Gospodari lutakaS


Card - MC

Da li proizvođači obmanjuju kupce smanjivanjem gramaže?

milka chocolate
© screenshot (YouTube) Nekada 100, sada 80 grama
Proizvođači sve češće smanjuju količinu proizvoda u pakovanju, pri čemu zadržavaju ili čak povećavaju cenu, a ne menjaju izgled ambalaže. U potrošačkim organizacijama smatraju da su kupci na taj način prevareni i oštećeni.

Nije retko da proizvođači smanjuju količinu proizvoda u pakovanju, zadržavaju ili čak povećavaju cenu, a pri tom ne menjaju izgled ambalaže. Dok u potrošačkim organizacijama smatraju da su kupci tako oštećeni, proizvođači ćute. U Ministarstvu trgovine kažu da, ako je proizvod pravilno deklarisan, ne postoje zakonske sankcije.

Ranije se kupovala čokolada od 100 grama, pavlaka od 200 grama, supa iz kesice mogla je da napuni četiri tanjira, a velika pašteta bila je teška 100 grama. Sada se sve promenilo, čokolada nekih proizvođača je teška 75 ili 90 grama, čaša pavlake 180 grama, supa iz kesice je za tri osobe.

"Reč je o klasičnom marketinškom triku gde u istoj ambalaži, istog oblika, sa istom cenom, čak neki put i većom, prodaje proizvod koji je do juče imao veću gramažu", navodi predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović.

Komentar: Ni "toblerone" nisu imune na krizu - promenjen oblik trouglova zbog smanjene gramaže


Chess

Lazanski: Pobjeda Damaska u Aleppu će približiti kraj rata

Lazanski
© Sputnik/ Aleksandar Milačić
Ako vlast u Damasku uskoro razbije teroriste u istočnom Alepu, biće to vojna prekretnica slična onoj u Staljingradskoj bici, koja će približiti kraj rata u Siriji, ocenjuje vojno-politički komentator Politike Miroslav Lazanski, koji se upravo vratio iz Sirije.

Lazanski je tom prilikom razgovarao sa predsednikom Sirije Bašarom el Asadom, a stigao je i do Alepa. Kako kaže za Sputnjik, situacija u zapadnom delu tog grada koji drže Asadove snage je relativno mira, iako nema vode, nema struje i praktično se pije bunarska voda, a struja dobija iz agregata. Ali ljudi po ulicama spokojno šetaju, rade škole, rade dečji vrtići, radi univerzitetska bolnica, rade fakulteti.

Prema rečima Lazanskog, linija razdvajanja između sirijske vojske i terorista Nusra fronta i DAEŠ-a je vrlo čudna a da su s druge strane teroristi govore samo podignute visoke prepreke od olupina autobusa, kamiona, zemlje, šuta, nekih limova...

Kad je reč o humanitarnoj situaciji, Lazanski ukazuje na činjenicu da kad god su snage vlade koje kontroliše predsednik Basar el Asad zapretile da će potpuno staviti pod kontrolu kompletan sistem opkoljavanja istočnog Alepa, tad se na Zapadu digne frka i galama oko humanitarne katastrofe.

Info

Zaharova: Samoproglašene vlasti Aleppa se dodvoravaju teroristima

Sirijska vojska Aleppo
© AFP 2016/ George Ourfalian
Samoproglašeni organi vlasti sirijskog Alepa ne predstavljaju interese stanovnika istočnog dela grada i dodvoravaju se teroristima, saopštila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

Ona je podsetila da, prema informacijama koje ima, u Alepu postoje dva „organa samouprave“. Pokrajinski savet, jedan od organa samouprave, nalazi se u turskom Gazijantepu. Drugi je takozvani Gradski savet, čije rukovodstvo se nalazi u selu Ataribu, dvadesetak kilometara jugozapadno od Alepa. Još jedna struktura koja postoji u Alepu je takozvana „privremena vlada“, koja je usko povezana sa Nacionalnom koalicijom sirijske revolucije i opozicije.

