Ministar trgovine Finske Kai Mikenen je rekao da zemlja nastavlja s trgovinskim i gospodarskim odnosima s Rusijom, zaustavljenim 2014. godine.

On je rekao da, unatoč važnosti europskog jedinstva, u interesu Finske je suradnja sa susjednim zemljama, po mnogim pitanjima.

"Postoje mnoga pitanja po kojima s vremena na vrijeme moramo surađivati" - dodao je ministar.

Prethodno je Norveška objavila svoje planove za nastavak suradnje. Pored toga, u Moskvi se nalazi francuski Ministar gospodarstva Michelle Sapen. Cilj njegove posjete je da simbolički predstavi želju Pariza za proširenjem trgovinskih odnosa s Moskvom, što je objavljeno u francuskom veleposlanstvu u Moskvi.

"Michelle Sapen, Ministar za gospodarstvo i financije, posjetiti će Moskvu u razdoblju od 1. do 2. prosinca, da bi potvrdio namjeru vlade da proširi ekonomske, industrijske i trgovinske odnose s Rusijom", naglašava veleposlanstvo.

Podsjetimo da je ranije ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da još uvijek ne planira ukinuti povratne sankcije Moskve.

SAD će prestati sa pokušajima da ruše vlade širom svetu i sarađivaće sa drugim zemljama koje se bore protiv terorizma, poručio je novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp tokom svoje "turneje zahvalnosti" i obećao početak "nove ere mira".

"Uništićemo Islamsku državu. Istovremeno, vodićemo se novom spoljnom politikom, koja konačno uči na greškama iz prošlosti. Prestaćemo da nastojimo da zbacujemo režime i vlade", rekao je Tramp u prvom obraćanju tokom "turneje zahvalnosti" u Sinsinatiju, prenosi Vašington egzeminer. Naglasio je da će SAD sarađivati sa svakom zemljom koja je zainteresovana da uništi takozvanu Islamsku državu, preneo je Tass.

"Sarađivaćemo sa svakom zemljom, koja je voljna da nam se pridruži u nastojaju da porazimo Islamsku državu i radikalni islamski terorizam", rekao je on. Novoizabrani predsednik SAD obećao je da će "izlečiti duboke rane Amerike" navodeći da ta zemlja nema drugog izbora nego da se ujedini i odbaci netrpeljivosti, navodi AFP.

"Mi smo veoma podeljena nacija, ali nećemo biti podeljeni dugo. Mi ćemo pronaći zajednički jezik i uradićemo posao kako treba. Osuđujemo netrpeljivost i predrasude u svakom obliku i odbacujemo jezik isključenosti i podela", rekao je Tramp pred više hiljada pristalica u areni u Sinsinatiju. U Indijani, koju je prethodno posetio, Tramp je ponovio da će izgraditi zid duž američko-meksičke granice.

"Ljudi govore 'Mislite li da će Tramp izgraditi zid?' Verujte mi, izgradićemo zid", poručio je Tramp u kratkom obraćanju obezbeđenju u kompaniji za proizvodnju klimatskih uređaja u Indijani. On je dodao da će zid imati "vrata" kroz koja će moći da prolaze legalni imigranti.

Rusija nijednom nije povukla svoju ruku pruženu EU, samo je u jednom momentu, kada se osetila ugroženom, zauzela gard, branila se, ali i tada je bila spremna da i tog momenta kada Evropska unija pokaže spremnost na saradnju, sarađuje, kaže za Sputnjik istoričar Dragomir Anđelković, komentarišući novi koncept spoljne politike Rusije.

Ruski predsednik Vladimir Putin utvrdio je novi koncept spoljne politike Rusije. U tekstu ukaza objavljenog na sajtu predsedničke administracije stoji da Rusija neće prihvatiti pokušaje vojnog, političkog, ekonomskog ili bilo kojeg drugog pritiska SAD i zadržava pravo da odlučno odgovori na neprijateljska dejstva, uključujući jačanje nacionalne odbrane i usvajanje recipročnih ili asimetričnih mera.

