo čekati, jer osoba koja stoji iza projekta Vertias najavljuje objavljivanje još danas - 23. veljače 2017.

O tome tko je meta ovih objava, James O’Keefe izavljuje: “Radi se o jednom mediju, o kojem Trump često govori. Vama ostavljam da iskoristite vašu maštu, te pogodite o kojoj medijskoj kući je riječ.”

Znajući da je 45. predsjednik Sjedinjenih Država u više navrata napao CNN, a ponekad čak i novinare te kuće na konferencijima za novinare, stvar je vrlo očita.

Kao što je navedeno od strane Huffington Posta, u siječnju 2016. on je upozorio da će “mediji” biti njegov sljedeći cilj: “Mi smo unutar njihovih redakcija.”

Ratno vazduhoplovstvo Izraela nanelo je udar po pozicijama sirijske vojske zapadno od Damaska, javio je arapski list „Mazdar“.

Bombardovani su položaji sirijske vojske u Kalamunskim planinama na sirijsko-libanskoj granici. Nema informacija o žrtvama.

Libanski list „Dejli star“ navodi da je dobio podatke o vazdušnim udarima u području granice Sirije sa Libanom.

Sa druge strane, izraelski list „Jerusalim post“ javlja da Ratno vazduhoplovstvo Izraela možda nije napadalo vojsku već skladišta oružja šiitske grupe Hezbolah u Siriji.

Glavna i odgovorna urednica televizije RT i agencije Sputnjik Margarita Simonjan odgovorila je novinaru francuskog lista „Kroa” na optužbe za širenje „ruske propagande“ uoči predsedničkih izbora u Francuskoj.

Glavna i odgovorna urednica RT prvo je negirala pokušaje da se poveže pokretanje francuske verzije televizije sa predsedničkim izborima. Prema njenim rečima, televizija je trebalo da počne sa emitovanjem na francuskom jeziku još 2014. godine, ali je projekat morao da se odloži zbog devalvacije rublje.

„U svakom slučaju, mi nikada sebi nismo postavili za cilj da počnemo emitovanje pre francuskih predsednički izbora. To je laž koju su izmislili francuski novinari“, rekla je Simonjanova.

Ona je istakla da se u Evropi borba protiv lažnih vesti pretvorila u instrument usmeren protiv RT i Sputnjika.

„U suštini, imamo posla sa sredstvom pritiska, a ne sa instrumentom demokratske transparentnosti. Francuska štampa svakodnevno objavljuje lažne vesti o ’Rusiji sevodnja‘, Sputnjiku i Rusiji. I niko u Parizu ne osuđuje te dezinformacije“, istakla je ona.

Rat na istoku Ukrajine traje već gotovo tri godine. Ponekad jenjava, ponekad se zaoštrava. Unatoč naporima zemalja posrednica, sukob se ne uspijeva riješiti diplomatskim putem.
1. Što se događa?

Od 7. travnja 2014. godine na istoku Ukrajine se odvija građanski rat, u kojem se ukrajinska vojska suprotstavlja samoproglašenoj Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici (DNR i LNR). Intenzivne borbe vodile su se sve do zaključenja sporazuma iz Minska, 12. veljače 2015. godine. Nakon toga je nastupilo zatišje, no međusobna granatiranja još uvijek traju.

Situacija se periodički zahuktava: tako su krajem siječnja 2017. godine započele borbe u kojima je poginulo više desetaka ljudi. Ukupan broj žrtava u ratu na istoku Ukrajine iznosi, prema procjenama UN-a, najmanje 9800 ljudi. Ova brojka uključuje borce, civile i 298 poginulih u padu putničkog zrakoplova 'Boeing-777' 17. srpnja (oboren je iznad Donjecke oblasti, svi poginuli su stranci, a strane u sukobu negiraju bilo kakvu umiješanost).


2. Zbog čega je počeo sukob?

Istok Ukrajine graniči s Rusijom i većina stanovništva tamo govori ruski. Pritom su u Donjeckom ugljenom bazenu (Donbasu), čiji je većinski dio sada pod kontrolom samoproglašenih republika, koncentrirane velike rezerve ugljena, a regija se smatra jednom od gospodarski najrazvijenijih u Ukrajini.

Nakon događaja iz veljače 2014. godine, kada su u Kijevu snage opozicije s vlasti skinule predsjednika Viktora Janukoviča, istočne oblasti Ukrajine zahvatili su nemiri. Stanovnici tih oblasti su se bojali da će nova vlada provoditi nacionalističku politiku i da će zabraniti ruski jezik. Situaciju je dodatno zagrijao referendum na Krimu 16. ožujka 2014. godine, nakon kojeg je poluotok ušao u sastav Rusije.

Prihodi budžeta Krima su skoro dva puta veći od statistike iz ukrajinskog perioda, čak i bez uzimanja u obzir federalne pomoći, saopštio je šef Republike.

„Napominjem, čak i u najbolje vreme iz perioda Ukrajine budžet Krima iznosio je malo više od 22 milijarde rubalja. Dakle, za samo tri godine, bez obzira na sve blokade i sankcije, bez obzira na komplikovani prelazni period, Krim je po prihodima budžeta skoro dva puta jači nego u periodu dok je bio pod ukrajinskom upravom, bez uzimanja u obzir federalne pomoći“, izjavio je Aksjonov na sednici krimskog parlamenta, podnoseći izveštaj o radu vlade te republike za prošlu godinu.

Prema njegovim rečima, još jedna pozitivna tendencija je značajno povećanje obima finansiranja glavnih sfera ekonomije i socijalne sfere.

Bivši predsednik Ukrajine Viktor Janukovič predložio je mere za rešavanje konflikta na istoku Ukrajine. U slučaju da Kijev ne realizuje Minski sporazum on je preporučio da se održi referendum o statusu Donbasa.

- Uključiti u pregovore u okviru "normandijskog formata" predstavnike pobunjeničkih strana koji predstavljaju narod Donbasa, a u slučaju da aktuelne ukrajinske vlasti ne realizuju Minski sporazum, inicirati održavanje referenduma o statusu Donbasa - napisao je Janukovič u otvorenom pismu, upućenom liderima Poljske, Francuske i Nemačke, rukovodiocima javnih organizacija, predsedniku Rusije Vladimiru Putinu i predsedniku SAD Donaldu Trampu.

Janukovič je predložio da se „inicira stvaranje specijalne komisije Saveta Evrope za održavanje monitoringa istrage zločina koji su izvršeni na Majdanu prema tački 4. Sporazuma o rešavanju političke krize u Ukrajini od 21. februara 2014. godine.

Osim toga, bivši predsednik Ukrajine je pozvao da se zatraži od ukrajinskih vlasti da se dozvoli predstavnicima specijalne komisije Saveta Evrope i predstavnicima sadašnje ukrajinske opozicije da prate proces istrage "zločina u Ukrajini od 2014. godine do danas“.

- Zatražiti od ukrajinskih vlasti da počnu stvarnu istragu ubistava i drugih teških zločina koje su izvršeni na Majdanu protiv policije koja je vršila svoje obaveze za održavanje javnog reda i zaštitu ustavnog uređenja Ukrajine - zaključio je bivši ukrajinski predsednik.