Sve te samozvane ’vlasti‘ daleko su od toga da predstavljaju stanovnike istočnih delova Alepa, koji su, u stvari, taoci militanata. Još gore je to što se, ispunjavajući naređenja svojih finansijera, te ličnosti, koje govore, navodno, u ime civila, snažno dodvoravaju teroristima i najradikalnijem delu ilegalnih oružanih grupa i teže nastavku krvoprolića i patnji naroda“, piše na internet stranici Ministarstva spoljnih poslova Rusije kao odgovor medijima na pitanje šta predstavlja „lokalni savet“ istočnog Alepa i ko ga je odobrio.

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova istakla je da su oba „saveta“ navodno „izabrana“ 2013. godine. U početku, prema dostavljenim izveštajima, njihovo finansiranje obezbeđivao je Katar. Sada su im glavni sponzori SAD, Velika Britanija, Francuska, UAE i skandinavske zemlje.

„Opstrukcija ’saveta‘ je dovela do prekida humanitarne operacije UN isporuke pomoći u Istočni Alep preko puta Kastelo krajem avgusta 2016. godine. Na savesti ’saveta‘ je i nedavni neuspeh medicinske evakuacije iz Istočnog Alepa. Želela bih da podsetim da su opozicioni ’lekari‘ pokušali da razmenjuju pacijente za isporuke lekova ekstremistima“, rekla je ona.

Komentar: Ostale vijesti iz Sirije: Nastavak ruske operacije u Siriji zavisi od militanata
Odluka o nastavku vojne operacije vazdušno-kosmičkih snaga Rusije u Alepu će zavisiti od ponašanja militanata, izjavio je portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov.

Režim prekida operacija ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga se nastavlja. Odluka je doneta u skladu sa stavom koji je zauzeo predsednik Putin, a koji je uslovio nastavak režima prekida borbenih operacija ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga sa ponašanjem militanata.“

„Ako militanti ne budu izvodili aktivne ofanzivne akcije, predsednik je izrazio celishodnost produženje režima tokom kojeg ruske Vazdušno-kosmičke snage nisu nanosile udare po istočnom Alepu“, dodao je predstavnik Kremlj.



Propaganda

Moskva demantirala tvrdnje da je rusko zrakoplovstvo bombardiralo Idlib

Ministarstvo obrane Rusije
© Sputnik/ Natalia Seliverstova
Ministarstvo odbrane Rusije demantovalo je informaciju objavljenu u inostranim medijima o navodnim vazdušnim napadima ruskih aviona u okolini grada Idliba u oblasti Han šejhun, izjavio je zvanični predstavnik tog ministarstva.

Ranije je direktor Sirijske opservatorije za ljudska prava Rami Abdel Rahman saopštio da je u navodnom napadu ruske avijacije raketa pala na ulicu u kojoj su se igrala deca. Saopšteno je da je u napadu poginulo sedmoro dece.


Komentar: Za više o takozvanom "Sirijskom opservatoriju za ljudska prava", pogledajte: Sirijska opservatorija za dezinformacije.


Avioni ruske avijacije 8. novembra nisu leteli iznad ove oblasti i nisu izvodili nikakve raketne napade“, izjavio je zvanični predstavnik Ministarstva.

On je naveo da Ministarstvo preporučuje inostranim medijima koji drže do svog ugleda da ne nasedaju na informacione provokacije organizacija koje sebe karakterišu kao zaštitnike ljudskih prava „poput Sirijske opservatorije koja informiše iz Londona“.

Info

Irački Kurdi od Rusije traže humanitarnu pomoć i vojnu podršku protiv ISIL-a

Irački Kurdistan traži humanitarnu pomoć i vojnu podršku od Rusije
© Zohra Bensemra / Reuters
Kao što je priopćio Falah Bakir, šef odjela za međunarodne odnose Vlade iračkog Kurdistana, zatražena je humanitarna pomoć za izbjeglice, koje su dospjele u autonomnu republiku iz drugih dijelova zemlje, kao i vojna podrška.
"Mi smo poslali zamolbu da se snagama Pešmerga, koje se bore protiv terorizma Daeša, više od dvije godine, pruži pomoć", dodao je Falah Bakir.
Moskva još nije dala formalni odgovor, ali se zna da je sastanak, na kojem je upućen zahtjev, bio održan na inicijativu Rusije, koja je, štoviše, i u prošlosti pružala različite vrste pomoći iračkom Kurdistanu. Pored toga, navodi se da su akcije američke koalicije u Iraku, za razliku od snaga Pešmerga, kontraproduktivne, što je više puta naglašeno na najvišoj razini. Iz ovoga možemo zaključiti da Rusija najvjerojatnije neće odbiti Erbil.