Prema tekstu dokumenta, Rusija stvaranje globalnog protivraketnog sistema SAD posmatra kao pretnju i zadržava pravo da preuzme adekvatne mere.

Komentarišući novi koncept spoljne politike Rusije istoričar Dragomir Anđelković kaže da je reč o doktrini fleksibilne odlučnosti. To je doktrina koja podrazumeva čvrst otpor tamo gde je Rusija ugrožena, a sa druge strane i spremnost na kompromise i dogovore, kaže Anđelković.

„Rusija je ponovo reafirmisala međunarodno pravo, postavila ga je kao temelj odnosa sa Amerikom i rešavanja velikih svetskih problema, što uostalom decenijama od raspada SSSR-a vrlo uporno zagovara. Sada taj princip ponovo ističe u prvi plan, s tim što kaže da će svoje interese braniti odlučno, da nikom neće dopustiti da ih ugrožava, ali biće spremna i na racionalne kompromise, uvažavajući interese drugih, tako da ništa novo nismo čuli, ali smo čuli jasnu poruku ponovljenu u trenutku kada se očekuje resetovanje odnosa sa Amerikom“, kaže Anđelković.

Američki kongres u četvrtak je izglasao desetgodišnje produljenje postojećih sankcija Iranu, a tekst su poslali na potpis Baracku Obami i time odgađaju donošenje potencijalno strožih sankcija do kraja iduće godine.

Mjera je izglasana s 99 glasova "za" i nijednim "protiv", a u studenom je gotovo jednoglasno izglasana i u Zastupničkom domu.

Pomoćnici zastupnika očekuju da će Obama tu odluku potpisati čim je dobije.

Pobornici ove mjere smatraju da će ona omogućiti Sjedinjenim Državama da odgovori Iranu ako ta država prekrši svoje obaveze iz međunarodnog nuklearnog sporazuma, piše u četvrtak New York Times.

Članovi kongresa i službenici administracije drže da produljenje sankcija neće kršiti uvjete tog sporazuma, potpisanog početkom 2016.

Bijela kuća nije inzistirala na obnavljanju Zakona o sankcijama Iranu (ISA) koji istječe 31. prosinca.

Pomoćnik ministra finansija SAD za ekonomsku politiku u administraciji Ronalda Regana Pol Krejg Roberts sa ironijom je odgovorio na optužbu novinara Vašington posta da je proruski orijentisan. Ekonomista je objavio otvoreno pismo Vladimiru Putinu sa molbom da mu se dâ rusko državljanstvo.

„Sada, kada me je agent CIA Krejg Timberg, koji se predstavljao kao novinar Vašington posta, okarakterisao kao ruskog agenta, želeo bih da razjasnim da li od vas mogu tražiti da mi date rusko državljanstvo i diplomatsku zaštitu, kao, možda, pomoćniku portparola ruske ambasade u Vašingtonu. To će mi biti potrebno dok ne uspem da izađem iz ove zemlje. Znam da ste dali državljanstvo Stivenu Sigalu i nadam se da je biti ruski agent isto toliko važan posao koliko i obučavanje Rusa borbenim iskustvom“, napisao je Roberts.

Roberts je sa setom naveo da ne zna kolike su plate „ruskih agenata“, ali je zatražio da mu se sve uplate u ruskoj banci. On je dodao da su švajcarske banke izgubile reputaciju nakon što su lokalne vlasti na zahtev Vašingtona izmenile bankarsko zakonodavstvo. Ekonomista je zatražio od ruskog lidera da ga poveže sa nekim izdavačem koji će objaviti memoare pod nazivom „Život Putinove marionete“.

„Treba da se povežemo što pre: za vratom mi sedi agent FBI iz Vašington posta. Oni će biti veoma ljuti što sam ih obmanjivao sve ove godine, dok sam imao pristup tajnim dokumentima i primajući uputstva sa samog vrha. U svakom trenutku Vašington post može otkriti informacije da sam zajedno sa kolegom — agentom KGB-a (Ronaldom) Reganom — smanjivao poreze za bogate kako bi stvorio kapitalizam tako užasnim da američki narod ustane i obori ga. Međutim, namagarčili smo tada levicu“, navodi se u Robertsovom pismu.

