Snimka telefonskog razgovora između pomoćnice američkog državnog tajnika Victorije Nuland koja s američkim veleposlanikom u Ukrajini tijekom takozvanog „EuroMaidana“ sastavlja novu vladu u Kijevu, dovoljno govori do koje se mjere SAD upliću u unutarnje prilike jedne suverene države. Međutim, to nije bio nije izolirani slučaj i sastavni je dio bogate povijesti američke "diplomacije" kojoj je uloga često bila svrgavanje demokratski izabranih vlasti ili diktatura (sasvim svejedno), a važno je da nasljednici bez pogovora slušaju zapovijedi iz Washingtona. Na koji će to način raditi, više nije bilo važno.

Henry Kissinger: "Učinite to brzo!" i u Argentini je likvidirano i nestalo 10 000 ljudi

Kako izgleda "sloboda i demokracija" uvezena iz SAD-a uvjerili smo se u Iraku, Afganistanu i Libiji, međutim, valja spomenuti i epizodu s kojom mnogi možda nisu upoznati. Riječ je o sadržaju razgovora između Henryja Kissingera i argentinskog admirala Césara Augusta Guzzettia u Santiagu u Čileu sredinom 1976., u kojem "američka administracija daje punu podršku vojnoj hunti" i šest mjeseci da srede problem s „teroristima“, odnosno, ljevicom u Argentini.

Henry Kissinger i admiral Guzzeti su se potom susreli 7. listopada iste godine u Buenos Airesu. Tadašnji američki državni tajnik je argentinskom admiralu, koji se potužio na prigovore američkog veleposlanika Hilla zbog kršenja ljudskih prava, bez dvoumljenja rekao: "Što brže to učiniš, uspjeh će biti veći!", nakon čega je u Argentini uslijedio pravi lov na vještice u kojem je do kraja 1976. godine nestalo ili ubijeno 10 000 sindikalnih čelnika, predstavnika ljevice, intelektualaca i običnih ljudi za koje se sumnjalo da pružaju podršku "crvenim teroristima". Po mišljenju mnogih, Henry Kissinger je dao zeleno svjetlo za masovne likvidacije u Argentini i samim tim je odgovoran za zločine protiv čovječnosti.

Tko je gđa. Victoria Nuland?

Možda netko misli kako ova mala digresija s prljavim ratom u Latinskoj Americi nema veze s posljednjom obojenom revolucijom u Ukrajini, no nije baš tako, jer se Henry Kissinger koristio diplomacijom da nasilno svrgne i fizički ukloni nepoćudne političare u Argentini i cijeloj Latinskoj Americi, baš kao što je to Victoria Nuland učinila u Kijevu, samo na drugačiji način.

Wayne Madsen za Strategic Culture Foundation piše kako su u Ukrajini ključnu ulogu odigrali senator John McCain koji vodi republikanski ogranak NED-a (National Endowment for Democracy), izvoznika obojenih revolucija, institut Georga Sorosa - "Open Society", potom medij kojim upravlja CIA - "Radio FreeEurope/Liberty" i na kraju Victoria Nuland, pomoćnica američkog državnog tajnika Johna Kerrya.

No, tko je uopće Victoria Nuland? Iako se predstavljala kao gospođa koja pecivom hrani "borce za slobodu i demokraciju" - doduše, malo dužeg jezika kad izgubi kontrolu - gđa. Nuland je ujedno i supruga Roberta Kagana, idejnog tvorca projekta "Novog američkog stoljeća" (Project for the New American Century) u kojem je 1997. razrađena zločinačka strategija globalne hegemonije SAD-a. Obitelj Kagan je vrlo utjecajna među američkim neokonzervativcima, a sin starog Donalda Kagana, židovskog doseljenika iz Litve, Federic Kagan, bio je savjetnik generala Davida Petraeusa u Afganistanu. I prije no što je izbio skandal s Petraeusom u Libiji, u SAD-u su mnogi upirali prstom u Victoriu Nuland i tražili da se rasvijetli njena uloga oko zakulisnih igara u američkoj administraciji. Koliko je aktualna zamjenica Johna Kerrya nedodirljiva i važna za State Department (Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a), vidi se iz toga da niti prijašnje optužbe, niti skandal s ubojstvom američkog konzula u Benghaziju sa svim onim što se iza toga krilo, nimalo nisu naškodili Victoriji Nuland. Štoviše, poslije svih optužbi je izašla još jača i politički utjecajnija.