U međuvremenu, u ovom trenutku Pešmerge će napasti Daeš u oblasti Bašika. Rečeno je da su kurdske snage ušle u strateški grad dva tjedna nakon opkoljavanja - operacija oslobađanja Bašika započeta je 23. listopada.

Komentar: Kurdske Pešmerga snage nisu više zadovoljne sa SAD-om?


MIB

Rusija djeluje unutar svojih granica i nije prijetnja nikome, NATO je ponovo pokazao agresiju

Rusija djeluje unutar svojih granica i nije prijetnja nikome, NATO je ponovo pokazao agresiju
"Zapadna vojna alijansa nije osnovana zbog izgradnje mira, nego upravo zbog preduzimanja agresivnih akcija", rekao je večeras portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Iako blokovi koji su stajali nasuprot NATO više ne postoje, nemoguće je promeniti "agresivnu prirodu alijanse" zbog njenih ideoloških i političkih osnova, piše ruski državni medij "RT".

Britanski list "Tajms" je ranije danas objavio da će "stotine hiljada NATO trupa biti na višem nivou pripravnosti zbog rastućih tenzija sa Rusijom".


List citira generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga i stalnog predstavnika Velike Britanije pri NATO Adama Tomsona - NATO želi da značajno skrati vreme pripreme za angažovanje trupa, odnosno da poveća brzinu reagovanja.

Cilj NATO je da ima spremnih 300.000 vojnika iz država članica i da brzinu reagovanja smanji na dva meseca sa prethodnih šest meseci.

"Odgovaramo najvećim pojačanjem naše kolektivne bezbednosti još od kraja Hladnog rata", rekao je Stoltenberg "Tajmsu".
NATO planira i načine za brže reagovanje većeg broja vojnika od ukupno tri miliona, dodao je Stoltenberg, i podsetio da su ministri odbrane država članica NATO razmatrali to pitanje.

Stoltenberg je optužio Rusiju za agresivno ponašanje i naveo da je Rusija povećala izdatke za odbranu i vojsku, te da "razvija nove vojne sposobnosti".

"Rusija u zaštiti nacionalne bezbednosti deluje unutar svojih granica i, nesumnjivo, nije pretnja nikome", rekao je Peskov povodom Stoltenbergovih optužbi.

"Reakcija vojne alijanse je ponovo pokazala agresivnu prirodu te organizacije", istakao je Peskov.

Cult

FBI upozorio ruske diplomate: Šta Amerikanci kriju pa ne dozvoljavaju pristup biračkim mjestima, pita se Zaharova

FBI upozorio ruske diplomate: Šta Amerikanci kriju pa ne dozvoljavaju pristup biračkim mestima, pita se Zaharova
© CNN
"FBI je 'agresivno' upozorio ruske diplomate u SAD da ne nadgledaju predsedničke izbore", rekla je zvaničnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, upitavši se šta to Amerikanci kriju pa ne dozvoljavaju pristup biračkim mestima.

Ona je u intervjuu za “Raša tudej“ rekla da antiruska retorika u SAD može samo da dovede do "mrtve tačke".

Ranije je Zaharova na Fejsbuku objavila da Vašington postavlja "direktan pritisak" na ruska postrojenja na američkoj teritoriji, uključujući FBI i druge službe.

Američke specijalne službe su pretnje izrazile nekoliko puta, upozoravajući ruske diplomate "da ni ne pomišlaju na izbore".

Krajem oktobra, ruska Ambasada u Vašingtonu izdala je saopštenje u kojem je navela da američki zvaničnici prete zaposlenima u Ambasadi optužbama ako budu pokušali da nadgledaju predsedničke izbore.

- Šta je to što američki zvaničnici kriju i pokušavaju da sakriju na biračkim mestima, pa ne dozvoljavaju stranim diplomatama da im se približe - upitala je Zaharova.

Ona je dodala da je iznenađena što je Moskva bila "jedan od glavnih problema" na koje su se predsednički kandidati fokusirali, kao i da bi Amerikanci trebalo da brinu o drugim problemima kao što su ekonomija i zdravstvo.