Prema rečima ekonomiste, njegova kritika američke politike koja je dovela do eskalacije napetosti u odnosima sa Moskvom, nema špijunsko pokriće, već samo pokazuje iskrenu želju da se izbegne nuklearni rat između dve države. „U SAD se ovakav stav smatra sumnjivim, ali se nadam da je za Rusiju prihvatljiv“, zaključio je Pol Kreg Roberts. Pres-sekretar predsednika Rusije Dmitrij Peskov izjavio je da, ako dobiju zahtev od Robertsa — biće razmotren. Ranije je Vašington posta objavio članak „Tokom predizborne kampanje u SAD lažne informacije su se širile zahvaljujući ruskoj propagandi“. Autor članka Krejg Timberg nazvao je niz američkih medija levog i libertarijanskog pravca „izvorima ruske dezinformacije“. Za mnoge od njih, između ostalih i za sajt Instituta Rona Pola, pisao je Pol Krejg Roberts.

Sirijski ambasador u UN-u Bašar al Džafari rekao je pred Savetom bezbednosti da su svi navodni napori da se okonča rat u toj zemlji "političko pozorište".

Razlog za takvu izjavu je bila neuspešna zajednička rezolucija Egipta, Novog Zelanda i Španije o desetodnevnom prekidu vatre u Alepu.

- Krajnje je vreme da se prekine politički teatar - rekao je Džafari povodom rezolucije.

Ruski ambasador Vitalij Čurkin je tome dodao da bi Savet bezbednosti trebao da prestane da podržava tzv. umerenu opoziciju "jer su dokazali da se ne razlikuju od terorista".

Vojska Sirije priopćava da su Izraelci izvršili zračni napadi na periferiju Damaska. Priopćeno je da su bombarderi, nadletajući libanonski zračni prostor, ispalili dvije rakete koje su pale na Es-Sabur. Žrtava među vojnicima i civilima nema.

Podsjećamo da je Izrael juče granatirao Siriju s Golanske visoravni. Aktiviranje izraelske agresije događa se u svjetlu sirijskih vojnih pobjeda u strateškim područjima. Ovo također ukazuje i službeni Damask koji je dao izjavu o ovom pitanju.

"Agresivna izraelska akcija je organizirana da skrene pažnju sa sirijskih vojnih uspjeha i podigne moral terorističkim skupinama, koje trpe poraz" - rečeno je u priopćenju sirijskih oružanih snaga.

Vijest od utorka prijepodne kaže: Sirijska vojska je na ključnim tačkama u istočnom Alepu.

U slobodnijem prijevodu, mitska bitka je završena. Ostaju još "džepovi" po okolnim kvartovima ali, sudbina grada je u rukama sirijske vojske. Blizu sto hiljada stanovnika iz tog dijela grada u utorak prijepodne već je u onom drugom, zapadnom, koji je od početka rata pod kontrolom države. Većina svjetskih "slobodnih" medija će zaplakati nad tom viješću jer su poraženi njihovi herojski koljači što su istočni dio grada držali u čeličnom okruženju četiri godine. Prema tim medijima, uglavnom zapadnim uz pripadajuće jadne i s nekih drugih prostora, Alep je "pao". Ili je "zauzet",ovisi od uređivačke inventivnosti. Oni ostali, što su u časnoj manjini, objavljuju kako je Alep "oslobođen".

Zakasnio je grandiozni plan zapadne koalicije ne bi li se istočni dio grada, dramatično bitan za njihov budući plan o podjeli Sirije, "odbranio po svaku cijenu". Taj plan odbrane smišljan je tokom minulog vikenda u političkom vrhu Francuske pošto su navodno Amerikanci pomalo "nesigurni" zbog njihove unutrašnje situacije. Cilj je bio dramatično formuliran: Alep ne smije pasti! Obećan je i hitni poziv u pomoć svim "opozicionarima" i njihovim sponzorima iz svijeta kako se ta katastrofa ne bi desila. Ali, eto, desila se. Sada ni onom više puta u medijima citiranom komandantu jedinice Nour al-Din al- Zenki iz "zauzetog" Alepa, Yaser al-Youssefu - prepoznatom po tome što su njegovi koljači nedavno pred kamerama odrubili glavu palestinskom dječaku od 12 godina - nije ostalo ništa drugo nego da kuka kako su ih Amerikanci, Saudijci i Turci ostavili na cjedilu... Ne zna kreten šta je svjetska politika - kurva.