Plan njenog supruga Roberta Kagana i stoljeća američke hegemonije se počeo ostvarivati odmah po njegovoj objavi, točnije 1998. i planom za "humanitarno-vojnu intervenciju" NATO saveza na Balkanu.

Borci iz zloglasnog dobrovoljačkog ukrajinskog bataljuna Aidar opkolili su sjedište ministarstva obrane u Kijevu prosvjedujući protiv njihovog najavljenog raspuštanja, te optužujući vojsku da je namjerno granatirala njihove položaje. Došlo je i do sukoba sa snagama sigurnosti.

Naime, radi se o dobrovoljačkom bataljunu kojeg je organizacija Amnesty International kritizirala zbog neviđene brutalnosti na istoku Ukrajine. Kijev ne zna kako s istima izaći na kraj, no oni očigledno neće dopustiti da ih se tek tako raspusti.

Njihov zapovjednik, ujedno i zastupnik Radikalne stranke u ukrajinskom parlamentu, Sergej Melničuk, tvrdi kako je ukrajinska vojska granatirala njihove položaje između 15 i 20 puta.

Islamska država je razvila mrežu operativaca koji preko obale Turske, čamcima sa, navodno, izbeglicama, žele da prebace džihadiste do Evrope.

Sirijac u tridesetim godinama života rekao je da krijumčari džihadiste u Tursku u malim grupama, sakrivene u teretnim brodovima, koje koriste i izbeglice.

On je istakao da radikalni islamisti žele da nastave sa napadima na zapadne zemlje koje učestvuju u koaliciji protiv Islamske države.

“Ako me neko napadne, normalno je da ću da uzvratim“, naveo je on.

Iz turskih lučkih gradova Izmir i Mersin više hiljada izbeglica beži u Italiju, odakle kasnije prelaze u Švedsku ili Nemačku. Džihadisti imaju identičan plan.

Dva krijumčara izbeglica rekli su da su pomogli Islamskoj državi da pošalje svoje borce u Evropu, a jedan je u brod sakrio više od deset džihadista.

U Kijevu je danas bilo prilično burno i "zanimljivo". Osim što su na rudare koji su štrajkali u Kijevu i tražili povratak Janukoviča, te zaostale plaće poslani pripadnici specijalne policije da ih spriječe u maršu na parlament, tako da i Ukrajinci vide "zapadnu demokraciju" na djelu, načelnik Glavnog stožera oružanih snaga Ukrajine, general-pukovnik Viktor Muzhenko, rekao je "kako Kijev ima informacije o sudjelovanju pojedinih građana Rusije i ruskih vojnika u oružanom sukobu u Donbasu", ali je istaknuo "da se ukrajinska vojska ne bori protiv redovnih jedinica ruske vojske", te praktično opovrgnuo ono što Poroshenko i vlada u Kijevu ponavljaju danima i mjesecima, a često su takve optužbe stizale iz sjedišta NATO saveza, ali nikada potkrijepljene dokazima.

"Sada imamo samo činjenice o sudjelovanju pojedinih građana Ruske Federacije i pripadnika ruske vojske, koji su članovi ilegalnih oružanih skupina, ali ću ja također reći da se trenutno ukrajinska vojska ne bori s redovnim jedinicama ruske vojske“, rekao je Muzhenko, čije riječi prenosi ukrajinski "Kanal 5" .

Kijev je do sada u više navrata optužio Moskvu za sudjelovanje u događajima u jugoistočnoj Ukrajini, ali su podaci s ukrajinske strane često bili kontradiktorni.Konkretno, u utorak je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova poslalo notu ruskoj strani u kojoj upozorava ruske oružane snage da zajedno s milicijama s istoka Ukrajine krše primirje i Sporazum iz Minska.Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Yevgeniy Perebiynis je tada posebno upozorio na redovite napade "redovitih postrojbi oružanih snaga Ruske Federacije."Predsjednik Ukrajine Poroshenko je izjavio prošlog tjedna da se u Ukrajini nalazi 8 000 ruskih vojnika, dok je samo nekoliko sati kasnije Poroshenko rekao da je ruskih vojnika u Ukrajini 9 000, dakle, za par sati je uspjelo doći njih tisuću.