- Što bude stabilniji dijalog između Moskve i Vašingtona, to će biti i stabilniji međunarodni odnosi - zaključila je Zaharova.

USA

U SAD-u ne bira narod nego "Electoral College"

Izbori SAD
© AP Photo/ Carlos Delgado
Oči celog sveta će 8. novembra biti uprte u Sjedinjene Američke Države, gde se 58. put održavaju predsednički izbori. Ko će u naredne četiri godine odlučivati o sudbini zemlje, ali uticati i na politiku ostatka sveta, odlučiće građani, ali ne direktno, već preko svojih predstavnika. Kako?

Predsednički izborni sistem u Americi ne može se uporediti ni sa jednim drugim sistemom u svetu. On je rezultat političkog kompromisa iz 18. veka između onih političkih subjekata koji su želeli da predsednika biraju građani direktno i onih koji su hteli da o tome odlučuje elita. Dogovoreno je da se predsednik bira indirektno sistemom koji se zove Kolegijum izbornika (Electoral College). Dakle, od tada Amerikanci izlaskom na glasanje poručuju predstavnicima svoje savezne države, takozvanim elektorima, za kog kandidata treba da glasaju.

Iako mnogi smatraju da je ovakav sistem prevaziđen i nedemokratski, njegovi zagovornici tvrde da je postojanje Kolegijuma izbornika važna karakteristika federalizma u Sjedinjenim Državama i da on štiti prava malih saveznih država.

Propaganda

Moskva odbacila optužbe HRW-a o bombardiranju škole u Siriji

Igor Konašenkov
© Sputnik/ Aleksandr Vilьf
Ministarstvo odbrane Rusije odbacilo je optužbe nevladine organizacije „Hjuman rajts voč“ da je Rusija odgovorna za bombardovanje škole 26. oktobra u sirijskoj provinciji Idlib.

Prema rečima portparola ruskog Ministarstva Igora Konašenkova, izveštaj „Hjuman rajts voča“ o vojnim zločinima o kojima su saznali iz navodnih telefonskih intervjua sa porodicama poginulih ne treba ni da bude predmet kritike, samim tim predstavlja još jednu laž u nizu.

On je takođe podsetio da je Ministarstvo odbrane narednog dana objavilo sve fotografije koje su snimili dronovi, a koje dokazuju da Rusija nije bombardovala nikakve škole.

„Želeo bih da podsetim da se Idlib već nekoliko godina nalazi pod kontrolom terorista Nusra fronta, stoga je suludo govoriti o tome da u uslovima rata u toj provinciji funkcionišu sekularne škole. To mogu da tvrde samo lažljivci i ludaci“, istakao je Konašenkov.

Zapad je u više navrata optuživao vlasti Sirije i Rusije da su odgovorne za napad na civilne objekte, međutim nijednom prilikom nije predstavio nikakve dokaze.

Jet1

Moskva traži istragu zbog američkog bombardiranja civila u Afganistanu

Dron
© AFP 2016/ Bonny Schoonakker
Moskva zahteva da se započne istraga vazdušnog napada američke avijacije na avganistansku provinciju Kunduz, kada je poginulo više od 30 civila, saopštilo je rusko Ministarstvo inostranih poslova.

Kao rezultat napada američke avijacije 3. novembra poginulo je više od 30 civila, među kojima je najviše bilo žene i dece. Pored toga, preko 20 civila je ranjeno a uništeno je oko 20 kuća, navodi Ministarstvo.

Ocenjuje se da to nije prvi slučaj da zbog bombardovanja ginu civili.

„Osuđujemo smrt civila kao rezultat napada u Kunduzu. Zahtevamo hitnu istragu kako bi se kaznili oni koji su odgovorni za tragediju i na taj način izbegli budući slični slučajevi. Istovremeno, izražavamo najdublje saučešće svim porodicama poginulih“, dodaje se u saopštenju Ministarstva.

Komentar: Pogledajte također: Afganistan: U zračnom napadu NATO-a u Kunduzu ubijeno najmanje 30 civila

Šire "slobodu i demokraciju": SAD je namjerno bombardirao bolnicu u Afganistanu

Američki zračni napadi: Afganistanske svadbe prijetnja za Washington