Zapadni novinarski jad koji nikakav zaključak nije izveo iz brukanja u američkim izborima gdje su bili ovako ili onako kupljeni pa se ponizili u ogromnoj većini, nastavlja ispisivanje crnih stranica nekada časne profesije. Nikome ne pada na pamet ni riječ da kaže kako to, odjednom, samo u prvim satima deblokade istočnog Alepa, više od sto hiljada stanovnika za koje se tvrdilo da ih dotični Yaser i slični koljači "štite", sada u kolonama bježi prema zapadnom, slobodnom dijelu grada pošto se istočni još deratizira. A vojska ih dočekuje s paketima hrane, što je poklon direktno s neba, za početak. Onu hranu koja jeste pristizala njima do prije dvadesetak dana u blokirani istočni Alep slobodarski radikalni džihadisti krali su sebi, žderali i viškove prodavali ostalima po cijenama od dvadesetak dolara za kilogram brašna, recimo. Naravno ta priča nije specifična samo za Alep.

Veliki napredak Sirijske arapske vojske u istočnom Aleppu i smrt Fidela Castra se možda čine nepovezanima. U stvarnosti, ovi nedavni događaji pokazuju svijetu da je moguće uspješno se opirati agresiji Zapada.

Roman Rudyarda Kiplinga iz 1888. godine pod nazivom Čovjek koji je htio biti kralj [The Man Who Would Be King, op. prev.] ostaje poučna priča za one koji prate događaje današnjice. Ne samo da roman daje uviđaj u aroganciju Zapadnog imperijalizma nego, što je i važnije, ilustrira kako oholost i ambicija mogu slijepo voditi ljude u zloglasnost i propast. Ovo je naročito istinito za one koji koriste obmanu u ime moći kako bi postigli svoje ciljeve.

Radnja se okreće oko dva britanska avanturista koji smisle spletku kako bi postali Kraljevi Kafiristana. Sve im je išlo i predobro sve dok se jedan od njih nije odlučio oženiti za pripadnicu tog naroda, protiv njene volje. Užasnuta pri pomisli da će biti udana za Kralja žena ga je ugrizla pri čemu je počeo krvariti. Ljudi Kafiristana su vjerovali da Kralj ne može krvariti, da je njegovo meso drukčije od onog običnih ljudi. Nakon što su ga vidjeli kako krvari znali su da je samo čovjek i to one prevarantske vrste. Nije bilo sretnog završetka.

Kina prelazi u novu fazu razvoja gde se dosadašnja jefitna radna snaga zamenjuje znatno skupljom kineskom radnom snagom, pa ona sada kupuje kompanije koje su van Kine i predstavljaju svetski poznate brendove.

Od nekada siromašnog azijskog džina, Kina je prešla dug put do druge najveće ekonomije na svetu. Ispred nje su, za sada, samo SAD, a statistika kaže da bi Kina 2025. godine mogla postati vodeća svetska ekonomija. Ekonomski rast Kine istovremeno prati i njena sve veća vojna moć i politički uticaj.

Činjenica da su kineski proizvodi preplavili svet, ali članstvo te zemlje u BRIKS-u, njen uticaj na valutna kretanja, kupovina najpoznatijih svetskih brendova od strane kineskih kompanija, kao i projekat „Put svile“ čine da se mnogi zapitaju da li mudri Kinezi, za razliku od SAD koje „širenjem demokratije“ jačaju svoju poziciju u svetu, tihim preuzimanjem finansijskih poluga polako idu ka mestu broj jedan na geopolitičkoj karti sveta?