Moskva je u više navrata izjavila da nema ruske vojske u istočnoj Ukrajini, ističući da nije strana u sukobu i tražeći od Ukrajine da riješi svoje unutarnje probleme, te prevlada političku i ekonomsku krizu. U Moskvi su istaknuli da su sve optužbe protiv nje nedokazane, što je sada potvrdio i prvi čovjek oružanih snaga Ukrajine, general-pukovnik Viktor Muzhenko.

Prošli tjedan, glasnogovornik ruskog Ministarstva obrane, general-bojnik Igor Konashenkov, tvrdnje Poroshenka i drugih, a često i sjedišta NATO saveza nazvao "halucinacijama" i "apsolutnim glupostima". "Te halucinacije o "ruskoj invaziji" šire glavni ideolozi vojnog rješenja unutarnjeg sukoba u jugoistočnoj Ukrajini, što nije nimalo slučajno. One svjedoče o ljutnji onih koji pokušavaju što skuplje prodati svoju "mačku u vreći" donatorima na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu", rekao je Konashenkov.

Službeni predstavnik Rusije pri OESS-u, Andrey Kelin, kaže da Kijev nikada ne daje nikakve dokaze o prisutnosti ruskih vojnika u Ukrajini, ali je zato sada general-pukovnik Muzhenko potvrdio da tih vojnika ruskih državljana ima, ali su oni u Donbasu u redovima milicija samoinicijativno, a ne kao redovne ruske oružane snage.

Obzirom na okolnosti, moguća je brza smjena načelnika Glavnog stožera vojske Ukrajine, jer je ovom izjavom potvrdio ono što Rusija nikada nije ni negirala, a to je činjenica da ruski dragovoljci sami odlaze u Donbas i tamo se zajedno s milicijama bore po vlastitoj želji i odluci.

Britanska vojska formiraće novu jedinicu koja će da koristi psihološke operacije i društvene mreže kao sredstva ratovanja u "eri informisanja".

Glavnokomandujući britanske vojske general Nik Karter rekao je da formiranje ove 77. brigade predstavlja pokušaj da se jeluje "pametnije".

Ova brigada, koju čine rezervisti i redovni vojnici, biće zvanično oformljena u aprilu, a njeno sedište biće u Ermitadžu u Berkšajru.

Brigada je inspirisana Činditima, specijalnim indijskim trupama, koji su se u sastavu britanske vojske borili u Burmi u Drugom svetskom ratu.

Portparol vojske rekao je da će jedinica "igrati ključnu ulogu u osposobljavanju Britanije da se bori u eri informisanja", prenosi Bi-Bi-Si.

"Cilj 77. brigade je da okupi veliki broj postojećih i novih kapaciteta, koji treba da izađu u susret izazovima modernog ratovanja", rekao je on.

Regrutovanje brigade, koja će da sadrži 42 odsto rezervnih snaga, počeće na proleće. Neni pripadnici biće regrutovani iz kraljevske mornarice i avijacije, kao i iz kopnene vojske.

Meta podsmeha i sprdnje ovih dana je i francuska vlada, koju ljudi ismevaju zbog postera koji bi trebalo da pomogne da prepoznate potencijalnog džihadistu. Između ostalih, stopostotni pokazatelj je to što mogući džihadista ne jede baget.

Takođe, pokazatelji da je neko radikalni islamski fanatik je i gubljenje interesovanja za sport, odbacivanje članova porodice i menjanje navika pri ishrani.

Poster je deo nove, 425 miliona evra skupe kampanje protiv terorizma koja je započela napadom na satirični časopis Šarli Ebdo. Poster je realno izazvao više podsmeha nego što je pomogao identifikaciji džihadista.


Nisu izostali ni podrugljivi komentari na društvenim mrežama. Jedan od komentara na tviteru glasi: "Vlada vas poziva da budete oprezni u blizini ljudi koji ne jedu baget, ako su vam deca prestala da jedu baget, oni su praktično na pola puta ka džihadu."

Dvije ruske novinarke uhapšene su u Kijevu i biće protjerane iz Ukrajine, saopštila je danas ukrajinska služba bezbjednosti SBU.

"SBU je uhapsio dvije državljanke Ruske Federacije, novinarke Lajf Njuza. Njihova dozvola boravka je poništena, i one će biti protjerane iz naše zemlje sa zabranom ulaska u Ukrajinu od tri godine", naveo je portparol SBU.

Njihov rad "nema nikakve veze" sa novinarstvom i "šteti interesima Ukrajine", dodao je portparol.


Ruska televizija Lajf Njuz potvrdila je te informacije, navodeći da su dvije novinarke, Elisaveta Kramcova i Natalija Kaličeva uhapšene jer su pod "lažnim izgovorom" snimale glavnu zgradu bezbjednosnih tajnih službi u Kijevu.

NATO će u predstojećim mesecima uspostaviti komandne centre u šest evropskih država, najavio je u petak generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg u okviru plana za reakciju na ponašanje Rusije.

Ti centri će obrazovati lanac komandnih centara za najavljene snage za brzo reagovanje od oko 5.000 vojinika, o čemu bi detalji trebalo da se usaglase na sastanku ministara odbrane NATO sledeće nedelje, preneo je Vol strit džurnal (Wall Street Journal).

Centri u Poljskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Letoniji, Litvaniji i Estoniji će takodje omogućiti vezu izmedju NATO i oružanih snaga tih zemalja.

Stoltenberg je na konferenciji za novinare u Briselu takodje tražio od članica NATO da povećeju izdvajanja za odbranu kako bi se pariralo ruskom vojnom bružetu.

On je najavio da će sastati s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom na marginama bezbednosne konferencije u Minhenu za dve nedelje.

"Posebno kada su vremena teška, kao sada, važno je sastati se i razgovarati o teškim pitanjima", rekao je Stoltenberg.

Grčka odbija suradnju s međunarodnim vjerovnicima poznatim kao Trojka i njihov program štednje, izjavio je u petak grčki ministar financija Janis Varoufakis nakon sastanka s Jeroenom Dijsselbloemom, predsjednikom skupine ministara financija eurozone.

"Odbijamo suradnju s tripartitnim povjerenstvom koje ne priznaje čak ni Europski parlament", izjavio je Varoufakis.

Predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem upozorio je u petak novu lijevu vladu Alexisa Tsiprasa koja se protivi mjerama štednje da mora poštovati ugovore koje je Atena potpisala s europskim partnerima.

"Zanemarivati te ugovore nije dobar put", rekao je predsjednik eurozone nakon susreta s novim grčkim ministrom financija Janisom Varoufakisom.

Zatražio je od Grčke da "utvrdi svoje stajalište da bi se moglo ići dalje".

Grčki ministar je opetovao da Grčka doista želi "dijalog" s Europom, ali ne s "klimavim povjerenstvom, (izaslanstvom) Trojke".

Dijsselbloem je u petak poslije podne doputovao u Atenu gdje se prvi put sastao s novom vladom Alexisa Tsiprasa, nakon pobjede njegove stranke radikalne ljevice Sirize na parlamentarnim izborima.

Prije razgovora s ministrom financija, predsjednik euroskupine se sastao s premijerom Tsiprasom, potpredsjednikom vlade Joanisom Dragasakisom i sa zamjenikom ministra vanjskih poslova za međunarodnu trgovinu Euklidisom Cakalotosom.

Atenska burza koja se u petak ujutro otvorila u plusu, počela je u ranim poslijepodnevnim satima padati izgubivši gotovo 2 posto, a kamatna stopa na grčke obveznice ponovno je porasla iznad 10 posto.

MOSKVA - Ruski ministar financija Anton Siluanov izjavio je u četvrtak da će Rusija razmotriti slanje financijske pomoći dugovima opterećenoj Grčkoj, ako Atena to zatraži.

"Moguće je zamisliti bilo koju situaciju i ako se takav zahtjev uputi ruskoj vladi, definitivno ćemo ga razmotriti, ali ćemo uzeti u obzir sve elemente bilateralnih odnosa Rusije i Grčke.", rekao je Siluanov CNBC-u.

Sve su glasnija nagađanja ovih dana da je novi grčki premijer Aleksis Cipras u sukobu s ostatkom Europe zbog sankcija Rusiji i da bi se mogao okrenuti Moskvi dok pokušava ponovno pregovarati s Europom oko paketa financijske pomoći.

Taj je dojam ojačao grčki ministar energetike Pangiotis Lafazanis koji je rekao da je Atena protiv sankcija i da "nema razmimoilaženja s Rusijom".

Tsipras se s ruskim veleposlanikom u Ateni sastao u ponedjeljak, dan nakon što je prisegnuo za premijera.

SAD i EU su uvele Rusiji sankcije zbog uloge u sukobu u Ukrajini, optužujući Moskvu da šalje vojnike i naoružanje proruskim pobunjenicima koji se bore s vladinim snagama na istoku zemlje.